Connect with us

Hrvatska

HRejting / NOVA ANKETA: Ovih pet stranaka prelaze izborni prag

Objavljeno

-

Novi HRejting objavljen je u Dnevniku HRT-a. Anketa je provedena od 16. do 19. ožujka na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53 posto uz razinu pouzdanosti od 95 posto.

Istraživanje prikazuje Hrvatsku kao jednu izbornu jedinicu. Stoga su njezini rezultati uvijek primjenjiviji na predsjedničke izbore, dok su za parlamentarne ponajprije pokazatelj trenutačnog raspoloženja i trendova, prenosi HRT.

Kad se tako promotri situacija, podjela mjesta od prvog do trećeg zvuči ovako: Broj jedan – HDZ 27,7 posto. Broj dva – SDP, za koji se ne pamti kad je zadnji put bio iznad 20 posto, ožujak završava na 21,6 posto. Broj tri – Možemo! s točno 9 posto potpore.

Dvadeset i sedam dana prije izbora, prag prelaze još samo dvije stranke. I to s desnog političkog spektra. Četvrti – Domovinski pokret – 7,7 posto. Peti – Most – 7,1 posto.

I sad slijedi podugačak niz od 15, dosad mahom parlamentarnih stranaka koje sve zajedno u zbroju osvajaju svega 12,3 posto glasova. To su, redom: stranka dosadašnje zastupnice Karoline Vidović Krišto (OiP – 1,3%), stranka bračnog para Puljak (1,2%), dosad vladajući HNS (1,2%), IDS (1,1%), Fokus (1,1%), Beljakov HSS (1,1%), HSU (1,1%) i zadnja u skupini koja se “vrti” oko jedan posto – Radnička fronta (1,0%).

Niz stranaka koje ne dosežu ni jedan posto potpore otvaraju Socijaldemokrati (0,8%), a nastavljaju izjednačeni Suverenisti (0,5%), HSLS (0,5%) i Republika (0,5%). Iza njih su AP-Akcija za promjene (0,4%) i Ključ Hrvatske (0,3%), a ovu – ne baš prestižnu listu – zaključuje Zekanovićev HDS (0,2%)

Iz ovih rezultata, jasno je tko je, a i zbog čega dobitnik mjeseca. Kako preciznije izgledaju rast i pad popularnosti u proteklih mjesec dana?

Najveći pad naša je anketa zabilježila kod neodlučnih birača. Ali taj pad u konačnici je pozitivan pad.

Prije samo mjesec dana neodlučnih je bilo više od 17 i pol posto, a danas ih je 13. Dakle, broj je neodlučnih manji za 4,65 posto.

Približno za isto toliko SDP (+4,33%) je nastao. To je najveći mjesečni rast među pet stranka koje prelaze izborni prag i ujedno rast koji izlazi iz okvira statističke greške naše ankete.

Sljedeći po rastu je HDZ koji je 2 i pol posto (+2,46%) u plusu.

Također u plusu, ali znatno manjem (+0,88%) je još i Možemo!.

Desnoj strani političkog spektra anketa pokazuje pad. Mostu najveći, odnosno veći od jedan i pol posto (-1,54%). U proteklih mjesec dana pao je i Domovinski pokret (-0,83%). Ali upola manje od Mosta.

Prvi put u HRT-ovom istraživanju ispitanicima smo ponudili izjašnjavanje o predizbornim savezima koji su, što službeno, što neslužbeno već najavljeni.

Kako te potencijalne koalicije prolaze kod birača?

S obzirom na to da je kratko vrijeme u kojem se provodila naša anketa politički najturbulentnije vrijeme možda i desetljeća, nužno je naglasiti da smo testirali koalicije koje su trenutačno samo na razini najave. Dakle, nijedna još nije postala službena stavljanjem potpisa partnera na predizborni sporazum. Istodobno, pojedini savezi iako su i najavljeni u međuvremenu su se raspadali. Konkretno, anketa se provodila i u vrijeme dok su Radnička Fronta i Fokus još slovili kao dio SDP-ove koalicije, ali su obuhvaćeni i dani kad su to prestali biti.

U takvoj situaciji i uvjetima HDZ bi sa svojim dosadašnjim partnerima bio relativni pobjednik izbora. Osvojili bi 29 posto (29,1%) glasova. Četiri (3,9%) posto slabiji je SDP-ov predizborni savez. Neovisno o broju stranaka koje će ga u konačnici činiti, trenutačno su na 25 posto (25,2%).

Možemo! koji ide uglavnom samostalno i tu i tamo sa SDP-om točkasto može računati na 7,7 posto glasova.

Domovinski pokret sam ima isto kao i Most u koaliciji s Hrvatskim suverenistima – oko 7 posto (7,1%).

U Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici više nijedna najavljena koalicija kao ni stranka koja planira samostalno nastupiti na izborima – nema šanse preskočiti propisani prag.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Hrvatsku lani napustilo najviše liječnika, pogledajte u koju zemlju je otišao najveći broj

Objavljeno

-

By

Nakon završetka epidemije covida, opet raste broj liječnika koji iz Hrvatske odlaze u inozemstvo.

Prema službenim podacima Hrvatske liječničke komore, lani je iz Hrvatske u inozemstvo otišlo najviše liječnika dosad – čak 158. Ukupno nas je od ulaska Hrvatske u EU 2013. godine napustilo 1214 liječnika.

Najviše je liječnika dosad otišlo raditi u Njemačku, njih 356, te Veliku Britaniju (163). Prosječna dob naših liječnika u inozemstvu je 36 godina i imaju u prosjeku osam godina staža.

Koprivničko-križevačku je županiju dosad napustilo ukupno 26 liječnika koji su otišli raditi u inozemstvo i po tome je, u odnosu na broj pacijenata, u hrvatskome vrhu.

Iz Međimurja je otišlo 16 liječnika, iz Zagorja 25, Varaždinske županije 39, bjelovarskoga kraja 27, a virovitičkoga šestero, prenosi Danica.hr.

U Hrvatskoj je zaposleno ukupno oko 16.400 liječnika, od čega je oko 90 stranih državljana. U kliničkim bolničkim centrima radi ih 4100, općim bolnicama 3400, a domovima zdravlja 2300.

U Koprivničko-križevačkoj županiji trenutačno rade 283 liječnika, Međimurskoj 302, Varaždinskoj 528, a Bjelovarsko-bilogorskoj 286 liječnika.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Skup vam je život u Hrvatskoj? Pogledajte gdje smo na listi najjeftinijih zemalja za život

Objavljeno

-

By

World Population Review objavio je listu europskih zemalja prema visini životnih troškova rangiranu od onih gdje je život najskuplji do onih gdje je najjeftiniji.

Na listu koju je sastavila ova američka organizacija za prikupljanje podataka o globalnom stanovništvu i demografiji, uvrštena je 41 europska zemlja. Izračun je napravljen usporedbom s cijenama dobara i usluga u New Yorku, a u obzir je uzeto pet kriterija – životni troškovi općenito, cijene najma odnosno stanovanja, cijene namirnica, cijene u restoranima te indeks proizvođačkih cijena.

Prema tom izračunu, najskuplje zemlje za život su Švicarska i Island. Slijede dvije britanske porezne oaze – otoci Jersey i Guernsey, a Irska je na petom mjestu. Među deset najskupljih još su Norveška, Luksemburg, Danska, Nizozemska i Ujedinjeno Kraljevstvo. Austrija je na 11., a Njemačka na 12. mjestu.

Bjelorusija najjeftinija, Hrvatska u sredini

Gledano s dna tablice, zemlja s najnižim troškovima života je Bjelorusija. Malo iznad nje su dvije zaraćene zemlje – Ukrajina i Rusija, a još malo iznad njih Sjeverna Makedonija i Moldavija. Na 36. mjestu je Bugarska, koja je time najjeftinija (naravno, i najsiromašnija) članica Europske unije. Odmah iznad nje, na 35. mjestu, nalazi se Rumunjska. Članice EU-a Mađarska i Poljska su na 32., odnosno 30. mjestu, a Hrvatska je na 29. mjestu.

Članice EU-a neznatno skuplje za život od Hrvatske po ovom izračunu su Slovačka, Latvija, Litva, Slovenija, Grčka, Estonija, Češka Republika, Portugal i Španjolska – tim redom poredane iznad Hrvatske sve do 20. mjesta.

Prosječni mjesečni trošak – 933 eura

Od nama susjednih država, jedino je Slovenija na 25. mjestu skuplja za život (ali i slovenska prosječna bruto plaća je 600 eura veća od hrvatske) dok su jeftinije Crna Gora na 31. mjestu, Mađarska na 32. i Srbija na 34. mjestu. Bosna i Hercegovina nije uvrštena u ovu listu.

Prosječni mjesečni trošak života u Hrvatskoj prema World Population Review, iznosi 1.001 američki dolar, odnosno 933 eura za poiedinca. A prosječna mjesečna neto plaća u Hrvatskoj u veljači je iznosila 1.248 eura.

“Dok su neke europske zemlje relativno skupe, mnoge druge su prilično povoljne u usporedbi s SAD-om. (…) Ova analiza ukazuje na zemlje u kojima pridošlice često mogu živjeti jeftinije, a da ne žrtvuju kvalitetu života i životni standard”, piše World Population Review u objašnjenju svoje analize.

Bugarska nominalno najjeftinija u EU

Podrobnijih objašnjenja za Hrvatsku nema, ali ima za “najjeftiniju” članicu EU-a, Bugarsku, koju nazivaju “jednim od europskih skrivenih dragulja za turiste i iseljenike”.

“Mjesečni životni troškovi za jednu osobu u Bugarskoj počinju od 600 dolara (560 eura). Prijevoz i objedovanje u restoranima prilično su povoljni, s kartama za međugradske vlakove već od 5 dolara (4,70 eura) te večerom s pićem za manje od 10 dolara (9,30 eura). Relativno je lako legalno se nastaniti u zemlji čak i ako niste građanin Europske unije. Bugarska je najsiromašnija članica EU-a i još uvijek radi na razvoju svoje infrastrukture, povećanju životnog standarda i suzbijanju korupcije”, piše World Population Review.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Nad Hrvatsku stiže saharski pijesak, DHMZ objavio kada

Objavljeno

-

By

Državni hidrometeorološki zavod objavio je satelitsku snimku iz koje se vidi dotok saharskog pijeska preko Sredozemlja koji će u manjoj količini već noćas početi stizati i do nas.

“Danas i sutra uživajte u suncu, nabacite sunčane naočale i pripazite na IV Index”, objavio je DHMZ na X-u.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu