Connect with us

Hrvatska

CRODEMOSKOP: Pogledajte kako stoji HDZ, na ljevici velike promjene

Objavljeno

3 godine prije

-

RTL

RTL u suradnji s Promocijom plus ekskluzivno donosi CRO Demoskop za prosinac.

Iduće godine očekuju nas parlamentarni, europski i predsjednički izbori, a s kakvim rejtingom stranke i političari završavaju 2023. godinu? Ovo su rezultati novog CRO Demoskopa.

Tko ima razloga za zadovoljstvo uoči super-izborne godine?

Prema rezultatima potpuno zadovoljan, pa ni opušten baš nitko ne može biti. Jer iako je vladajući HDZ (prosinac 25 posto – studeni 25,3 posto) i dalje prvi izbor, ovo je njihov najlošiji rezultat ove godine. SDP bilježi blagi rast (prosinac 15,5 posto – studeni 15,2 posto), ali i dalje ozbiljno zaostaju, dok MOŽEMO! pada za gotovo 2 postotna boda (prosinac 9,2 posto – studeni 11 posto) I oni bilježe najniži rezultat u 2023.

Domovinski pokret zadržao se na četvrtom mjestu, (prosinac 7,9 posto – studeni 8,4 posto) gdje su stigli nakon zaoštravanja oko Kolone sjećanja ali i oni padaju u odnosu na studeni. Na pobuni seljaka očito nisu profitirali, ali MOST jest (prosinac 7,7 posto – studeni 7,4 posto). Uz blagi rast pušu im za vratom.

Ostali su daleko: CENTAR ispod 2 posto (prosinac 1,9 posto – studeni 1,8 posto), pa Radnička fronta (prosinac 1,7 posto – studeni 1,7 posto).

Slijedi FOKUS (prosinac 1,4 posto – studeni 1,4 posto), pa HSS (prosinac 1,3 posto – studeni 1,3 posto), HNS ( prosinac 1,2 posto – studeni 1,2 posto), onda Hrvatski suverenisti (prosinac 1,1 posto – studeni 1,0 posto).

Najpozitivniji političar

Najpozitivniji političar već je gotovo tri godine predsjednik Zoran Milanović, no sada to misli manje od 20 posto građana. (prosinac 18,3 posto – studeni 18,2 posto). Da je to premijer Andrej Plenković stav je gotovo 15 posto ispitanika (prosinac 14,9 – studeni 15,4 posto). Pa dugo nitko, a onda vukovarski gradonačelnik Ivan Penava ( prosinac 3,5 posto – studeni 4,1 posto) koji je, uz pad rejtinga, zadržao treće mjesto.

Nešto ispod Penave je gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević (prosinac 3,2 posto – studeni 3,2 posto), pa njegova stranačka kolegica Sandra Benčić (prosinac 3,0 posto – studeni 3,0 posto). U top deset je ušla i SDP-ova Biljana Borzan (prosinac 1,7 posto – studeni 1,3 posto), slijedi Dalija Orešković (prosinac 1,7 posto – studeni 1,7 posto), pa tek onda predsjednik SDP-a Peđa Grbin (prosinac 1,4 – studeni 1,6 posto)

Isti rejting kao Grbin ima Karolina Vidović Krišto (prosinac 1,4 posto – studeni 1,3 posto), a na ljestvicu je stigao i splitski gradonačelnik Ivica Puljak ( prosinac 1,1 posto – studeni 0,6 posto).

NITKO je još traženiji nego u studenom (prosinac 22,7 posto – studeni 22,3 posto) uvjerljivi prvi izbor što najbolje pokazuje što građani misle o političarima.

Najnegativniji političar

Što se tiče najnegativaca i dalje je premijer prvi izbor i to s najvećim postotkom ove godine. (prosinac 31,3 posto – 30,5 posto)

Slično kao u studenom negativno ocjenjujete predsjednika Republike, (prosinac 10,9 posto -studeni 10,8 posto) a onda su tu, s istim rejtingom i Milorad Pupovac (prosinac 2,7 posto – studeni 2,8 posto) i Tomislav Tomašević ( prosinac 2,7 posto – studeni 2,2 posto).

Na neprestižnoj ljestvici još su Gordan Grlić Radman (prosinac 2,4 posto – studeni 4,5 posto), Peđa Grbin (prosinac 2,2 posto – studeni 1,5 posto) i Ivan Penava (prosinac 2,1 posto – studeni 2,1 posto). Ali i bivši ministar Mario Banožić koji je smijenjen prošlog mjeseca nakon što je skrivio prometnu nesreću sa smrtnom posljedicom. (prosinac 1,6 posto – studeni 0,3 posto).

RTL

Slijedi predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković (prosinac 1,5 posto – studeni 1,0 posto), pa zastupnik Hrvoje Zekanović (prosinac 1,3 posto -studeni 1,1 posto), a onda i Ivan Pernar (prosinac 1,1 posto -studeni 1,1 posto) koji očito pod svaku cijenu ponovno želi u aktivnu politiku.

Ocjena Pantovčaka, Banskih dvora i Sabora

Prosječne ocjene predsjednika Republike (prosinac 2,96 – studeni 2,89), Vlade (prosinac 2,25 – studeni 2,23) i Sabora (prosinac 2,13 – studeni 2,09 ) zapravo su iste; trojka i dvije dvojke ali, eto, u odnosu na studeni svi su nešto podignuli prosjek.

Smjer kretanja zemlje

I opet snažna poruka koju uoči super-izborne godine šaljete svima – tek nešto više od 18 posto građana ove zemlje smatra da idemo u dobrom smjeru (prosinac 18,1 posto – studeni 18,2 posto, a pesimistično vas je gotovo 70 posto. (prosinac 68,4 posto – studeni 69,0 posto).

No votes yet.
Please wait...
Povezane teme :
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva

Objavljeno

20 sati prije

-

1. kolovoza 2026.

By

Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.

Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.

Upozorenja za subotu

Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

DHMZ
DHMZ

Upozorenje za nedjelju

Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

DHMZ
DHMZ
Nastavi čitati

Hrvatska

MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka

Objavljeno

20 sati prije

-

1. kolovoza 2026.

By

Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.

Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.

Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.

Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.

Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.

Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).

Nastavi čitati

Hrvatska

Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost

Objavljeno

2 dana prije

-

31. srpnja 2026.

By

Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.

Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.

Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.

“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.

“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.

Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu