Hrvatska
HRejting / NOVA ANKETA: Ovih pet stranaka prelaze izborni prag
Novi HRejting objavljen je u Dnevniku HRT-a. Anketa je provedena od 16. do 19. ožujka na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53 posto uz razinu pouzdanosti od 95 posto.
Istraživanje prikazuje Hrvatsku kao jednu izbornu jedinicu. Stoga su njezini rezultati uvijek primjenjiviji na predsjedničke izbore, dok su za parlamentarne ponajprije pokazatelj trenutačnog raspoloženja i trendova, prenosi HRT.
Kad se tako promotri situacija, podjela mjesta od prvog do trećeg zvuči ovako: Broj jedan – HDZ 27,7 posto. Broj dva – SDP, za koji se ne pamti kad je zadnji put bio iznad 20 posto, ožujak završava na 21,6 posto. Broj tri – Možemo! s točno 9 posto potpore.
Dvadeset i sedam dana prije izbora, prag prelaze još samo dvije stranke. I to s desnog političkog spektra. Četvrti – Domovinski pokret – 7,7 posto. Peti – Most – 7,1 posto.
I sad slijedi podugačak niz od 15, dosad mahom parlamentarnih stranaka koje sve zajedno u zbroju osvajaju svega 12,3 posto glasova. To su, redom: stranka dosadašnje zastupnice Karoline Vidović Krišto (OiP – 1,3%), stranka bračnog para Puljak (1,2%), dosad vladajući HNS (1,2%), IDS (1,1%), Fokus (1,1%), Beljakov HSS (1,1%), HSU (1,1%) i zadnja u skupini koja se “vrti” oko jedan posto – Radnička fronta (1,0%).
Niz stranaka koje ne dosežu ni jedan posto potpore otvaraju Socijaldemokrati (0,8%), a nastavljaju izjednačeni Suverenisti (0,5%), HSLS (0,5%) i Republika (0,5%). Iza njih su AP-Akcija za promjene (0,4%) i Ključ Hrvatske (0,3%), a ovu – ne baš prestižnu listu – zaključuje Zekanovićev HDS (0,2%)
Iz ovih rezultata, jasno je tko je, a i zbog čega dobitnik mjeseca. Kako preciznije izgledaju rast i pad popularnosti u proteklih mjesec dana?
Najveći pad naša je anketa zabilježila kod neodlučnih birača. Ali taj pad u konačnici je pozitivan pad.
Prije samo mjesec dana neodlučnih je bilo više od 17 i pol posto, a danas ih je 13. Dakle, broj je neodlučnih manji za 4,65 posto.
Približno za isto toliko SDP (+4,33%) je nastao. To je najveći mjesečni rast među pet stranka koje prelaze izborni prag i ujedno rast koji izlazi iz okvira statističke greške naše ankete.
Sljedeći po rastu je HDZ koji je 2 i pol posto (+2,46%) u plusu.
Također u plusu, ali znatno manjem (+0,88%) je još i Možemo!.
Desnoj strani političkog spektra anketa pokazuje pad. Mostu najveći, odnosno veći od jedan i pol posto (-1,54%). U proteklih mjesec dana pao je i Domovinski pokret (-0,83%). Ali upola manje od Mosta.
Prvi put u HRT-ovom istraživanju ispitanicima smo ponudili izjašnjavanje o predizbornim savezima koji su, što službeno, što neslužbeno već najavljeni.
Kako te potencijalne koalicije prolaze kod birača?
S obzirom na to da je kratko vrijeme u kojem se provodila naša anketa politički najturbulentnije vrijeme možda i desetljeća, nužno je naglasiti da smo testirali koalicije koje su trenutačno samo na razini najave. Dakle, nijedna još nije postala službena stavljanjem potpisa partnera na predizborni sporazum. Istodobno, pojedini savezi iako su i najavljeni u međuvremenu su se raspadali. Konkretno, anketa se provodila i u vrijeme dok su Radnička Fronta i Fokus još slovili kao dio SDP-ove koalicije, ali su obuhvaćeni i dani kad su to prestali biti.
U takvoj situaciji i uvjetima HDZ bi sa svojim dosadašnjim partnerima bio relativni pobjednik izbora. Osvojili bi 29 posto (29,1%) glasova. Četiri (3,9%) posto slabiji je SDP-ov predizborni savez. Neovisno o broju stranaka koje će ga u konačnici činiti, trenutačno su na 25 posto (25,2%).
Možemo! koji ide uglavnom samostalno i tu i tamo sa SDP-om točkasto može računati na 7,7 posto glasova.
Domovinski pokret sam ima isto kao i Most u koaliciji s Hrvatskim suverenistima – oko 7 posto (7,1%).
U Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici više nijedna najavljena koalicija kao ni stranka koja planira samostalno nastupiti na izborima – nema šanse preskočiti propisani prag.
Hrvatska
PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva
Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.
Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.
Upozorenja za subotu
Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

Upozorenje za nedjelju
Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

Hrvatska
MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka
Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.
Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.
Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.
Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.
Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).
Hrvatska
Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost
Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.
Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.
Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.
“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.
“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.
Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.
-
magazin6 dana prijeVitamini B kompleksa: Koje su prednosti i kako se točno uzimaju?
-
Sport6 dana prijeMladi Zadrani i dvije bivše igračice ŽKK Zadar Plus osvojili PRO 3×3 turnir u Šibeniku
-
magazin6 dana prijeHoroskop za 27. srpnja 2026.
-
magazin6 dana prijeFOTOGALERIJA / Rockatansky Band rasplesao Dračevac i otvorio “Lito u Dračevcu 2.0.”




