ZADAR / ŽUPANIJA
RAZGOVOR / Don Damir Šehić u emisiji “Aktualno”: “Svetište sv. Šime ima raširena vrata, sredstva molitve i blagoslova koja nam je Bog povjerio”
U emisiji ‘Aktualno’ HKR-a u utorak, 27. veljače, don Damir Šehić, čuvar svetišta sv. Šime u Zadru, predstavio je novo, raznovrsno organizirano duhovno događanje u Zadru i Zadarskoj nadbiskupiji – hodočašća vjernika iz župa Zadarske nadbiskupije u svetište sv. Šime, zavjetni dani svakog 8.-og u mjesecu te mjesečne duhovne obnove u svetištu sv. Šime u Zadru.
Na misnom slavlju u svetištu sv. Šime u subotu, 24. veljače, sudjelovali su i hodočasnici iz Splitsko – makarske nadbiskupije. Vjernici iz Trogira i Kaštela po povratku iz Nacionalnog svetišta sv. Josipa u Karlovcu pohodili su Šimino svetište i sudjelovali u večernjem slavlju. Tako se već od prvog dana otvaranja hodočasničke sezone počinje ostvarivati da svetište sv. Šime bude odredište hodočasnika na njihovom proputovanju iz ili u druga svetišta, mjesto pohoda na hodočasničkoj karti vjernika u hrvatska i inozemna svetišta.
To je potvrda koja je opravdala naše molitve i planiranje, da svetište sv. Šime uistinu bude etapa na putu hodočasnika koji putuju do nekih odredišta na sjeveru ili jugu i zaustavljaju se u svetištu sv. Šime na hodočasničkom mjestu u pravom smislu, gdje se žele pokloniti i pomoliti sv. Šimi, slaviti euharistiju ili ostati nekoliko trenutaka u tišini. Na prvi dan hodočašća, potpuno neočekivano, ali Božjim duhom planirano, došle su dvije hodočasničke grupe. Jedna je bila ujutro iz Riječke nadbiskupije, druga navečer iz Splitsko – makarske nadbiskupije. Došli su radosno, puna srca u svetište, pomoliti se sv. Šimi. Vidim na licima tih ljudi da su Bogotražitelji, obilaze svetišta, idu prema Karlovcu u svetište sv. Josipa, idu na jug prema Međugorju ili prema Vepricu i zaustave se u Zadru. Budu radosni jer su tu pronašli lijepo, gradsko svetište, naizgled maleno ali toliko veliko, kao da krije temeljnu poruku kršćanske duhovnosti, a to je da su veliki događaji, velike stvari obavijene velom šutnje, tišine i poniznosti. I to upravo pronalaze na ovom mjestu.
Vjernici su pohodili svetište organizirano već od jutra, bili su pojedinci koji su možda i budući svećenici.
Meni je uvijek zanimljivo kad imam priliku razgovarati s ljudima koji prolaze ovim svetištem. Vidim da su to ljudi koji traže svoj život, svoj identitet, žele otkriti što to Bog njima progovara. Imao sam zanimljivo druženje s grupom mladih u kojoj je bilo nekoliko pojedinaca koji razmišljaju o duhovnom pozivu. Tražeći na raznim mjestima, i ovdje su se tiho povjerili i rekli da je to predmet njihove molitve i razmišljanja. Što mladi danas žele i koji su strahovi mladih ljudi pred duhovnim pozivom? Drago mi je da im mogu i kao svećenik posvjedočiti što bi trebao biti duhovni poziv, ali s njima i moliti, da Bog u njihovom srcu ulije i otkrije taj veliki dar za Crkvu i za narod. Vjerujem da je i svetište sv. Šime, kao što su i sva druga svetišta u svijetu, kutak gdje možemo naći tišinu, ozračje, Božju prisutnost i po zagovoru sv. Šime donositi odluke u svom životu.
Vrijedna je potreba i plemenita nakana svačijeg pohoda u svetište. Na večernjoj misi prvog dana hodočasničke sezone pozdravili ste i đakona Gospićko – senjske biskupije, budućeg svećenika. To je lijepo, direktno iz Like poželjeti osobno doći sv. Šimi u Zadar, htjeti sudjelovati baš u misi i biti dijelom početka najavljenih hodočašćenja.
Zanimljivo je kako razni staleži pohode svetište. Među hodočasnicima možemo primijetiti ljude koji trpe, nose štake, koji su u kolicima, koji mole da taj križ strpljivo nose. S druge strane, dolaze djeca. Na kraju mise prvog dana najave hodočašćenja blagoslovili smo djecu, roditelje koji su doveli svoju djecu. Kad roditelji dovode svoju djecu, u tome vidimo i vapaj roditelja da žele blagoslov za dijete, da se možda boje, nesigurni su, žele zaštititi ono što im je Bog povjerio. Sigurno da svetište sv. Šime ima raširena vrata, raširene ruke i alate koje nam je Bog povjerio. To su molitva, blagoslov, zagovor, što ćemo uvijek činiti za sve obitelji, za svu djecu koja tragaju za tim.
A tu su i ljudi iz posvećenog života, dolaze redovnice, đakoni, svećenici. To je slika koju možemo čitati u prvim koracima ovogodišnjeg hodočasničkog vremena – da svetište sv. Šime pohode razni staleži, moleći, Sveti Šime, pomozi nam, da kao što si ti osjetio Božju prisutnost, i mi budemo sigurni da je Bog uz nas, da nas on ne ostavlja. To je poticaj i meni osobno ohrabrenje da ovo što činimo u svetištu sv. Šime, da ta vrata koja uporno otvaramo ljudima, ti poticaji i duhovne stvarnosti koje uprisutnjujemo, da je to Bogom nadahnuto za sve koji će doći i proći svetištem sv. Šime.

Na višu razinu ste podigli i Zavjetni dan, svakog 8.-og u mjesecu, jer to je datum blagdana sv. Šime (8. listopada), kada će u svetište sv. Šime mise doći predvoditi svećenici i upravitelji svetišta iz drugih hrvatskih biskupija.
Naime, 72 župe i još nekoliko koje su u pripremi i druge hodočasničke grupe koje se javljaju preko agencija koje putuju prema Međugorju, u svetištu sv. Šime uvijek mogu naći kutak gdje mogu slaviti otajstva i doći pokloniti se sv. Šimi. Osmi u mjesecu u svetištu je tradicionalno bio dan koji se posebno obilježavao, kada se slavila zavjetna misa sv. Šimi. Želja mi je bila da podignemo taj 8. u mjesecu na veću razinu, na način da svećenici drugih biskupija budu gosti, dobro primljeni prijatelji i braća u svetištu, kako bi oni svojim prisustvom i svjedočanstvom prenijeli dojam o sv. Šimi u svoje župe, u svetišta gdje oni žive i borave. Svi koje sam zvao su se odmah i rado odazvali, drago im je bilo da mogu doći. Raduje me da dolaze kolege iz Zagrebačke nadbiskupije, iz Splitsko – makarske i Riječke nadbiskupije, iz Gospićko – senjske biskupije. Svi oni na svom polju rada navještaju Evanđelje i govore o otajstvima koje im je Bog povjerio. Oni će imati priliku slaviti otajstva u Zadru s nama i progovoriti nam. Vjerujem da je ta povezanost između hrvatskih svetišta povezanost između jednog naroda koji obilazi svetišta tražeći mir. Vjerujem da je na karti tih svetišta i svetište sv. Šime kao jedno staro svetište, ali svetište sa osvježenim licem i novootkrivenim starcem koji ih čeka u svojoj prisutnosti. Vjerujem da to što je staro i skriveno postaje novo i atraktivno, prihvatljivo, primamljivo za svakoga tko traži Boga.
Svaku subotu ujutro svetište će organiziranim hodočašćima pohoditi vjernici iz župa Zadarske nadbiskupije, a za svaki mjesec odredili ste i subotnju duhovnu obnovu koje će predvoditi poznati svećenici iz Hrvatske. I to je novost.
Svaku subotu slavimo svetu misu u 10 sati. To je novost, to je hodočasnička misa. Uvidjeli smo potrebu mise koja će biti tako naslovljena. Prije se i subotom u svetištu slavila misa u 8 sati, kao i svakog dana. Želimo otvoriti crkvu za sve koji žele doći, da im ponudimo sakrament pomirenja, svetu ispovijed, nekoliko riječi o svetištu sv. Šime, obilazak škrinje sv. Šime i slavljenje mise u 10 sati. Ja ću se rado staviti na raspolaganje kao domaćin svetišta i svakoga dočekati, svakome podijeliti iskustvo ovoga svetišta i iskustvo da je lijepo biti kršćanin. To sebi stavljam kao zahtjev za korizmu, ali i nakon korizme, sve do desetog mjeseca. To je jedna sveta dužnost, kao čuvara svetišta.
S druge strane, svećenici koji su pozvani svakog mjeseca imati duhovu obnovu je inicijativa koja je došla iz potrebe grada Zadra, da postoji mjesto gdje će se moći uvijek iznova mjesečno naći okrepa, govoriti o određenoj temi, slaviti euharistiju, imati klanjanje, čuti nešto. Mislim da je to jako važno za grad Zadar koji ima 70 000 stanovnika, ali i za cijelu Zadarsku nadbiskupiju koja broji skoro 150 000 stanovnika – da uvijek redovno postoji mjesto gdje se odvijaju duhovne obnove, a svetište sv. Šime uistinu je prigodno za to. Bogu hvala i na drugim župnicima i župama koje to imaju. Bez obzira na to, svetište sv. Šime će uvijek biti mjesto gdje ljudi mogu doći, gdje mogu primiti Krista koji dolazi kroz navještaj i svjedočanstvo onih koji će tu biti prisutni.

Don Damire, pohod svetištu sv. Šime stavljate i u kontekst Godine molitve. Papa je na susretu s rektorima svetišta u studenom 2023. godine govorio o posebnom značenju svetišta u životu Crkve i hodočasnika. Što bi bilo specifično značenje i duhovna poruka svetišta sv. Šime?
Papa je pozvao rektore svetišta iz cijeloga svijeta i u Vatikanu u dvorani Pavla VI. govorio im je o važnosti tih mjesta. Pozvao ih je da se osobito u svetištima omogući klanjanje i želi da svetišta uistinu postanu kuće molitve. Nadahnut tim Papinim poticajem, razmišljao sam u tom smjeru kako je i svetište sv. Šime jedna kuća molitve. Kuća molitve za mnoge. Tu se prepoznaju mnogi raznih jezika i raznih naroda. Kršćanski identitet pod krovom crkve izlazi na vidjelo. U Crkvi smo braća. To možemo vidjeti u susretu s kršćanima, s hodočasnicima iz cijelog svijeta i u Zadru.
Duhovna poruka iz svetišta sv. Šime bila bi da imamo potrebu i poziv doći pred noge starca Šimuna. Starca koji je imao životno iskustvo, starca koji je bio mudar, koji je bio mlad kad je donio odluku da živi u hramu. Starca koji se podložio Zakonu. I to je vrlo važno. U današnje vrijeme, kada želimo mijenjati zakone i identitete, kada mislimo, ukoliko se fleksibiliziramo i ukoliko postanemo zanimljivi drugima, da smo im donijeli neku radost ili novost, sv. Šime nam, na neki način, poručuje upravo suprotno – da ljubiti Božji zakon, ljubiti moralni zakon, ljubiti pravilo koje nam donosi Crkva, koje nam propisuje Hram kao u Starom zavjetu, da to nije teret i križ, nego to je blagoslov. To je uspjeh i ono ljekovito što nam Bog daruje.
Tako da Crkva danas može ponuditi sve iz riznice svoje prošlosti. Crkva se nema čega sramiti u prošlosti i zazirati od nečega u prošlosti, od onoga dobroga što proizlazi iz Evanđelja. Crkva nema potrebu šminkati svoje lice u današnjem svijetu kako bi bila atraktivna i interesantna ili kako bi mijenjala svoj nauk da se nekome svidi. Crkva ima itekako vrijedne stvarnosti i vrijednu duhovnost koju može ponuditi onima koji dolaze. Jedna od tih je sv. Šime.
Jer, ako promatramo u kontekstu današnjeg pluralnog svijeta, sekularnog, likvidnog, postmodernog svijeta, onda to ništa ne znači. Ali, ako promatramo očima Evanđelja, naša tradicija, depositum fidei, itekako donosi nešto novo i uvijek i u svakom vremenu progovara jasnim i svježim jezikom Evanđelja, a to je: ‘Dođite meni svi izmoreni i opterećeni, ja ću vas odmoriti’. Ali, također i ono Isusovo: ‘Idi i ne griješi više’, gdje Bog uistinu poziva svakog u svoju prisutnost.
I to je poziv ne samo na razini pojedinca, nego u kontekstu sv. Šimuna, i na razini naroda. Jer, kad je primio dijete Isusa u naručje, sv. Šime je rekao da je on ‘Svjetlost na prosvjetljenje naroda’.
To naroda je vrlo zanimljivo. Ti narodi upravo i pohode sv. Šimu, i to iz raznih dijelova svijeta. Vjerujem da preko svih nas koji u svetištu radosno služimo, sv. Šime želi otvoriti svoja vrata i želi primiti sve ljude. Na nama je da stojimo, gledamo i divimo se svima koji dolaze i iznose sv. Šimi svoje molitve, i da kažemo: „Da, Gospodine, sluge smo beskorisne. Učinili smo što smo bili dužni učiniti“.
Razgovarala: Ines Grbić




Foto: I. Grbić
ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) USPJEŠNI ZADRANI NA MANIFESTACIJI EVOLUTION NEXT LEVEL / Karlo Vulin, Ivana Bičanić, Zvonimira Karavida i Vedran Božičev o padovima i uspjesima
Jedan od najupečatljivijih panela, nedavno održane, manifestacije Evolution Next Level u Zadr, bio je razgovor pod nazivom „Ideja. Rizik. Uspjeh. Pametno planiraj, hrabro gradi”, koji je okupio uspješne poduzetnike i kreativce povezane sa Zadrom i Zadarskom županijom. Na panelu su sudjelovali Karlo Vulin, prehrambeni tehnolog i poduzetnik, Ivana Bičanić, poduzetnica i vlasnica brenda Chic IB Bags, Zvonimira Karavida, akademska umjetnica, te Vedran Božičev, poduzetnik i jedan od osnivača street food brenda Picnic Mingle & Fun, dok je razgovor moderirala Izabela Vrtar.

Panel je otvorio razgovor o poduzetništvu, kreativnosti i osobnim poslovnim putevima, ali i o snažnoj povezanosti sudionika s gradom i regijom iz koje dolaze. Unatoč međunarodnim iskustvima, poslovnim uspjesima i projektima koji prelaze granice Hrvatske, svi su panelisti naglasili kako je upravo Zadar i Zadarska županija prostor kojem se uvijek vraćaju i koji je snažno utjecao na njihov razvoj.
Karlo Vulin, koji često odlazi u Sjedinjene Američke Države kako bi razvio nove poslovne projekte, istaknuo je kako mu upravo iskustvo života u manjim sredinama daje posebnu perspektivu. „Moj put je bio šarolik i imao sam neke specifične interese u životu koje sam jednostavno morao ostvariti, pa i po svijetu. Naravno, ne želim cijelo vrijeme živjeti vani, jer mislim da je kvaliteta života ovdje, pogotovo kad malo više putuješ i vidiš razne stvari – možda i najjača od svih destinacija na kojima sam bio”, rekao je Vulin.

Dodao je kako upravo sredine koje možda nisu u središtu globalnih poslovnih tokova često razvijaju snažan poduzetnički duh i inicijativu. „Mislim da mi je jako pomoglo i to što dolazim iz manje sredine koja je vrlo kompetitivna i živa. Mladi iz takvih sredina često su jako proaktivni i poduzetnički nastrojeni, iako možda nisu uvijek na velikoj globalnoj sceni”, rekao je Karlo.

Sličnu priču o poduzetničkim počecima podijelila je i Zvonimira Karavida, akademska umjetnica čiji su radovi danas prisutni u domovima diljem svijeta. „U trenutku kada sam shvatila da je stvaralaštvo nešto čime se želim baviti, ljudi oko mene počeli su koristiti poticaje i pokretati svoje poslove. To mi je dalo ideju da i ja pokušam dobiti poticaj kako bih nabavila prve alate i peć za staklo”, rekla je Karavida. Danas su njezine Periske, male staklene skulpture inspirirane morem, postale prepoznatljiv umjetnički suvenir koji pronalazi put do domova diljem svijeta.

Svoje poduzetničko iskustvo s publikom je podijelio i Vedran Božičev, poduzetnik i jedan od osnivača street food brenda Picnic Mingle & Fun, koji je govorio o tome kako se ideje često razvijaju kroz različita iskustva i projekte, ali i o važnosti okruženja u kojem odrastamo. „Mislim da je ovo sjajna prilika da se na jednom mjestu okupe ljudi koji žele razgovarati o naprednim temama i razmišljati o tome kako ići dalje. Uvijek je gušt vidjeti ovoliko mladih ljudi koji žele učiti i razvijati svoje ideje”, rekao je Božićev te dodao „Moj put je bio šarolik i imao sam različite interese koje sam želio ostvariti, pa i po svijetu. No, ne želim živjeti vani jer mislim da je kvaliteta života ovdje, pogotovo kada puno putuješ i vidiš različite destinacije, zaista posebna”, rekao je.

Na panelu je sudjelovala i Ivana Bičanić, poduzetnica, vlasnica brenda Chic IB Bags i jedna od organizatorica manifestacije Evolution Next Level, koja je s publikom podijelila i dio svog osobnog poduzetničkog puta. Nakon godina života i rada u inozemstvu, Bičanić se vratila u Hrvatsku gdje je, kako kaže, prošla kroz vrlo težak poslovni period, uključujući i osobni bankrot. No upravo taj trenutak postao je prekretnica iz koje je krenula graditi novu poslovnu priču. „Prošla sam kroz razdoblje osobnog bankrota i to je bio jedan od najtežih trenutaka u mom životu. Ali upravo tada shvatiš koliko je važno ponovno ustati, učiti iz vlastitih pogrešaka i krenuti dalje. Danas, nakon svega, mogu reći da sam ponosna što sam ponovno izgradila svoj put i što danas stojim iza projekta poput Evolution Next Levela koji želi ljudima otvoriti perspektivu i pokazati da uspjeh dolazi uz hrabrost, rad i upornost”, rekla je Bičanić.
Dodala je kako vjeruje da upravo ovakvi susreti i razgovori mogu mladima i poduzetnicima dati dodatnu motivaciju. „Željeli smo stvoriti prostor u kojem će ljudi moći čuti stvarne priče o uspjehu, ali i o padovima, jer upravo iz tih iskustava najviše učimo. Ako nekome ova manifestacija pomogne da napravi svoj sljedeći korak ili dobije novu ideju, onda smo napravili veliku stvar”, zaključila je.
Panel „Ideja. Rizik. Uspjeh. Pametno planiraj, hrabro gradi” tako je pokazao kako se globalni uspjeh često rađa iz lokalnih priča, iz sredina koje potiču kreativnost, inicijativu i snažnu povezanost s vlastitim korijenima. Događaj se održava pod pokroviteljstvom Ministarstva turizma i sporta, Zadarske županije, Grada Zadra te Turističkih zajednica Zadarske županije i Grada Zadra.

ZADAR / ŽUPANIJA
DIES ACADEMICUS / Svečani koncert “Sveučilište gradu Zadru na dar”
U sklopu obilježavanja manifestacije Dies academicus 2026., Sveučilište u Zadru organizira svečani koncert pod nazivom „Sveučilište gradu Zadru na dar”.
Koncert će se održati u utorak, 24. ožujka 2026. godine u 19 sati, u Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru.
U programu sudjeluju:
Nela Šarić, sopran
Nera Gojanović, mezzosopran
Gordana Pavić, klavir
Ovaj svečani glazbeni događaj dar je Sveučilišta gradu Zadru i njegovim građanima, a ujedno predstavlja vrhunac obilježavanja važnih akademskih jubileja.
Ulaz na koncert je slobodan.
ZADAR / ŽUPANIJA
300. GODIŠNJICA DOLASKA ARBANASA U ZADAR / Bilosnić o malo poznatim detaljima iz života književnika Augustina Stipčevića
U organizaciji Društvo zadarskih Arbanasa, a u sklopu 300. godišnjice dolaska Arbanasa u Zadar, u srijedu, 18. ožujka 2026., s početkom u 18 sati, u prostorijama Ogranka Gradske knjižnice Zadar „Aleksandar Stipčević“ – Arbanasi, održano je predavanje istaknutog hrvatskog književnika Tomislav Marijan Bilosnić pod nazivom „Sjećanje na Augustina Stipčevića“.
Riječ je o kulturnom događaju koji je publici približio život i stvaralaštvo jednog od važnijih hrvatskih književnika 20. stoljeća, ali i po prvi puta ponudio osobnije i intimnije dosad nepoznate detalje iz života ovog autora podrijetlom iz zadarskih Arbanasa. Posebna vrijednost ovog predavanja je u činjenici da je Bilosnić bio blizak prijatelj Augustina Stipčevića, s kojim je dijelio brojne životne trenutke.

Govoreći iz prve ruke, Bilosnić se osvrnuo na njihovo dugogodišnje poznanstvo i druženje, započeto 1970. godine, prisjećajući se zajedničkih susreta, Stipčevićeve suradnje u listu mladih „Zoranić, kojega je te godine Bilosnić pokrenuo u Zadru, razgovora i književnih razmjena koje su obilježile njihovu suradnju. Publika koja je ispunila prostor Ogranka Gradske knjižnice Zadar „Aleksandar Stipčević“ – Arbanasi, imala je priliku čuti i niz osobnih doživljaja koje je sam Stipčević dijelio s Bilosnićem – od sjećanja na djetinjstvo u Arbanasima, školovanje u Zadru i Splitu, obiteljske prilike, odrastanje, prve književne radove, promišljanja o vlastitom književnom putu, zadarskom kulturnom prostoru, doživljaje i odnose među hrvatskim književnicima u drugoj polovini 20. stoljeća, te o svojoj neostvarenoj želji da se pred kraj karijere vrati u Zadar.
Uz te osobne crtice, predavanje je obuhvatilo i analizu Stipčevićeva književnog opusa, s posebnim naglaskom na njegova prozna djela u kojima je iznimno živopisno i autentično prikazivao arbanašku sredinu te povijest zadarskih Arbanasa. Upravo kroz ta djela, kako će istaknuti Bilosnić, Stipčević je uspio sačuvati duh jednog vremena i identitet zajednice koja je dala značajan doprinos kulturnom mozaiku Zadra.

Cilj ovog predavanja bio je potaknuti nove naraštaje, osobito mlade Arbanase i Zadrane, na upoznavanje i čitanje djela Augustina Stipčevića, ali i na dublje razumijevanje vlastite kulturne baštine. Zbog velikog interesa publike, zaključeno je da se predavanje Tomislava Marijana Bilosnića o Augustinu Stipčeviču objavi u zasebnom izdanju Društvo zadarskih Arbanasa, do kraja jubilarne godine dolaska Arbanasa u Zadar.
TOMISLAV MARIJAN BILOSNIĆ: Značaj hrvatskog književnika Augustina Stipčevića za književnost i kulturni život Zadra
Razvoj hrvatske književnosti u drugoj polovici 20. stoljeća obilježen je nizom autora koji su svojim djelima oblikovali kulturni i društveni identitet pojedinih regija. Među njima posebno mjesto zauzima Augustin Stipčević, književnik arbanaškoga podrijetla čiji su život i književno stvaralaštvo snažno i neraskidivo povezani sa Zadrom i njegovom kulturnom sredinom. Iako je veći dio profesionalnog života proveo izvan Zadra, tematska i kulturna povezanost s tim gradom ostala je trajna okosnica Stipčevićevog književnog opusa.
U razdoblju od 1939. do 1999. godine Stipčević je djelovao kao pjesnik, prozaik, esejist, kazališni kritičar i urednik, te je svojim djelima i kulturnim radom pridonio oblikovanju suvremenoga književnog identiteta Zadra. Njegova književnost često tematizira povijest, društvene promjene i mentalitet zadarskoga prostora, osobito arbanaške zajednice, čime je ostavio važan trag u regionalnoj i nacionalnoj književnosti. Podatak iz njegove biografije da je rođen u Kotoru, čini mi se da mnoge buni i u zadarskoj sredini, pa taj životni slučaj, kako je sam Stipčević držao mjesto svoga rođenja, gotovo da zamagljuje činjenicu da je ovaj književnik životom i djelom vezan za Arbanase i Zadar, da je privatno i u djelima naglašavao činjenicu da potječe iz arbanaške zajednice povezane sa Zadrom. Naglašavam ovaj podatak, jer držim da su Arbanasi, poglavito Zadar, ostali u svojevrsnom kulturnom dugu prema književniku Augustinu Stipčeviću. Njegov književni opus, premda nedovoljno valoriziran i u širem nacionalnom kontekstu, predstavlja iznimno vrijedan doprinos razumijevanju lokalnog identiteta, povijesne memorije i jezične posebnosti arbanaške zajednice. U znanstveno-kritičkom smislu, izostanak sustavne recepcije i analize njegova djela ukazuje na prazninu u regionalnim književnopovijesnim istraživanjima. Time se potvrđuje da kulturne sredine poput Zadra još uvijek nisu u potpunosti integrirale vlastitu književnu baštinu u širi kanon, unatoč njezinoj dokumentarnoj i estetskoj vrijednosti.
Posebno mjesto u njegovu opusu zauzima romaneskni ciklus „arbanaške orijentacije“, koji se sastoji od djela Glad na ledini (1956.), Cesta nema granice (1960.), Vruće ljeto (1966.) i Noć pod nogama (1987.). Iako je Stipčević „svoje cjelokupno djelo vezao uz zadarsku sredinu, bilo da je riječ o pjesničkom, dramskom ili pripovjedačkom / proznom“ djelu, spomenuta tetralogija, se promatra kao šira pripovjedna cjelina, koja prati sudbinu glavnog lika koji se prilagođava različitim društvenim i političkim okolnostima, naglašeno je arbanaškog predznaka. Ovu bi tetralogiju s pravom možemo zvati i arbanaškom i zadarskom tetralogijom. Ovi romani prikazuju društveni život arbanaške zajednice i povijesne promjene koje su oblikovale širi zadarski prostor.
Arbanasi, etnička skupina albanskoga podrijetla nastanjena u Zadru od 18. stoljeća, predstavljaju važan dio identiteta grada. Stipčević je u svojim djelima prikazivao način života Arbanasa na vratima grada, društvene odnose i prilagodbu modernim promjenama. Zbog toga njegova književnost ima i značajnu etnografsku i kulturno-povijesnu vrijednost. Kroz književni prikaz lokalne zajednice autor je pridonio očuvanju sjećanja na društvene procese koji su obilježili zadarsko područje tijekom 20. stoljeća, pa Stipčevićeva djela svjedoče o tranziciji društva od tradicionalnih struktura prema modernome urbanom životu.
Za Zadar, Stipčevićev je doprinos osobito značajan, jer je Stipčević cijeli svoj životni vijek kroz književnost i kulturnu publicistiku održavao vezu između zadarske kulturne tradicije i šire hrvatske književne scene. Time je pomogao integrirati regionalnu književnu tradiciju u nacionalni književni kontekst.
Zaključimo, Augustin Stipčević nedvojbeno zauzima važno mjesto u hrvatskoj književnosti druge polovice 20. stoljeća. Njegova književnost predstavlja vrijedan dokument društvenih i kulturnih promjena u Dalmaciji i Hrvatskoj tijekom tog vremena, osobito u kontekstu regionalne književnosti povezane sa Zadrom. Zbog toga se Augustina Stipčevića može smatrati jednim od važnih i rijetkih književnih kroničara zadarskoga prostora, čiji rad ima trajnu vrijednost za hrvatsku književnost i kulturnu povijest.
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije(FOTO) Gastro priča Evolution Next Levela: „Pijat na pijaci” oživio zadarsku tržnicu, a Panel o hrani pokazao zašto je lokalno nezamjenjivo
-
Hrvatska3 dana prijePROGNOZA / Drastična promjena vremena: Temperature padaju, vraćaju se kiša i snijeg
-
Sport3 dana prijeTK ULTIMA/TKOI DONAT: Mateo Škara osvojio naslov prvaka Hrvatske u parataekwondou
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prijeFOTO / Evolution Next Level u Zadru okupio lokalnu izvrsnost i svjetsko iskustvo






