ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Zadarska nadbiskupija i Općina Preko potpisali ugovor o suradnji za izgradnju Doma za stare i nemoćne
Zadarska nadbiskupija i Općina Preko potpisali su ugovor o zakupu, rekonstrukciji i nadogradnji zgrade za Dom za starije i nemoćne u Preku u srijedu, 10. rujna, u dvorani Nadbiskupskog doma u Zadru.
Zadarski nadbiskup Milan Zgrablić, Jure Brižić, načelnik Općine Preko i don Filip Kucelin, preški župnik, potpisali su ugovor kao predstavnici ugovornih strana, župe Gospe od Ružarija u Preku kao zakupodavca i Općine Preko kao zakupnika.

Tim ugovorom Zadarska nadbiskupija dala je Općini Preko pravo izgradnje zgrade koja je u vlasništvu župe Preko, da bude Dom za stare i nemoćne s kapacitetom smještaja za 31 osobu, čime će se rasteretiti lista čekanja za dom na otoku. U tom objektu će se obavljati pružanje socijalnih usluga starijim i teško bolesnim odraslim osobama. Ustupljena zgrada s dvorištem je ukupne površine 493 četvorna metra.

Zgrada, nekad zvana ‘Bratska kuća’ zbog djelovanja crkvenih bratovština u njoj, nalazi se kod starog groblja u središtu Preka. U toj zgradi nekad su živjele redovnice Družbe Kćeri Milosrđa koje su prije djelovale u Preku.
To je stara, derutna zgrada koja treba potpunu rekonstrukciju, nove etažne ploče, a nadogradit će se još jedan kat i ugraditi lift, kako bi se zadovoljili svi potrebni standardi. Procijenjena vrijednost uređenja i opremanja zgrade je dva milijuna eura. Predviđa se da će Dom početi djelovati za dvije godine.
Taj dom će biti podružnica Doma za starije i nemoćne osobe na Boriku u Zadru čiji je kapacitet 400 osoba. U središtu Preka već djeluje Dom za stare i nemoćne u kojem je smještena 21 osoba. Oba ta Doma, sadašnji i budući, podružnice su županijske ustanove Doma za starije i nemoćne osobe Zadar koji se nalazi na predjelu Borik. Dom za starije i nemoćne osobe Zadar ima svoju podružnicu i u Salima na Dugom otoku.

Nadbiskup Zgrablić izrazio je zadovoljstvo dogovorom i potpisivanjem sporazuma, rekavši kako mu je drago da se Nadbiskupija i Zadarska županija, odnosno tijela lokalne samouprave, mogu naći u zajedničkim projektima, jer cilj tih institucija je zajednički – dobro ljudi.
Potrebno je da objekti u vlasništvu Nadbiskupije koji nisu u liturgijskoj i pastoralnoj, odnosno župnoj i nadbiskupijskoj upotrebi, na druge funkcionalne načine budu u službi općeg dobra šire zajednice i daljnjeg pomaganja ljudima, istaknuo je mons. Zgrablić.
„Različite su nam i specifične djelatnosti, ali isti nam je cilj, služiti dobru zajednice u kojoj živimo i koja nam je povjerena“, rekao je mons. Zgrablić, navodeći mogućnosti suradnje Nadbiskupije i Županije u području školstva, Caritasa, socijalnog rada, kulture, što je dio poslanja Crkve u društvu.

Don Damir Šehić, ekonom Zadarske nadbiskupije, rekao je da podrškom tom projektu Zadarska nadbiskupija prepoznaje vrijednost rada i potrebe lokalne samouprave te je želja Nadbiskupije doprinijeti u pružanju pomoći najstarijima, u Hrvatskoj čija populacija alarmantno demografski stari.
„Nadbiskupija osjeća odgovornost da zajednički sudjelujemo u tom socijalnom projektu. Nadbiskupiji je stalo do svih njenih dijelova, ne samo na području grada, nego i otoka i zadarskog zaleđa u Ravnim kotarima i Bukovici i u svakom tom dijelu može doprinijeti na specifičan način. Raduje nas ova mogućnost suradnje. Zadarska nadbiskupija je ugovor sličnog sadržaja potpisala s Općinom Poličnik i nadležnim Ministarstvom, također u izgradnji doma za starije i nemoćne u Poličniku, za što je Nadbiskupija ustupila zemljište u svom vlasništvu“, rekao je Šehić.
Jure Brižić, načelnik Općine Preko, zahvalio je nadbiskupu Zgrabliću što je imao razumijevanje za taj projekt i što je prepoznao njegovu vrijednost. Zahvalio je i županu Bilaveru „koji je stao iza tog projekta“ te preškom župniku Kucelinu na podršci. Načelnik Brižić rekao je da će novi dom koristiti usluge postojećeg Doma za starije u Preku, njihovu kuhinju koja je uvela i dostavu toplih obroka starijim osobama u domaćinstvima, a stalno je prima 40-ak mještana Općine Preko.

Don Damir je zahvalio načelniku Brižiću na zauzetosti i angažmanu, rekavši da će ostvarenje tog projekta biti na zadovoljstvo korisnicima Doma, Općini Preko i Nadbiskupiji.
Na susretu je bio i Josip Bilaver, župan Zadarske županije. U vremenu sve veće i intenzivnije potrebe za smještajem ljudi u domovima za stare, župan Bilaver istaknuo je da je to treći novi dom za starije i nemoćne koji će biti izgrađen u Zadarskoj županiji, nakon sv. Filipa i Jakova i Poličnika gdje su takvi objekti već u izgradnji.

Župan Bilaver najavio je izgradnju šest novih domova za stare na području Zadarske županije, što je trenutno najviše u Hrvatskoj, u usporedbi s drugim hrvatskim županijama. Bilaver je zahvalio Nadbiskupiji, Općini Preko i župi Preko na suradnji, rekavši da je Županija osigurala sredstva za rekonstrukciju i opremanje toga Doma.
Istaknuo je potencijal poboljšanja dodatne kvalitetne suradnje u mnogim projektima u materijalnom i vrijednosnom smislu, očekujući u tome pomoć Zadarske nadbiskupije, kako bi zajedno ostvarili suradnje u zemljišno – nekretninskim, ljudskim i financijskim resursima.

U širem sagledavanju konteksta moguće suradnje između Nadbiskupije i Županije, mons. Zgrablić istaknuo je važnim i poželjnim primjereno predstaviti glagoljašku baštinu koja je osobito prisutna u Zadarskoj nadbiskupiji, a dio je identiteta i na ponos cijeloj Hrvatskoj i našem narodu; da se ta bogata baština još više valorizira i sistematizira na odgovarajućem mjestu u svom predstavljanju široj javnosti. Nadbiskup Zgrablić zahvalio je županu Bilaveru na dosadašnjoj suradnji i otvorenosti za buduću suradnju.

Na susretu su još bili Robertino Dujela, zamjenik zadarskog župana, Josip Vidov, pročelnik Upravnog odjela za hrvatske branitelje, demografiju i socijalnu politiku, Katarina Miletić, pročelnica Službe ureda župana, Ante Župan, zamjenik pročelnice i Marko Buljat, ravnatelj Doma za starije i nemoćne osobe u Zadru.
Ines Grbić


















Foto: I. Grbić
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.
Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.
– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.
Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.
– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.
U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.
Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.
ZADAR / ŽUPANIJA
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
Zadar i zadarsko područje
Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.
Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.
Hrvatska
U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.
Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.
Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.
ZADAR / ŽUPANIJA
TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji
Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.
U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.
Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine.
“Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.





