Connect with us

Hrvatska

HRejting / NOVA ANKETA: Ovih pet stranaka prelaze izborni prag

Objavljeno

-

Novi HRejting objavljen je u Dnevniku HRT-a. Anketa je provedena od 16. do 19. ožujka na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53 posto uz razinu pouzdanosti od 95 posto.

Istraživanje prikazuje Hrvatsku kao jednu izbornu jedinicu. Stoga su njezini rezultati uvijek primjenjiviji na predsjedničke izbore, dok su za parlamentarne ponajprije pokazatelj trenutačnog raspoloženja i trendova, prenosi HRT.

Kad se tako promotri situacija, podjela mjesta od prvog do trećeg zvuči ovako: Broj jedan – HDZ 27,7 posto. Broj dva – SDP, za koji se ne pamti kad je zadnji put bio iznad 20 posto, ožujak završava na 21,6 posto. Broj tri – Možemo! s točno 9 posto potpore.

Dvadeset i sedam dana prije izbora, prag prelaze još samo dvije stranke. I to s desnog političkog spektra. Četvrti – Domovinski pokret – 7,7 posto. Peti – Most – 7,1 posto.

I sad slijedi podugačak niz od 15, dosad mahom parlamentarnih stranaka koje sve zajedno u zbroju osvajaju svega 12,3 posto glasova. To su, redom: stranka dosadašnje zastupnice Karoline Vidović Krišto (OiP – 1,3%), stranka bračnog para Puljak (1,2%), dosad vladajući HNS (1,2%), IDS (1,1%), Fokus (1,1%), Beljakov HSS (1,1%), HSU (1,1%) i zadnja u skupini koja se “vrti” oko jedan posto – Radnička fronta (1,0%).

Niz stranaka koje ne dosežu ni jedan posto potpore otvaraju Socijaldemokrati (0,8%), a nastavljaju izjednačeni Suverenisti (0,5%), HSLS (0,5%) i Republika (0,5%). Iza njih su AP-Akcija za promjene (0,4%) i Ključ Hrvatske (0,3%), a ovu – ne baš prestižnu listu – zaključuje Zekanovićev HDS (0,2%)

Iz ovih rezultata, jasno je tko je, a i zbog čega dobitnik mjeseca. Kako preciznije izgledaju rast i pad popularnosti u proteklih mjesec dana?

Najveći pad naša je anketa zabilježila kod neodlučnih birača. Ali taj pad u konačnici je pozitivan pad.

Prije samo mjesec dana neodlučnih je bilo više od 17 i pol posto, a danas ih je 13. Dakle, broj je neodlučnih manji za 4,65 posto.

Približno za isto toliko SDP (+4,33%) je nastao. To je najveći mjesečni rast među pet stranka koje prelaze izborni prag i ujedno rast koji izlazi iz okvira statističke greške naše ankete.

Sljedeći po rastu je HDZ koji je 2 i pol posto (+2,46%) u plusu.

Također u plusu, ali znatno manjem (+0,88%) je još i Možemo!.

Desnoj strani političkog spektra anketa pokazuje pad. Mostu najveći, odnosno veći od jedan i pol posto (-1,54%). U proteklih mjesec dana pao je i Domovinski pokret (-0,83%). Ali upola manje od Mosta.

Prvi put u HRT-ovom istraživanju ispitanicima smo ponudili izjašnjavanje o predizbornim savezima koji su, što službeno, što neslužbeno već najavljeni.

Kako te potencijalne koalicije prolaze kod birača?

S obzirom na to da je kratko vrijeme u kojem se provodila naša anketa politički najturbulentnije vrijeme možda i desetljeća, nužno je naglasiti da smo testirali koalicije koje su trenutačno samo na razini najave. Dakle, nijedna još nije postala službena stavljanjem potpisa partnera na predizborni sporazum. Istodobno, pojedini savezi iako su i najavljeni u međuvremenu su se raspadali. Konkretno, anketa se provodila i u vrijeme dok su Radnička Fronta i Fokus još slovili kao dio SDP-ove koalicije, ali su obuhvaćeni i dani kad su to prestali biti.

U takvoj situaciji i uvjetima HDZ bi sa svojim dosadašnjim partnerima bio relativni pobjednik izbora. Osvojili bi 29 posto (29,1%) glasova. Četiri (3,9%) posto slabiji je SDP-ov predizborni savez. Neovisno o broju stranaka koje će ga u konačnici činiti, trenutačno su na 25 posto (25,2%).

Možemo! koji ide uglavnom samostalno i tu i tamo sa SDP-om točkasto može računati na 7,7 posto glasova.

Domovinski pokret sam ima isto kao i Most u koaliciji s Hrvatskim suverenistima – oko 7 posto (7,1%).

U Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici više nijedna najavljena koalicija kao ni stranka koja planira samostalno nastupiti na izborima – nema šanse preskočiti propisani prag.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja

Objavljeno

-

By

Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.

U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.

Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.

Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.

Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.

BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.

Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.

BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.

Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.

Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.

Nastavi čitati

Hrvatska

Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca

Objavljeno

-

By

Pixabay

Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa

Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.

‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.

Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.

Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica

Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.

U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.

Problem nisu samo ginekolozi

Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.

Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.

Natječaji postoje, kandidata nema

Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.

‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.

Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.

Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.

Nastavi čitati

Hrvatska

Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja

Objavljeno

-

By

Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.

“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.

Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.

“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.

“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”

Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.

“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.

Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.

“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.

“Trošak solemnizacije na najmodavcu”

Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.

“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.

Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.

“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.

“Više prijavljenih ugovora o najmu”

Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.

“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.

Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.

“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.

U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.

“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu