Connect with us

Hrvatska

VIDEO / Država daje do 9000 eura za kupnju novog automobila, evo kako se možete prijaviti

Objavljeno

-

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost početkom kolovoza objavio je uvjete i kriterije za sufinanciranje kupnje novih vozila na alternativna goriva.

Ovaj dugoočekivani natječaj trebao biti raspisan u drugoj polovici rujna, a na njega će se moći prijaviti pravne osobe, odnosno tvrtke. Ove godine, natječaj će se provoditi u nešto drugačijem obliku nego prijašnjih godina.

Kako se prijaviti na natječaj?

“Ove godine je novost što više ne ide prijava preko autosalona, već će se naši prijavitelji javljati direktno preko aplikacije eFZOEU. Aplikacija je vrlo jednostavna za korištenje, a svi detalji i uvjeti će biti objavljeni na našoj web stranici, tako da ljudi obavezno to pogledaju”, rekao je u razgovoru za emisiju Automobiliona Aleksandar Halavanja, voditelj službe za sustavno gospodarenje energijom.

Na web stranici će biti objavljene i upute kako koristiti aplikaciju zajedno s fotografijama.

Halavanja ističe da je sama prijava vrlo jednostavna te da neće biti prevelikih problema oko same prijave.

“Uvjeti i kriteriji objavljeni su 8. kolovoza, od tada vrijede računi koji će se prihvaćati da je netko kupio automobil. Sam poziv se očekuje negdje ovog mjeseca objava”, dodao je.

Koje kategorije vozila će se financirati?

Fond će financirati gotovo sve kategorije vozila – od L1 do L7 (motocikli, skuteri, tricikli, četvorocikli), M1 do M3 (osobni automobili, busevi manji i veći) kao i N1 kategoriju, odnosno gospodarska vozila manja i veća.

Koliki je cjenovni rang za prijavu?

Cjenovni rang, to jest ograničenje za kategorije od L1 do L7 i M1 iznosi 50.000 eura bez PDV.

“U ovom sada natječaju imamo raspolaganju nešto više od 21,2 milijuna eura, a po prijavitelju će se maksimalno moći dobiti 90.000 eura”, dodao je Halavanja.

Tko se sve može prijaviti na natječaj za sufinanciranje?

Osim same prijave, novost ove godine je i ta da se na ovaj natječaj neće moći prijaviti taksi prijevoznici i flote, jer će za njih biti raspisan poseban natječaj. Taj natječaj, kako kaže Halavanja, možemo očekivati još ove godine. U planu je i natječaj za građane, a njega možemo očekivati u narednom razdoblju.

Halavanja se osvrnuo i na česte kritike koje ljudi imaju oko samog koncepta natječaja. Naime, mnogi u Hrvatskoj zagovaraju model kakav postoji u susjednoj Sloveniji, a gdje su poticaji dostupni tijekom cijele godine.

“Svaki novi poziv razmišljamo kako da ga poboljšamo. Postoji kako da bude cijele godine otvoren, imate par varijanti – to je da imate jako puno novaca, što naravno nije baš toliko moguće”, pojašnjava.

“Drugo je da možete prostrožiti kriterije, što mi ne želimo. A treće je da možete smanjiti visinu poticaja, što isto dovodi u problem koliko je zapravo to zanimljivo građanima”, rekao je.

“Za sad što se tiče ovog poziva, ovo je optimalni model, a naravno da ćemo za naredne poticaje opet gledati, razmišljati i pričati sa svim sugovornicima da vidimo što će biti najbolje”, dodao je.

Razlika između poticaja i subvencija

Najavljene poticaje komentirao je i Tomislav Ivanetić, direktor razvoja Qelo, koji ističe da kada država, odnosno zakonodavac najavi potica, onda je to uvijek velika vijest za elektromobilnost.

“Mislim da je jako bitno objasniti sustav poticaja da je jedno i sustav subvencioniranja. Model koji smo mi do sada poznavali i koji smo vidjeli je sustav subvencioniranja. Sustav poticaja je nešto širi i podrazumijeva stvaranje želje za kupnju vozila”, kazao je u razgovoru za Automobilionu.

“Kada imamo ovakav sustav gdje se samo subvencionira dio kupovne cijene novog vozila i to pogotovo ograničen vremenski u jednom periodu, onda je vrlo teško bilo što reći o tome na nekakvom tržišnom nivou, pogotovo koncesionarima koji se moraju prilagoditi takvom ritmu na koji nisu navikli i kupcima koji odluku o kupnji automobila donose kroz cijelu godinu, a ne samo kad su aktualne državne subvencije”, dodaje.

Sustav će se morati mijenjati

Što se tiče razdvajanja natječaja za pravne osobe, odnosno za taksi prijevoznike i flote, Ivanetić pozitivno gleda na to, ističući da budžetno treba razdvojiti te stvari jer su to različiti tipovi vozača, odnosno korisnici poticaja.

“Jako je dobro da ih se strpa u nekakve kutije i da se onda pozivi prilagode tome. Međutim, ako će poziv biti isti, a samo financijska sredstva biti odvojena, onda nećemo opet vidjeti pravi efekt”, dodaje.

“Poticaj bi trebao kod vas stvoriti želju da vi to vozilo imate. Mi smo sad u jednom sustavu gdje, ajmo reći, ne možemo samo zakonodavca, odnosno fond, uperit prstom, i reći oni su krivi za slabu adopciju”, kazao je.

“Još smo u ranoj fazi adopcije kod šireg stanovništva električnih automobila i mislim da su svi zakazali – tvrtke koje rade punionice, zakonodavac koji se bavi poticajima. Čak i neki novinari nisu odradili dobar dio posla s popularizacijom novog i modernog vida prijevoza”, dodaje.

Po njegovom mišljenju, sustav poticaja sigurno će se morati mijenjati, a kao dokaz vidi i to što i sam Fond svake godine nešto mijenja. “Znači da ni Fond nije zadovoljen”, rekao je.

“Ja sam zagovornik da mi ne izmišljamo neki novi model. Mi kao mala država sa skromnim budžetima bi trebali kopirati zemlje ili u blizini ili za one za koje mislimo da su imali najuspješniji model našem modelu. Mislim da je to jedini ispravni put”, zaključio je Ivanetić.

No votes yet.
Please wait...

Hrvatska

KUPCI POZVANI NA OPREZ / Lidl povlači proizvod zbog opasne bakterije: Provjerite jeste li ga kupili:

Objavljeno

-

By

Državni inspektorat obavijestio je potrošače o opozivu Dalmatinske pancete od 100 grama marke Okusi zavičaja, koja se prodaje u Lidlu, nakon što je u proizvodu utvrđena prisutnost bakterije Listeria monocytogenes.

Kako je objavila Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH), opoziv je pokrenuo proizvođač MIJUKIĆ-PROM.

Riječ je o proizvodu Dalmatinska panceta, narezak, pakiranju od 100 grama, s rokom trajanja do 15. prosinca 2026. godine i oznakom serije LOT L918M0H.

panceta lidl
HAPIH

Proizvod nije u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 2073/2005 od 15. studenoga 2005. o mikrobiološkim kriterijima za hranu.

Proizvođač je MIJUKIĆ-PROM iz Runovića, dok proizvod na hrvatsko tržište stavlja Lidl Hrvatska.

Iz HAPIH-a naglašavaju da se obavijest odnosi isključivo na proizvod s navedenim podacima.

Nastavi čitati

Hrvatska

Dugoročna prognoza: Kakva nas jesen, zima i početak proljeća očekuju?

Objavljeno

-

By

Nakon toplijih razdoblja posljednjih godina, pred nama je još jedna meteorološki zanimljiva zima. Najnoviji sezonski prognostički izračuni upućuju na prevladavanje temperatura zraka iznad višegodišnjeg prosjeka, dok bi količina oborina tijekom zime i ranog proljeća uglavnom mogla biti blizu klimatoloških vrijednosti. Ipak, takva sezonska slika ne znači da ćemo proći bez hladnih prodora, snijega i povremenih zimskih epizoda.

Posebnu pozornost ove zime privlači El Niño, koji se tijekom jeseni 2026. intenzivno razvija u tropskom dijelu Tihog oceana. Njegov očekivani maksimum krajem godine mogao bi utjecati na globalnu atmosfersku cirkulaciju i posredno na vremenske prilike u Europi.

Što nam, dakle, donose kasna jesen, zima i početak proljeća?

Što pokazuju sezonski prognostički modeli?

Prognostički materijali ECMWF-a (Europskog centra za srednjoročnu prognozu vremena), dobiveni izračunima ansambla prognoza od 51 člana, upućuju na ujednačen temperaturni signal. Tijekom promatranog razdoblja prevladavaju pozitivne anomalije. Najizraženije odstupanje od prosjeka očekuje se tijekom siječnja i veljače, dok bi prema proljeću pozitivne temperaturne anomalije postupno slabjele.

Kod oborina je situacija manje jednoznačna. Količine su uglavnom u okviru višegodišnjeg prosjeka, uz manje pozitivne ili negativne anomalije, ovisno o mjesecu. Rasap rezultata ansambla pokazuje da je pouzdanost prognoze količine oborina manja od pouzdanosti prognoze temperature zraka.

Jednostavnije rečeno, rezultati modela upućuju na topliju sezonu, ali još ne daju dovoljno čvrstu osnovu za zaključak da će zima biti izrazito kišna ili sušna. Važno je naglasiti da je riječ o sezonskim izgledima i raspodjeli rezultata prognostičkog ansambla, a ne o prognozi pojedinačnih dnevnih vremenskih situacija.

Kasna jesen – postupni ulazak u zimu

Tijekom studenoga očekuje se temperatura zraka uglavnom oko prosjeka ili nešto iznad njega. To ne znači da će izostati prodori hladnijeg zraka, ali bi oni mogli biti kratkotrajni unutar duljih toplijih razdoblja.

Karakter vremena u unutrašnjosti Hrvatske obilježit će razdoblja magle, niske naoblake i temperaturnih inverzija, uz prolazak frontalnih sustava koji će se brzo izmjenjivati. Zbog temperaturne inverzije u nizinama može biti hladnije nego u višim predjelima, osobito kada se uspostavi stabilna anticiklonalna situacija.

Na Jadranu će vremenske prilike i dalje biti pod snažnijim utjecajem ciklonalnih poremećaja i prolazaka frontalnih sustava. Kiša će biti češća u razdobljima izraženijeg jugozapadnog strujanja, dok su uz prodore hladnijeg zraka mogući bura i tramontana.

Oborinski signal za studeni ne upućuje na izrazito odstupanje od prosjeka, ali ne isključuje mogućnost kratkotrajnih razdoblja s obilnim oborinama, osobito na Jadranu i u gorskim predjelima.

Zima – toplija od prosjeka, ali ne bez hladnih prodora

Najzanimljiviji dio sezonske prognoze odnosi se na razdoblje od prosinca do veljače.

Temperaturni ansambl pokazuje pozitivan signal tijekom sva tri mjeseca, s najizraženijom anomalijom u veljači. To znači da bi srednja zimska temperatura mogla biti viša od klimatološkog prosjeka.

Potrebno je razlikovati srednju sezonsku temperaturu od vremenskih prilika u pojedinim danima. Zima s pozitivnom temperaturnom anomalijom može sadržavati nekoliko izrazito hladnih razdoblja, odnosno kratkotrajnih prodora hladnog zraka iz polarnih širina, takozvanih „ugriza zime“. Sezonska prognoza ne isključuje ni snijeg u nizinskoj Hrvatskoj.

Za nastanak hladnih prodora važan je raspored baričkih sustava nad sjevernim Atlantikom, Europom i Arktikom. Promjene položaja i intenziteta Azorske i Islandske ciklone, kao i razvoj blokirajućih anticiklona, mogu omogućiti prodor polarne ili kontinentalne hladne zračne mase prema srednjoj i jugoistočnoj Europi.

U takvim situacijama Hrvatska može nakratko ući u područje sjevernog ili sjeveroistočnog strujanja. Posljedice mogu biti nagli pad temperature, snijeg u unutrašnjosti, a na Jadranu jaka bura, ponegdje i s orkanskim udarima.

Takve kratkotrajne hladne epizode nisu u suprotnosti s prognozom toplije zime. Naprotiv, mogu biti sastavni dio zime čija je ukupna srednja temperatura iznad prosjeka.

Veljača se prema rezultatima izračuna prognostičkih modela izdvaja kao mjesec s najizraženijom pozitivnom temperaturnom anomalijom. To ipak ne znači da će svaki dan biti blag niti da je snijeg u veljači isključen.

El Niño – koliko će utjecati na europsku zimu?

Jedan od najvažnijih klimatskih čimbenika koji će obilježiti zimu 2026./2027. svakako je El Niño. Riječ je o prirodnom klimatskom fenomenu povezanom s anomalnim zagrijavanjem površinskih voda središnjeg i istočnog ekvatorijalnog Tihog oceana. Promjene temperature oceana mijenjaju raspored tropske konvekcije, a time i atmosfersku cirkulaciju na velikim udaljenostima.

Prema analizi američkog Nacionalnog centra za klimatska predviđanja (NOAA/CPC) od 8. listopada 2026., El Niño se nastavlja intenzivirati. Temperaturna anomalija površine mora u području Niño 3.4 dosegnula je približno +2,1 °C, a prognoze upućuju na veliku vjerojatnost njegova zadržavanja u snažnoj do vrlo snažnoj kategoriji tijekom zime, najmanje do razdoblja od siječnja do ožujka 2027.

Svjetska meteorološka organizacija (WMO) u svojim izgledima od 21. listopada također predviđa daljnje intenziviranje El Niña, s mogućim maksimumom krajem 2026. godine. Višemodelski ansambl za razdoblje od studenoga 2026. do siječnja 2027. daje srednju anomaliju temperature površine mora u području Niño 3.4 od približno +3,8 °C.

Takav intenzitet El Niña rijetka je pojava, ali važno je razumjeti da El Niño ne djeluje na sve dijelove svijeta jednako. Njegov utjecaj na Europu nije izravan niti jednoznačan kao, primjerice, u pojedinim dijelovima Sjeverne ili Južne Amerike. Na njega istodobno utječu Sjevernoatlantska oscilacija (NAO), Arktička oscilacija (AO), stanje polarnog vrtloga, temperatura Sjevernog Atlantika i Sredozemnog mora.

Zato nije znanstveno opravdano tvrditi da će snažan El Niño automatski donijeti toplu ili hladnu zimu Hrvatskoj. Budući da se maksimum El Niña očekuje oko prosinca 2026., njegov atmosferski utjecaj mogao bi se nastaviti i tijekom siječnja i veljače 2027. Pritom treba računati na vremenski pomak između razvoja oceanskog poremećaja i odgovora atmosfere.

U kombinaciji s ostalim čimbenicima El Niño bi mogao pridonijeti promjeni položaja atlantske ciklonalne aktivnosti, a time i promjeni putanja atmosferskih poremećaja. Za Hrvatsku je posebno važno hoće li prevladavati zapadno i jugozapadno strujanje ili će se povremeno uspostaviti blokirajuće situacije koje omogućuju prodor hladnog zraka iz sjeveroistočne Europe.

Ne treba zanemariti ni stanje polarnog vrtloga. Njegovo slabljenje i eventualno zagrijavanje stratosfere mogu promijeniti cirkulaciju u višim slojevima atmosfere te povećati mogućnost prodora hladnog zraka prema srednjim geografskim širinama. Takav razvoj, uz sadašnji stupanj razvoja meteorologije, nije moguće pouzdano predvidjeti nekoliko mjeseci unaprijed.

Stoga je najrazumnije očekivati da će srednja zimska temperatura biti viša od prosjeka, uz mogućnost povremenih kraćih, ali izraženih hladnih prodora. Upravo je takva kombinacija toplijih razdoblja i kratkotrajnih zimskih epizoda meteorološki moguća i u sezoni pod snažnim utjecajem El Niña.

Oborine – bez jasnog signala za izrazito kišnu ili suhu zimu

Tijekom promatranog razdoblja središnje vrijednosti prognoze količine oborina uglavnom se zadržavaju blizu klimatološkog prosjeka. Manja pozitivna odstupanja pojavljuju se u pojedinim mjesecima, ali se ne može izdvojiti kontinuirano razdoblje s izrazito povećanom količinom oborina.

To znači da zasad nema dovoljno čvrstog argumenta za najavu izrazito kišne zime u Hrvatskoj, ali ni za prognozu dugotrajnog manjka oborina.

Treba imati na umu da sezonski prosjek može prikriti velike razlike u rasporedu oborina. Nekoliko intenzivnih ciklonalnih epizoda može donijeti velik dio ukupne mjesečne količine oborina, dok između njih mogu nastupiti dulja suha razdoblja.

Za Jadran i Dinaride važna je učestalost ciklona nad Sredozemljem i Jadranom te položaj njihovih putanja. Kod izraženog jugozapadnog strujanja i vlažnog zraka s mora moguće su obilne oborine na zapadnim padinama Dinarida. S druge strane, promjena strujanja i prodor hladnog kontinentalnog zraka mogu donijeti snijeg u gorskim predjelima i unutrašnjosti.

Za poljoprivredu će zato biti važnije pratiti raspored oborina i stanje zaliha vode u tlu nego samo sezonsku ukupnu količinu. Jednaka sezonska količina oborina može imati sasvim različite posljedice, ovisno o tome je li ravnomjerno raspoređena ili koncentrirana u nekoliko intenzivnih epizoda.

Rano proljeće – nastavak toplijeg temperaturnog režima

Tijekom ožujka, travnja i svibnja 2027. temperaturni signal ostaje pozitivan, ali se anomalije postupno smanjuju, što upućuje na mogućnost ranijeg početka proljetnog temperaturnog režima, uz brže zagrijavanje tla i vegetacije tijekom stabilnih anticiklonalnih razdoblja.

Ipak, proljeće je klimatološki vrlo promjenjivo godišnje doba. Prodori hladnog zraka iz sjeverne i sjeveroistočne Europe mogu se nastaviti i tijekom ožujka, a u pojedinim situacijama i početkom travnja.

Posebno treba upozoriti na opasnost od kasnih proljetnih mrazova. Raniji početak vegetacije, potaknut toplijim razdobljima tijekom zime i ranog proljeća, može povećati osjetljivost voćaka i drugih poljoprivrednih kultura na naknadne prodore hladnog zraka.

Oborinski signal za proljeće ostaje relativno slab. Nema izražene višemjesečne tendencije povećanja ili smanjenja količine oborina.

Sezonski prognostički materijal za razdoblje od studenoga 2026. do svibnja 2027. daje prilično dosljedan temperaturni signal: očekuju se temperature iznad višegodišnjeg prosjeka, s najizraženijim pozitivnim anomalijama tijekom središnjeg dijela zime.

Kod oborina je prognoza znatno neizvjesnija. Prevladava signal blizak klimatološkom prosjeku, bez pouzdane naznake izrazito kišne ili sušne zime.

Snažan El Niño, koji bi svoj maksimum trebao dosegnuti krajem 2026., važan je čimbenik globalne atmosferske cirkulacije. Njegov utjecaj na Europu i Hrvatsku bit će posredan i ovisit će o istodobnom djelovanju drugih klimatskih i atmosferskih čimbenika.

Toplija sezonska prognoza ne znači da možemo odložiti zimsku odjeću niti da snijeg više nije moguć u nizinskoj Hrvatskoj. Kratkotrajni ugrizi zime, nagli padovi temperature, snijeg i jaka bura ostaju realne mogućnosti.

Meteorološki gledano, pred nama je sezona u kojoj bi toplija razdoblja mogla prevladavati, ali će njezin stvarni karakter određivati izmjena atmosferskih cirkulacijskih režima.

Napomena o pouzdanosti prognoze

Europski Copernicusov sezonski pregled od 10. listopada 2026. također upućuje na mogućnost iznadprosječnih temperatura i oborina u većem dijelu Europe, ali naglašava slabiji oborinski signal nad južnim dijelovima kontinenta. To je važno za Hrvatsku jer se nalazi u prijelaznom području između srednjoeuropskih i sredozemnih klimatskih utjecaja.

Nastavi čitati

Hrvatska

APEL VASTROGASACA: “Oprezno za blagdan Svih svetih i Dušni dan!”

Objavljeno

-

By

Dok se prisjećamo najmilijih koji nisu više s nama, budimo na oprezu zbog mogućeg nastanka požara svijeća, voska i suhog cvijeća.

I ove će godine velik broj hrvatskih građana obilježiti blagdan Svih svetih i Dušni dan tradicionalnim odlaskom na groblje, postavljanjem cvijeća na grobove i paljenjem svijeća. Na taj način se sjećamo naših najmilijih koji više nisu s nama. U ovakvim trenucima potrebno je pozvati građane na oprez zbog mogućeg nastanka požara jer se velika količina upaljenih svijeća, rastopljenog voska i suhog cvijeća na grobljima može lako zapaliti.

Vatrogasci savjetuju:

• nemojte paliti svijeće i šibice u blizini suhe trave,

• svijeće koje još gore i šibice ne bacajte u travu ili smeće,

• ne uklanjajte ugašene svijeće dok se ne ohlade,

• stare lampione i ostali otpad odlažite na za to predviđena mjesta,

• ako palite voštane svijeće i lampione u kućama, ne ostavljajte ih bez nadzora,

• po izlasku iz kuće ili odlasku na spavanje ugasite svijeće,

• nemojte stavljati upaljene svijeće i lampione na prozore kako ne bi došlo do požara zavjesa i namještaja,

• ako primijetite požar na groblju ili na objektima, odmah zovite vatrogasce na broj 193.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu