Connect with us

Hrvatska

POLITIČKI KRUH / Sabina Glasovac (SDP) u trezorske zapise i narodne obveznice uložila 91.000 eura!

Objavljeno

-

Čelnici Hrvatskog sabora i 30-ak njegovih radnih tijela nisu u značajnijem broju ulagali u obveznice i trezorske zapise koje je izdavala država, no oni koji to jesu, u nekim su slučajevima uložili poprilične iznose, otkrivaju njihove imovinske kartice za prošlu godinu.

Najviše je, ukupno 195.000 eura, 45.000 u obveznice i 150.000 eura u ‘trezorce’, uložio SDP-ov Arsen Bauk, inače predsjednik saborskog Odbora za obranu.

Pedantni Bauk, prijavio je i kako mu je ulaganje u obveznice u prošloj godini donijelo prinos od 1642 eura, a još 2561 euro zaradio je od kamata na oročenu štednju. Nakon svega, na štednji ima nešto više od 118.000 eura.

Upola manje od njega, ali respektabilnih 100.000 eura, u obveznice i trezorske zapise uložio je bivši ministar financija, SDP-ov Boris Lalovac, predsjednik Odbora za financije i državni proračun, koji nakon ulaganja na štednji ima nešto manje od 9000 eura.

U obveznice i trezorce uložile Bušić, Glasovac, Petir

Manje od Bauka, ali više od Lalovca, u obveznice (97.500 eura) i trezorske zapise (10.000 eura), ukupno, dakle, 107.500, uložila je HDZ-ova Zdravka Bušić, predsjednica Odbora za Hrvate izvan Hrvatske. Zastupnica navodi kako nema štednje i kriptovaluta.

Potpredsjednica Sabora Sabina Glasovac (SDP) u trezorske je zapise uložila 81.000 eura te još 10.000 u narodne obveznice, ukupno 91.000 eura. Ne štednji ima 5000 eura. I Marijana Petir (NZ), predsjednica Odbora za poljoprivredu, uložila je u obveznice 85.000 eura, a navela je i kako štedi 247.000 eura.

HDZ-ov Pero Ćosić, predsjednik Odbora za izbor i imenovanja, u obveznice je osobno uložio 30.000 eura, a prijavio je i da je njegova supruga uložila 20.000.

Njegova imovinska kartica otkriva da se radi o jednom od imućnijih zastupnika, ima stanove u Medulinu, Slavonskom Brodu, Zagrebu, kuće u brodskom vinogorju, Podvinju, Blatu Novom, vinograde, njive, suvlasništvo u Slavonsko-brodskoj televiziji, udjele u fondovima… Prijavio je i da je prošle godine od kapitala jednokratno dobio 256.432 eura te od drugog dohotka, jednokratno, 16.000 eura.

Imućan je i potpredsjednik Sabora akademik Željko Reiner (HDZ) koji je u državne obveznice uložio 20.000 eura, što je daleko manje od iznosa koje sa suprugom ima u šest fondova, a koji se kreću od 7287 eura do 151. 000 eura.

Dvije zastupnice, jedna iz većine, a druga iz oporbe, Vesna Vučemilović (HS) i Dušica Radojčić, uložile su po 15.000 eura u narodne obveznice, odnosno u trezorske zapise. Vučemilović je prijavila i kako u fondu ZB Investu ima udjele u vrijednosti 266.865 eura, a na štednji još 87.000 eura. Radojčić pak na štednji ima 76.000 eura.

Situirani Đakić

Za simboličnih po 1000 eura državne su obveznice kupili HDZ-ovi Gordan Jandroković, predsjednik Sabora, Ivan Malenica, predsjednik Odbora za Ustav, odnosno njegova supruga, i Krunoslav Katičić, predsjednik Odbora za zakonodavstvo, dok je 500 eura u obveznice investirao Andro Krstulović Opara, predsjednik Odbora za vanjsku politiku.

Predsjednici 20-ak ostalih saborskih radnih tijela, a ima ih iz HDZ-ovih i oporbenih redova, trezorce i obveznice, nisu upisivali.

Unatoč tome, i njihove imovinske kartice upućuju da se, mahom, radi o dobro situiranim građanima, a jedan od najbolje situiranih među njima je Josip Đakić (HDZ), predsjednik Odbora za ratne veterane, koji osobno ili u suvlasništvu ima apartmane na Šolti, kuću s okućnicom u Petrčanima, vikendicu u Pitomači, stan i gospodarski objekt u Virovitici, vinograde, njive, brod, dva  automobila…

Uz plaću od 5536 eura, koja za 88 eura premašuje plaću predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića, Đakić je u imovinskoj kartici prijavio da je do samostalne poljoprivredne djelatnosti na godišnjoj razini lani dobio 27. 871 euro, da od imovine i imovinskih prava mjesečno dobiva 212 eura, a od vojne invalidnine 166 eura.

Zastupnici zarađuju i iznajmljivanjem nekretnina

Imovinske kartice otkrivaju da nekolicina zastupnika dobro zarađuje i iznajmljivanjem nekretnina.

Tako je Ivana Kekin (Možemo), predsjednica Odbora za zdravstvo, prijavila da joj je kuća za odmor u Momjanu, koju iznajmljuje turistima,  prošle godine donijela ‘čistih’ gotovo 21.000 eura. Toliko je, naime, zaradila nakon plaćanja pristojbi.

HDZ-ov Josip Borić, predsjednik Odbora za medije, od iznajmljivanja apartmana je zaradio 23.360 eura, te još 10.000 eura od najma soba.

Od najma stana SDP-ova Marija Lugarić, predsjednica Odbora za ravnopravnost spolova, dobila je 3600 eura, a Krstulović Opara od istog posla 1709 eura.

Kartica Predraga Štromara (HNS), predsjednika Odbora za prostorno uređenje, otkriva pak da je od Fonda za zaštitu okoliša dobio subvencije u iznosu od 9000 eura i 6300 eura za električno vozilo i za dizalicu topline.

U kartici Roberta Jankovicsa, predsjednika Mandatno-imunitetnog povjerenstva (MIP), stoji da u suvlasništvu s roditeljima ima štednju od 225.000 eura.

Penava prima najviše, Ćosić ima satove Rolex i Piaget

Kartice predsjednika i potpredsjednika Sabora te odbora otkrivaju i da najnižu plaću među njima, 3971 euro, prima zastupnica Možemo Jelena Miloš, a najvišu, 5658 eura, Ivan Penava (DP), potpredsjednik Sabora. To znači da je predsjednik Sabora po plaći na trećem mjestu, iza Penave i Đakića.

Sudi li se po upisanom u imovinske kartice, navedeni dužnosnici nisu osobiti ljubitelji umjetnina i nakita.

Svega su dva zastupnika, Reiner i Krstulović Opara prijavili da imaju vrijedne slike i kipove, prvi u vrijednosti nešto većoj od 13.000 eura, a drugi 10.000 eura.

Dva luksuzna sata, Rolex Daytonu i Piaget, vrijedna, kako je naveo, po 10.617 eura, prijavio je Pero Ćosić, a zlatni nakit u vrijednosti 9800 eura DP-ova Dubravka Pehar Lipovac, predsjednica Odbora za regionalni razvoj.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

ZAKON O POSREDOVANJU / Stižu nova pravila na tržištu nekretnina, evo što se sve mijenja

Objavljeno

-

By

Pexels

Vlada je u srijedu u sabor uputila prijedlog zakona o posredovanju u prometu nekretnina, kojim želi ojačati zaštitu korisnika usluga agencija za promet nekretnina, a njihovu djelatnost detaljnije i suvremenije urediti.

U vladinom prijedlogu povećava se iznos obveznog osiguranja od odgovornosti radi jačanja zaštite korisnika usluga i osiguranja eventualne naknade štete.

Konkretno, povećava se iznos police osiguranja od profesionalne odgovornosti za štetu koju bi posrednik mogao prouzročiti nalogodavcu ili trećim osobama u posredovanju i to na 100.000 eura, kao najmanju iznos po jednom štetnom događaju, odnosno na 300.000 eura za sve odštetne zahtjeve u jednoj osiguravateljskoj godini, rekao je na vladinoj sjednici ministar gospodarstva Ante Šušnjar.

Prema vladinom prijedlogu, posrednik tj. agencija moći će za istu nekretninu naplatiti naknadu i od prodavatelja i od kupca, ali samo ako s njima ima zasebne ugovore, pri čemu ukupna naknada od obje strane ne smije prelaziti maksimalni iznos iz važećeg cjenika. Na primjer, ako agencija ima pravo naplatiti 4%, može naplatiti isključivo 2% od prodavatelja, 2% od kupca, s tim da će za obje strane obaviti različite usluge u posredovanju, objasnio je ministar Šušnjar.

Tako će, recimo, za jednog klijenta obaviti oglašavanje, a za drugoga uknjižbu i pravne poslove koji su vezani za promet nekretnina. 

U Vladinom prijedlogu preciznije se definira oglašavanje nekretnina s ciljem osiguravanja transparentnosti i sprječavanja zavaravajućeg i nepotpunog informiranja javnosti. Tako posrednik koji na temelju ugovora o posredovanju oglašava nekretninu na tržištu, ne smije uvjetovati razgledavanje te nekretnine trećoj osobi prethodnim potpisivanjem ugovora o posredovanju.

Uvodi se i stroga obveza posjedovanja pisanog ugovora o posredovanju prije bilo kakvog javnog oglašavanja nekretnine. Ministar Šušnjar kaže da se time staje na kraj praksi oglašavanja tuđih nekretnina bez znanja vlasnika. 

Uvodi se nova obveza prema kojoj agencija koja trajno obavlja djelatnost posredovanja sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, mora imati najmanje jednog zaposlenog agenta na puno radno vrijeme. Time se želi ispriječiti djelovanje nelegalnih posrednika koji nisu registrirani za posredovanje ili koriste agente koji taj posao obavljaju povremeno i neprofesionalno, rekao je Šušnjar.

Omogućuje se digitalizacija postupka zahtjeva za izdavanje rješenja za obavljanje djelatnosti posredovanju prometnog nekretnina, čime se pojednostavnjuju administrativni proces i povećava učinkovitost sustava. To že se moći učiniti putem usluge START Plus u sustavu e-Građani.

Nastavi čitati

Hrvatska

PROGNOZA / Danas još kiša, snijeg u gorju i olujna bura, a onda stiže povoljniji nastavak tjedna

Objavljeno

-

By

Pixabay

Jutro je u Hrvatskoj svanulo hladno i vjetrovito. Većinom je oblačno, u nizinskoj unutrašnjosti i na Jadranu mjestimice s kišom, a u predjelima iznad 700 metara nadmorske visine ima susnježice i snijega. Puše umjeren i jak sjeverac, na sjevernom i srednjem Jadranu jaka i olujna bura.

U nastavku dana će ipak doći do postupnog smirivanja vremena. Oborina će još biti tijekom jutra i prijepodneva, a zatim će poslijepodne u najvećem dijelu zemlje biti suho. Slijedi i lagani proces razvedravanja pa su u drugom dijelu dana moguća i kraća sunčana razdoblja. Ostaje vjetrovito uz umjeren i jak sjeverac na kopnu te jaka, na udare i olujna bura duž većeg dijela obale. Samo na krajnjem jugu još prijepodne jugo. Najviša temperatura od 10 do 15, u gorju hladnije.

U četvrtak povoljnije. Očekujemo djelomično sunčano i uglavnom suho vrijeme. Sasvim malo oborina moguće je ponegdje u gorskim krajevima. I dalje vjetrovito uz umjeren i jak sjeverac na kopnu te jaku i olujnu buru na Jadranu koja će podno Velebita možda imati i orkanske udare. Temperatura zraka slična današnjoj.

Do kraja tjedna onda imamo većinom suho i djelomično sunčano vrijeme. Samo ponegdje na kopnu uz koji kraći proljetni pljusak, najizglednije u subotu poslijepodne. Vjetar će postupno oslabjeti. Jutra hladna, na kopnu mjestimice s mrazom, a dnevna temperatura se neće bitnije mijenjati.

Nastavi čitati

Hrvatska

PROGNOZA / Zemlju zahvatila jača promjena vremena: Evo gdje danas stižu kiša, snijeg, olujni vjetar…

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Noćas je jača promjena vremena s kišom i sjevernim vjetrom zahvatila veći dio Hrvatske. U Gorskom kotaru jutros pada snijeg, a na većem dijelu obale je zapuhala jaka do olujna bura.

U nastavku dana puno oblaka i vjetra. Povremene kiše i pljuskova s grmljavinom bit će na Jadranu, osobito u Dalmaciji. Na sjevernom dijelu većinom suho sa sunčanim razdobljima. U unutrašnjosti puno oblaka, a u Slavoniji i gorskoj Hrvatskoj povremeno će biti kiše, u višim predjelima i snijega. Puhat će umjeren sjeverac, na Jadranu jaka i olujna bura. Temperatura na kopnu od 6 do 11, u gorju hladnije, a duž obale između 11 i 16 Celzijevih stupnjeva. 

Povremene kiše bit će i sljedeće noći te sutra ujutro.

Danju prestanak oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u sjevernijim kopnenim krajevima. Uslijedit će djelomično razvedravanje pa će sutra biti i sunčanih razdoblja, osobito u drugom dijelu dana. Ostaje vjetrovito uz umjeren i jak sjeverac u unutrašnjosti te jaku i olujnu buru na Jadranu koja podno Velebita može imati i orkanske udare. Temperatura zraka većinom između 10 i 15 Celzijevih stupnjeva. 

Od četvrtka uglavnom suho i djelomično sunčano. Vjetar će postupno oslabjeti. Jutra hladna, osobito na kopnu gdje je moguć i mraz, a dnevna temperatura bez veće promjene u odnosu na srijedu. 

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu