Veliki šumski požar nije samo posljedica vremenskih uvjeta. Kad dovoljno ojača, počinje utjecati na atmosferu oko sebe i stvarati vlastitu lokalnu meteorologiju.

Plamen zagrijava zrak pri tlu. Zagrijani zrak postaje lakši i diže se, dok se okolni zrak uvlači prema požaru. Nastaje snažna uzlazna struja koja povećava dotok kisika i može dodatno pojačati izgaranje. Riječ je o povratnoj sprezi: požar zagrijava zrak, uzlazno strujanje dovodi novi zrak, a jače izgaranje dodatno pojačava konvekciju.

Suho gorivo i vjetar

Na brzinu širenja požara ne utječe samo količina gorive mase. Važni su i raspored vegetacije, njezina vlažnost, brzina i smjer vjetra, njegova mahovitost te reljef.

Požar se najbrže širi kad se istodobno pojave:

• jak vjetar, koji naginje plamen i dovodi više kisika;
• suha fina goriva, poput trave, lišća i tankih grančica;
• neprekinut biljni pokrov;
• strme padine;
• niska vlažnost zraka i vegetacije;
• turbulencija koja nosi žeravicu izvan glavne fronte.

Za samo paljenje presudna je suhoća sitnog goriva. Za širenje je posebno važan vjetar, dok ekstremne požare stvaraju kombinacije dugotrajne suše, visoke temperature, niske relativne vlažnosti i jakog vjetra.

Što pokazuje FWI?

DHMZ u procjeni opasnosti od šumskih požara koristi sustav temeljen na kanadskom Fire Weather Indexu, prilagođenom hrvatskim uvjetima.

U izračun ulaze temperatura zraka, relativna vlažnost, brzina vjetra i oborina tijekom prethodna 24 sata. Sustav pritom ne uzima u obzir samo današnje vrijeme, nego “pamti” i posljedice prethodnih dana. Zato ista temperatura ne znači jednaku opasnost nakon nekoliko kišnih dana i nakon dugotrajnog sušnog razdoblja.

FWI se izračunava iz više povezanih pokazatelja. FFMC opisuje vlažnost finog površinskog goriva, DMC vlagu srednjeg organskog sloja, a DC dubinsku sušu goriva. ISI pokazuje početnu sposobnost širenja požara, osobito pod utjecajem vjetra i suhoće finog goriva, dok BUI opisuje količinu i kumulativnu suhoću raspoloživog goriva.

Visoka vrijednost FWI-ja ne znači da će požar sigurno izbiti. Ona pokazuje kako bi se požar mogao ponašati ako dođe do paljenja i koliko bi njegovo gašenje moglo biti otežano.

Kada požar počne stvarati oblake

Ako je konvekcija dovoljno snažna, uzlazna struja može u atmosferu odnijeti velike količine vodene pare, dima i aerosola. Više se atmosfera hladi, vodena para kondenzira i iznad požara nastaje pirokumulus.

U ekstremnim slučajevima razvija se pirokumulonimbus, odnosno PyroCb – grmljavinski sustav koji energiju dobiva iz požara. U njemu mogu nastati snažne uzlazne i silazne struje, a zbog električnog naboja i munje.

Silazne struje tada pri tlu mogu naglo promijeniti smjer i brzinu vjetra, dok munje mogu izazvati nova žarišta. Požar tako iz jednog glavnog fronta može prijeći u sustav s više novih požara.

Bura i požar šire se u suprotnim smjerovima

Na padini bura, kao katabatički vjetar, puše nizbrdo. Požar se zbog nagiba terena prirodno brže širi uzbrdo. Ako je bura dovoljno snažna, može potisnuti plamen niz padinu i usporiti glavno napredovanje požarne fronte.

No istodobno snažna i turbulentna bura može nositi užarene čestice nizbrdo. Na novim mjestima nastaju sekundarna žarišta, pa se požar prostorno može širiti mnogo brže nego što napreduje njegova glavna fronta.

Zato treba razlikovati brzinu napredovanja požarne fronte od brzine širenja cijelog požarnog područja. Kod snažne bure glavna se fronta može relativno sporo pomicati uzbrdo, dok se nova žarišta pojavljuju stotinama metara nizbrdo.

Bura pritom nije jednolik vjetar. Iza grebena, u kanjonima i pri promjeni nagiba mogu nastati lokalna ubrzanja i vrtlozi. Zbog toga smjer i brzina vjetra izmjereni na meteorološkoj postaji ne moraju odgovarati uvjetima neposredno iznad požara.

Budućnost meteorologije požara zato nije samo u prognozi temperature i vjetra. Sve će važnije biti pratiti stanje goriva, reljef, lokalna strujanja i samu dinamiku požara – odnosno odgovoriti na pitanje kako će se požar ponašati ako dođe do zapaljenja.

Nastavlja se suho i stabilno vrijeme pod utjecajem prostrane anticiklone pa je i petak svanuo vedro, na kopnu uz temperaturu većinom između 11 i 16°C, u gorskim kotlinama malo nižu, dok se duž obale temperatura držala većinom između 24 i 28 Celzijevih stupnjeva, na širem splitskom i dubrovačkom području i oko 30°C. Pritom duž obale puše umjerena i jaka fenska bura koja dodatno suši i zagrijava zrak što značajno otežava stavljanje pod kontrolu i gašenje svih aktivnih požara.

U nastavku dana i dalje sunčano i vruće ljetno vrijeme. Puhat će slab, ponegdje do umjeren sjeverni i sjeveroistočni vjetar. Na Jadranu ujutro umjerena i jaka bura koja će poslijepodne duž većeg dijela obale prolazno okrenuti na jugozapadni i sjeverozapadni vjetar. Temperatura zraka će poslijepodne biti uglavnom od 31 do 36 Celzijevih stupnjeva. Temperatura mora je između 25 i 28°C, a slično se drži i temperatura naših nizinskih rijeka. Krške i brže rijeke su ipak nešto hladnije pa se u Zrmanji i Neretvi temperatura vode poslijepodne kreće oko 20 Celzijevih stupnjeva.

I sutra se nastavlja sunčano i vruće vrijeme pa će temperatura zraka biti slična ili još stupanj-dva viša. Dnevna temperatura će se kretati između 32 i 36 Celzijevih stupnjeva. Vjetar na kopnu većinom slab, u Slavoniji do umjeren jugoistočni. Na Jadranu u noći i prijepodne umjerena bura i istočni vjetar, a poslijepodne umjeren jugozapadnjak.

Vrućina će novi vrhunac imati u nedjelju kad bi onda temperatura zraka i na kopnu opet trebala biti oko 35 Celzijevih stupnjeva. Liječnici savjetuju da smanjimo fizičke napore te izbjegavamo duži boravak na suncu između 10 i 17 sati. Savjetuje se jesti laganiju hranu, uzimati više tekućine i dnevne aktivnosti obavljati ujutro i navečer.

Promjena vremena se očekuje u ponedjeljak kad bi trebala stići hladna fronta s kišom i grmljavinskim pljuskovima koja će tijekom dana zahvatiti veći dio Hrvatske. S njom bi onda i temperatura zraka u ponedjeljak poslijepodne već trebala biti niža.

Kiša će biti itekako dobrodošla zbog poljoprivrede, potrošnje pitke vode i u energetici, ali po trenutačnim pokazateljima to neće biti dovoljne količine kako bi posve prekinulo probleme zbog dugotrajne suše. Već sredinom sljedećeg tjedna opet bi trebalo biti sunčanije i vruće vrijeme pa se ljeto nastavlja.

Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević.

Pretežno sunčano je diljem Hrvatske, tek u unutrašnjosti ima mjestimice povećane naoblake, lokalno i slabe oborine. U nastavku srijede sunca će biti u izobilju, tek u Dalmaciji može biti pokojeg pljuska, pretežno u zaleđu. Bit će vruće i vrlo vruće, na Jadranu lokalno i do 40. Vjetrovito je na moru, osobito pod Velebitom, gdje lokalno ima i olujnih udara bure. 

Četvrtak također donosi vjetrovite prilike na Jadranu. Prevladavat će sunčano, suho, vruće i vrlo vruće.

I petak će na moru biti u znaku pojačane bure. Vrućina će polako popuštati, uz stabilne prilike.

Za vikend će također prevladavati sunčano i malo manje vruće nego prethodnih dana. 

U novom tjednu, osobito prema njegovom kraju, izgledno je osjetnije osvježenje, mjestimice za desetak stupnjeva, uz lokalno obilniju oborinu.