ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Nadbiskup Zgrablić predvodio proslavu blagdana Male Gospe u Pašmanu
Na blagdan Male Gospe, u ponedjeljak 8. rujna, svečano misno slavlje u župnoj crkvi Rođenja BDM u župi Pašman na otoku Pašmanu predvodio je zadarski nadbiskup Milan Zgrablić.

Bio je to prvi pohod zadarskog nadbiskupa pašmanskoj župi nakon trinaest godina, istaknuo je pašmanski župnik Mario Mršić u zahvalnosti mons. Zgrabliću na dolasku u tu veliku, trobrodnu župnu crkvu koja se naziva i ‘otočnom katedralom’, kojoj i nalikuje po svom velikom pročelju i visokom zvoniku uz crkvu, a nalazi se uz pašmansku rivu, u neposrednoj blizini mora.
„Marija se rodila u kutku Galileje bez pompe, bez znakova na nebu i pažnje mnoštva, kao i većina ljudi na svijetu. A ipak, s Marijinim rođenjem počinje nešto veliko – ostvarenje Božjeg plana spasenja za cijelo čovječanstvo“, istaknuo je mons. Zgrablić, rekavši da je rođenje Marije „punina vremena“, vrhunac u kojem se Božja vjernost konkretizira.

„Marija je dijete Joakima i Ane, ali više od toga, ona je dijete Božjeg obećanja. U njoj se vidi da Bog nije zaboravio što je obećao“, naglasio je nadbiskup, istaknuvši da rođenje Marije nije samo povijesna činjenica. „To je početak Božjeg odgovora na čovjekovu čežnju za smislom, spasom, blizinom. Njeno rođenje je Božji dar za cijeli svijet i pokazuje nam kako Bog nije napustio čovječanstvo. U Marijinom rođenju Bog nam pokazuje kako po njoj dolazi Spasitelj ne samo za Izrael, nego za svakog čovjeka. Rođenje Marije znači da smrt nema zadnju riječ“, poručio je mons. Zgrablić.

Isusovo rodoslovlje navješteno u Lukinom evanđelju pokazuje da Bog djeluje u povijesti. Pokazuje „trajnu Božju prisutnost u vremenu, kroz ljudski život, konkretnu osobu koja ime svoje ime, bez obzira surađuje li čovjek s Božjim djelovanjem u svom životu“, rekao je mons. Zgrablić. Isusovo rodoslovlje pokazuje da Bog nije ideja iz ljudske mašte, nepoznat, „nego dolazi čovjeku kroz konkretne ljude, po ljudskom životu – Bog surađuje s čovjekom“, poručio je predvoditelj slavlja, rekavši da je svaki čovjek važna karika u Božjem planu za ovaj svijet.

Isusovo rodoslovlje pokazuje i da Bog djeluje bez obzira na okolnosti. Evanđelist Matej vodi nas kroz generacije, od Abrahama do Josipa, Marijinog zaručnika. No, „to rodoslovlje nije lista svetaca bez mrlje. U njemu ima preljuba, izdaje, nevjere, poganki, stranaca, kraljeva i grešnika“, rekao je nadbiskup. Tamara je glumila bludnicu i zavela svoga svekrva Judu, da dobije potomstvo. Rahaba, prava bludnica pomaže izraelskim uhodama. Batšeba je preljubnica s Davidom te je ubijen njen muž Urija Hetit. Kraljevi su prihvaćali idolopoklonstvo i zaboravili Boga, među kojima su Roboam, Joram, Ahaz, Manaše i njegovi sinovi, Amon.
Sve to pokazuje kako „Bog ne bira savršene okolnosti, nego ljude spremne surađivati s Njim. Bog ne traži one koji nemaju pogrešaka, nego one koji su otvoreni za promjenu. U svakom od njih, unatoč slabostima, Božja ruka pronalazi put ostvarenja svoga plana ljubavi prema čovjeku“, poručio je nadbiskup. Rodoslovlje u povijesti od dvije tisuće godina znači „tisuće godina Božjih obećanja, ljudske nevjere, izgnanstava, padova, grijeha, zla. I kroz sve to, jedno ostaje isto: Bog ne odustaje od svojih obećanja, Bog ne odustaje od čovjeka“, ohrabrio je propovjednik.

U tom kontekstu, podsjetio je kako ljudi brzo odustaju. „Kad ne vidimo odmah rezultat, mislimo da nema smisla. Kad molitva traje predugo, umorimo se. Sumnjamo kad ispunjenje Božjih obećanja ne dolazi u vrijeme i na način kako mi očekujemo. Ali, Bog ne računa vrijeme kao mi. On zna kad je pravi i najbolji trenutak za nas. I kad dođe taj trenutak – Božje vrijeme, izgleda običan, kao rođenje djeteta u nepoznatom mjestu. A njegovo djelovanje mijenja sve“, istaknuo je mons. Zgrablić, rekavši da je Marijino rođenje znak Božje vjernosti.
Stoga nas Rođenje Marije uči strpljenju i povjerenju. „Bog je vjeran, čak i kad mi zaboravimo. Bog drži obećanje, čak i ako to traje stoljećima. Ako je Bog bio vjeran svom narodu, bit će vjeran i tebi. Ako Bog nikada nikoga nije razočarao, neće ni tebe. Marija je dokaz da ništa nije izgubljeno kad je Bog prisutan u tvom životu i da će ispuniti svoja obećanja. Važno je da ostaneš uz njega“, ohrabrio je nadbiskup.

Marija koja dolazi na kraju Isusovog rodoslovlja je „plod od kojeg se rađa novi Život, Isus Spasitelj. Marija ne dolazi s drugog planeta, nekog paralelnog svijeta, nego iz linije grešnika i svetaca, poganki i proroka, odbačenih i slavnih“, istaknuo je mons. Zgrablić.
Za nas to znači: „ako je Bog mogao djelovati kroz njih, može i kroz nas. Naš život, koliko god bio zakompliciran, grešan, nije prepreka za Boga da po nama djeluje. Boga u njegovom naumu ljubavi nikakvo zlo ili grijeh ne može zaustaviti. I mi smo put po kojem Bog djeluje u svijetu. Važno je prepoznati se i biti dio toga Božjeg puta i djelovanja u vremenu, jer nam to donosi vječno spasenje“, rekao je propovjednik. Upozorio je da Boga ne možemo spriječiti u njegovom naumu, ali možemo isključiti sebe iz djela spasenja. Zato je važna naša svjesna, vjernička suradnja s Božjim djelom.
„Bog ne dolazi k nama s prostorne visine, nego iz utrobe žene, po utjelovljenju. Ne ulazi u povijest s mačem i silom, nego u tišini, u krhkosti nerođenog djeteta. Bog ne zaobilazi čovjeka, nego dolazi po čovjeka. Dolazi po tijelu Marije, djevojke iz malog sela, kroz njeno ‘Da’ koji je izgovorila na Božju ponudu.
Dijete koje Marija nosi nije običan život – to je pravi Bog i pravi Čovjek, Emanuel – Bog s nama. Bog koji nije skriven iza oblaka, zatvoren u Hramu, prisutan samo po riječi proroka. On sada dolazi svakome. I to kao dijete, nježno, ranjivo i ovisno, kako bi ga svatko mogao prihvatiti i ljubiti ga“, poručio je mons. Zgrablić, rekavši da Bog ne dolazi u naše živote u idealnim uvjetima; nego i u našoj tjeskobi, borbi i samoći, tišini i jecaju duše. Važno je prepoznati i prihvatiti Božju prisutnost u svom životu.

„Marija je prva osoba u povijesti koja Boga nije samo susrela kao kad mi susrećemo jedni druge – ona ga je nosila pod svojim srcem, Bog je dio njenog tijela. Njen život postaje prostor gdje Bog ulazi u svijet. Zato Crkva u njoj vidi prvu Crkvu – ne u građevini i zakonu, nego u osobi. Ona je prvo prebivalište Božje prisutnosti“, istaknuo je mons. Zgrablić. To nije bilo lako ostvariti.
„Marijin ‘Da’ nije bio romantičan. Bio je opasan. Nosila je dijete koje nitko nije mogao objasniti. Prijetila joj je osuda, izolacija i smrt. Ali rekla je: ‘Neka mi bude’. I to ‘Da’ mijenja sve. U tom trenutku počinje ostvarenje Božjeg plana za cijeli svijet“, poručio je nadbiskup, rekavši kako Marijino rođenje znači da i naš život može postati mjesto Božjeg boravka.
Bog je mogao doći u svijet kroz djevojku iz Nazareta, može i kroz nas djelovati danas. Marijin ‘Da’ je bio dovoljan da promijeni povijest, ‘Da’ svakoga od nas ima snagu promijeniti nas, naše obitelji i život ljudi oko nas, istaknuo je mons. Zgrablić.

Marija je bila spremna nositi Boga unatoč riziku, budimo i mi nositelji Boga u našem svijetu, u obiteljima, na poslu, u svakodnevici, potaknuo je nadbiskup.
„Marijino rođenje je podsjetnik da Bog djeluje tiho, ali snažno, po nama, kroz vjernost, po ljubavi. Marijino rođenje podsjeća da se Božji veliki planovi često počinju ostvarivati s našim malim ‘Da’, izrečenim iz vjere.
Rođenjem Marije Bog nam pokazuje da nije zaboravio čovjeka, nikoga od nas. Pokazuje da i naš ‘običan život’, u zajedništvu s Bogom nosi spasenje, najveće dobro“, poručio je nadbiskup Zgrablić, potaknuvši da Bogu kažemo svoj ‘Da’ i ostanemo mu vjerni do kraja života.

Na kraju mise nadbiskup je blagoslovio i novi župni barjak. Uz župnika Mršića, u misi su koncelebrirala još osmorica svećenika Ugljansko – Pašmanskog dekanata. Nadbiskup Zgrablić izrazio je podršku župniku Mršiću i župljanima u potrebi da se obnovi župna crkva u Pašmanu. Potaknuo je da se krene u taj projekt s izradom projektne dokumentacije koja bi bila pripremljena do njegove skore pastoralne vizitacije toj župi.
I.G.














Foto: I. Grbić
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.
Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.
– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.
Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.
– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.
U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.
Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.
ZADAR / ŽUPANIJA
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
Zadar i zadarsko područje
Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.
Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.
Hrvatska
U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.
Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.
Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.
ZADAR / ŽUPANIJA
TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji
Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.
U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.
Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine.
“Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.





