ZADAR / ŽUPANIJA
FOTO / Nadbiskup Zgrablić predvodio misu za učenike Katoličke OŠ ‘Ivo Mašina’ u Zadru
Misno slavlje sa zazivom Duha Svetoga na početku nove školske godine 2025./26. za učenike i nastavnike Katoličke OŠ ‘Ivo Mašina’ u Zadru, predvodio je zadarski nadbiskup Milan Zgrablić u četvrtak, 11. rujna, u crkvi sv. Pavla na Bokanjcu u Zadru.

Nova školska godina je prilika za rast, nove izazove i prijateljstva, trenutak radosti i odgovornosti, rada i učenja, zajedništva i prijateljstva; prilika da rastemo u znanju, ljubavi i dobroti, poručio je mons. Zgrablić, rekavši da će u novoj godini biti lijepih trenutaka, ali i poteškoća. „Ako se živi s ljubavlju, praštanjem, molitvom i dobrotom, škola će biti mjesto znanja i vjere, radosti i zajedništva, fizičkog, intelektualnog i duhovnog rasta“, istaknuo je nadbiskup.
„Osnovna škola nosi ime Ive Mašine, mladića koji je živio u vrijeme komunizma kad je bilo zabranjeno slobodno svjedočiti vjeru. Bio je zatvoren, ali je ostao vjeran Kristu i Crkvi“, rekao je mons. Zgrablić.

U duhu Isusovog poticaja u navještenom Evanđelju da činimo dobro onima koji nas mrze i molimo za one koji nam čine zlo, nadbiskup je rekao da su te Isusove riječi „nove poruke ljubavi. Lako je voljeti onoga tko te voli. Lako je pomoći prijatelju. Ali Isus nas poziva da budemo drugačiji – da ne uzvraćamo zlo za zlo, nego dobro za zlo. To je put na kojem se vidi prava snaga i hrabrost“, poručio je mons. Zgrablić.
U tom kontekstu, podsjetio je kako je Ivo u pismu iz zatvora svojoj majci za Božić 1954. g. napisao: „Što mi može učiniti dušmanin moj, kad ga ja ljubim?“. „Ivo je znao da je ljubav jača od mržnje. Iako su mu nepravedno oduzeli slobodu i prekinuli studij, nisu mu mogli oduzeti srce ispunjeno vjerom i ljubavlju. On je primjer kako se evanđelje može živjeti i u najtežim trenucima“, istaknuo je nadbiskup.

Govoreći o školi kao „školi znanja i srca“, nadbiskup je rekao kako u katoličkoj školi, da bi bila „radosno mjesto stjecanja znanja, rasta u dobi, mudrosti i Božjoj milosti pred Bogom i ljudima, svatko mora njegovati dobro u sebi, vježbati se u vrlinama koje pomažu da gradimo život koji nam je na radost, ponos, Crkvi i društvu na korist, svjedočanstvo i blagoslov, kako bismo rasli u zajedništvu, ljubavi i odgovornosti prema daru života kojeg nam je Bog povjerio“.
U katoličkoj školi dan započinje s molitvom. „Kad se zajedno prekrižimo i izmolimo kratku molitvu, mi pozivamo Isusa da bude naš učitelj i prijatelj cijelog dana. Molitva nas podsjeća da nismo sami, da Bog ide s nama u učionicu, na hodnik, igralište. Molitva daje mir, snagu i radost“, rekao je mons. Zgrablić.

U katoličkoj školi važno je i da nitko ne ostane sam. „Svi smo braća i sestre po kršćanskoj vjeri. Ljubav i prijateljstvo moraju biti srce učionice. To znači: ne ismijavati nikoga, ne ogovarati, ne isključivati iz igre, ne tolerirati nikakav oblik nasilja. Katolička škola brine da se svako dijete osjeća sigurno, prihvaćeno i voljeno. Kad smo prijatelji jedni drugima, tada i Bog među nama prebiva“, rekao je nadbiskup i istaknuo i važnost praštanja.
„U svakoj zajednici dogodi se da nekoga povrijedimo riječju, djelom i propustom. Isus nas uči da ne ostanemo u ljutnji, nego da oprostimo, da se pomirimo. Praštanje ne znači da zaboravljamo nepravdu, nego da ne dopustimo da svađa vlada našim srcem. Kad opraštamo, oslobađamo sebe i drugoga. Tako se gradi zajedništvo i mir“, poručio je mons. Zgrablić.

Poželjevši učenicima radost u učenju, nadbiskup je rekao da „učenje nije samo zadaća ili skupljanje dobrih ocjena. Ono je otkrivanje ljepote Božjeg stvaranja. Kad učimo matematiku, otkrivamo red u svemiru; kad učimo prirodu, divimo se Božjoj mudrosti; kad čitamo književnost, otkrivamo bogatstvo ljudskog srca; kad pjevamo ili crtamo, radujemo se daru stvaranja. Katolička škola želi da učenici uče s osmijehom – ne zbog straha od ocjene, nego iz želje da rastu i napreduju u dobru“, rekao je predvoditelj slavlja.

U katoličkoj školi djecu treba učiti i da pomažu drugima: slabijima, tužnom, usamljenom, onome tko nema puno. „Dobrota daje smisao svemu što učimo. Ako znanje ne vodi k prijateljstvu, ostaje manjkavo. Kad činimo dobro, škola postaje pravi dom u kojem se osjeća toplina i sigurnost“, rekao je mons. Zgrablić, istaknuvši da škola pomaže djeci rasti u znanju, ali i u ljudskosti, vjeri i ljubavi.
Nadbiskup je potaknuo na molitvu Duhu Svetome da djeci otvori srca i umove za nova znanja, da učiteljima podari strpljenje, mudrost i ljubav, roditeljima snagu i podršku u odgoju, a svima da daruje srce koje zna ljubiti, kako nas uči Isus i Ivo Mašina hrabro svjedoči.

Poželjevši svima blagoslovljenu školsku godinu, nadbiskup je poručio neka djecu vodi evanđelje i prati snaga Duha Svetoga, da On bude svjetlo, snaga i učitelj.
Školske godine 2025./26. u školu ‘Ivo Mašina’ upisana su dva nova razredna odjeljenja u kojima su sveukupno 52 prvaša. Školu pohađa 416 učenika u 16 razrednih odjeljenja; osam odjeljenja od 1. do 4. razreda i osam odjeljenja od 5. do 8. razreda. Dobrodošlicu svima izrazio je i don Roland Jelić, ravnatelj škole.
I. G.
Foto: I. Grbić
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.
Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.
– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.
Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.
– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.
U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.
Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.
ZADAR / ŽUPANIJA
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
Zadar i zadarsko područje
Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.
Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.
Hrvatska
U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.
Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.
Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.
ZADAR / ŽUPANIJA
TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji
Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.
U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.
Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine.
“Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.





