Connect with us

Hrvatska

LOŠE VIJESTI / Širi se novi soj omikrona, uskoro se očekuje vrhunac

Objavljeno

-

Premda nitko među nama tko planira blagdanska okupljanja ili putovanja ne želi čuti loše vijesti, činjenice ukazuju na porast broja oboljelih i zaraženih novom varijantom covida-19 – JN.1 koja zabrinjava stručnjake, prenosi portal Medscape.

Dobra je vijest to što nedavna istraživanja ukazuju na to da ažurirano cjepivo protiv covida-19 za sezonu 2023. – 2024. djeluje i protiv najnovije varijante.

“U SAD-u novi val već krenuo”

“U Americi je val nove podvarijante omikrona – JN.1 već krenuo, no mogao bi se ublažiti booster cjepivom i ostalim mjerama koje su nam poznate otprije”, rekao je Eric Topol, liječnik, profesor i glavni urednik Medscapea, WebMD-ove sestrinske internetske stranice.

No problem je u tomu što se dosad cijepilo jako malo ljudi, primjerice, u Sjedinjenim Državama manje od 16 posto odraslih.

Stoga infektolozi i epidemiolozi smatraju kako je vrijeme da CDC uputi javni poziv na cijepljenje ažuriranim cjepivom dok još nije kasno, odnosno dok antitijela još mogu “proraditi” prije početka blagdanskih okupljanja.

“Ovdje je već započeo val podvarijante JN.1, no mogao bi se ublažiti primjenom booster doze cjepiva i otprije poznatim mjerama koje sprečavaju širenje virusa”, rekao je dr. Eric Topol, profesor i glavni urednik Medscapea, WebMD-ove sestrinske internetske stranice.

U međuvremenu broj zaraženih i oboljelih raste. Po podacima CDC-ja u Sjedinjenim Državama je u tjednu koji je završio 25. studenoga zbog covida hospitalizirano gotovo 10.000 pacijenata te ističe da je riječ o povećanju od 10 posto u odnosu na prethodni tjedan.

Tko je tko u obiteljskom stablu?

JN.1, podvarijanta omikrona, prvi je put otkrivena u SAD-u u rujnu. Tada ju je Svjetska zdravstvena organizacija nazvala “potomkom” podvarijante omikrona BA.2.86.

Kad je varijanta BA.2.86, poznata i kao Pirola, prvi put identificirana u kolovozu, činilo se da se znatno razlikuje u odnosu na druge varijante, tada je objavio CDC, što je izazvalo zabrinutost da bi ova podvarijanta mogla biti zaraznija od prethodnih, čak i za osobe koje su stekle imunitet cijepljenjem ili ranijim infekcijama.

Pirola je zabrinula stručnjake jer ima 34 mutacije više od varijante BA.2.

Dr. Rajendram Rajnarayanan, pomoćnik dekana za istraživanja i izvanredni profesor na New York Institute of Technology Državnoga sveučilišta Arkansas, koji ažurira bazu podataka o varijantama i podvarijantama covida-19, slikovito je kazao da je “JN.1 zapravo Pirolin podmladak” te je dodao da varijanta BA.2.86 i njezini potomci zabrinjavaju znanstvenike zbog mutacija.

U kojoj se mjeri dosad proširio JN.1?

Po podacima CDC-ja od 27. studenoga predviđa se da će BA.2.86 sadržavati 5 posto do 15 posto cirkulirajućih varijanti u Sjedinjenim Državama.

“Očekivani rizik ove varijante, uključujući i njezin izdanak JN.1, za javno je zdravlje nizak”, objavila je agencija.

Dr. Rajnarayanan je kazao da se trenutačno JN.1 češće prijavljuje u Europi, no treba uzeti u obzir i to da neke države bolje ažuriraju podatke od ostalih.

On smatra da se ova podvarijanta dosad “vjerojatno proširila na sve zemlje čije zdravstvene vlasti prate širenje covida”, zbog mutacija u proteinu šiljka koje mu olakšavaju i vezivanje i zarazu, rekao je dr. Topol. 

Učinkovitost cjepiva protiv podvarijante JN.1, ostale nove varijante

Novo monovalentno cjepivo XBB.1.5 štiti od podvarijante omikrona – XBB.1.5 (poznate i po nadimku ‘kraken’), ali i od podvarijante JN.1 i ostalih virusa koji se postupno javljaju, izvijestio je tim istraživača 26. studenog u studiji objavljenoj na stranici bioRxiv, koja još nije recenzirana.  

Znanstvenici kažu da je ažurirano cjepivo, kojim su cijepljene neinficirane osobe, pojačalo antitijela za oko 27 puta protiv XBB.1.5 i za oko 13 do 27 puta protiv JN.1 i ostalih novih virusa.

“Premda će čak i primarne doze cjepiva protiv covida vjerojatno pridonijeti da budete zaštićeni od zaraze novom podvarijantom JN.1, primite li i booster XBB.1.5, on će vas još učinkovitije zaštititi od nove podvarijante”, rekao je dr. Rajnarayanan.

(Pre)malen interes za cijepljenje u sezoni 2023. – 2024.

U studenom je CDC objavio prve detaljne procjene o tomu koliko se populacije cijepilo.

Do 18. studenoga cijepilo se manje od 16 posto odraslih u SAD-u, a oko 15 posto ih je kazalo da namjerava primiti booster dozu. 

Među djecom je postotak još niži. Novo ažurirano cjepivo primilo je tek 6.3 posto djece, a 19 posto roditelja kazalo je da planira cijepiti svoje potomstvo u sezoni 2023. – 2024.

Predviđanja i mjere koje mogu pomoći 

Dok neki stručnjaci kažu da se vrhunac zaraze podvarijantom JN.1 očekuje u predstojećim tjednima, dr. Topol smatra da je nemoguće točno predvidjeti kako će se JN.1 širiti.

“U svakom slučaju neće se ponoviti studeni 2021.”, kada se tek pojavio omikron, kazao je njegov kolega dr. Rajnarayanan.

Tada se u samo četiri tjedna, otkako je Svjetska zdravstvena organizacija omikron proglasila zabrinjavajućom varijantom, virus proširio svijetom.

Dr. Rajnarayanan predlaže da se pridržavate mjera koje mogu spriječiti širenje virusa: 

Cijepite se ažuriranim cjepivom. Potaknite na to imunokompromitirane i starije članove obitelji i prijatelje.

Kanite li se za blagdane s prijateljima družiti u zatvorenom prostoru, ako je moguće, češće zračite prostorije.

U zračnim lukama, u zrakoplovima i ostalim sredstvima javnog prijevoza nosite masku, pomoći će i vama i drugima.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Skup vam je život u Hrvatskoj? Pogledajte gdje smo na listi najjeftinijih zemalja za život

Objavljeno

-

By

World Population Review objavio je listu europskih zemalja prema visini životnih troškova rangiranu od onih gdje je život najskuplji do onih gdje je najjeftiniji.

Na listu koju je sastavila ova američka organizacija za prikupljanje podataka o globalnom stanovništvu i demografiji, uvrštena je 41 europska zemlja. Izračun je napravljen usporedbom s cijenama dobara i usluga u New Yorku, a u obzir je uzeto pet kriterija – životni troškovi općenito, cijene najma odnosno stanovanja, cijene namirnica, cijene u restoranima te indeks proizvođačkih cijena.

Prema tom izračunu, najskuplje zemlje za život su Švicarska i Island. Slijede dvije britanske porezne oaze – otoci Jersey i Guernsey, a Irska je na petom mjestu. Među deset najskupljih još su Norveška, Luksemburg, Danska, Nizozemska i Ujedinjeno Kraljevstvo. Austrija je na 11., a Njemačka na 12. mjestu.

Bjelorusija najjeftinija, Hrvatska u sredini

Gledano s dna tablice, zemlja s najnižim troškovima života je Bjelorusija. Malo iznad nje su dvije zaraćene zemlje – Ukrajina i Rusija, a još malo iznad njih Sjeverna Makedonija i Moldavija. Na 36. mjestu je Bugarska, koja je time najjeftinija (naravno, i najsiromašnija) članica Europske unije. Odmah iznad nje, na 35. mjestu, nalazi se Rumunjska. Članice EU-a Mađarska i Poljska su na 32., odnosno 30. mjestu, a Hrvatska je na 29. mjestu.

Članice EU-a neznatno skuplje za život od Hrvatske po ovom izračunu su Slovačka, Latvija, Litva, Slovenija, Grčka, Estonija, Češka Republika, Portugal i Španjolska – tim redom poredane iznad Hrvatske sve do 20. mjesta.

Prosječni mjesečni trošak – 933 eura

Od nama susjednih država, jedino je Slovenija na 25. mjestu skuplja za život (ali i slovenska prosječna bruto plaća je 600 eura veća od hrvatske) dok su jeftinije Crna Gora na 31. mjestu, Mađarska na 32. i Srbija na 34. mjestu. Bosna i Hercegovina nije uvrštena u ovu listu.

Prosječni mjesečni trošak života u Hrvatskoj prema World Population Review, iznosi 1.001 američki dolar, odnosno 933 eura za poiedinca. A prosječna mjesečna neto plaća u Hrvatskoj u veljači je iznosila 1.248 eura.

“Dok su neke europske zemlje relativno skupe, mnoge druge su prilično povoljne u usporedbi s SAD-om. (…) Ova analiza ukazuje na zemlje u kojima pridošlice često mogu živjeti jeftinije, a da ne žrtvuju kvalitetu života i životni standard”, piše World Population Review u objašnjenju svoje analize.

Bugarska nominalno najjeftinija u EU

Podrobnijih objašnjenja za Hrvatsku nema, ali ima za “najjeftiniju” članicu EU-a, Bugarsku, koju nazivaju “jednim od europskih skrivenih dragulja za turiste i iseljenike”.

“Mjesečni životni troškovi za jednu osobu u Bugarskoj počinju od 600 dolara (560 eura). Prijevoz i objedovanje u restoranima prilično su povoljni, s kartama za međugradske vlakove već od 5 dolara (4,70 eura) te večerom s pićem za manje od 10 dolara (9,30 eura). Relativno je lako legalno se nastaniti u zemlji čak i ako niste građanin Europske unije. Bugarska je najsiromašnija članica EU-a i još uvijek radi na razvoju svoje infrastrukture, povećanju životnog standarda i suzbijanju korupcije”, piše World Population Review.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Nad Hrvatsku stiže saharski pijesak, DHMZ objavio kada

Objavljeno

-

By

Državni hidrometeorološki zavod objavio je satelitsku snimku iz koje se vidi dotok saharskog pijeska preko Sredozemlja koji će u manjoj količini već noćas početi stizati i do nas.

“Danas i sutra uživajte u suncu, nabacite sunčane naočale i pripazite na IV Index”, objavio je DHMZ na X-u.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Analitičar izradio prognozu EU izbora. “Ovoga puta SDP mora paziti na crnog labuda”

Objavljeno

-

By

Na izborima za hrvatske zastupnike u Europskom parlamentu, koji će biti održani 9. lipnja, sudjeluje 25 lista – 21 stranačka te po dvije koalicijske i nezavisne.

Ovo će biti četvrti izbori za Europski parlament koji se održavaju otkako je Hrvatska punopravna članica EU-a. Oni 2013. bili su vanredno održani kod nas kako bi Hrvatska kao novoprimljena članica bila zastupljena u Europskom parlamentu do redovnih izbora 2014. godine. Tada se natjecalo 28 lista, a tri su osvojile mandate. Koalicija oko HDZ-a osvojila je šest madata, koalicija oko SDP-a pet, a Hrvatski laburisti jedan.

Sljedeće godine na izborima je sudjelovalo 25 lista, a opet su izabrani kandidati s tri liste. HDZ je u koaliciji s još pet stranaka opet osvojio šest mandata (oba puta među izabranima bio je Andrej Plenković), SDP u koaliciji s tri stranke osvojio je četiri mandata, a jedno mjesto dobila je stranka ORaH. Na prošlim izborima kandidirane su čak 33 liste. HDZ i SDP osvojili su po četiri mjesta, a po jedno Hrast, Živi zid, IDS i Nezavisna lista Mislava Kolakušića.

HDZ-u pet, SDP-u četiri mandata?

Sva tri puta izlaznost na europske izbore bila je niska. Na onima 2013. bila je 20,83 posto, 2014. je izašlo 25,24 posto birača, a 2019. godine 29,85 posto.

Politički analitičar Krešimir Macan smatra da bi upravo izlaznost mogla odrediti rezultate europskih izbora, kao i događaji u pregovorima nakon parlamentarnih izbora.

“Zapravo imamo najbolje istraživanje uoči europskih izbora, a to su rezultati onih parlamentarnih”, kaže.

Macan je izradio i na stranici Manjgura.hr objavio prognozu rezultata EU izbora modeliravši je prema rezultatima parlamentarnih izbora. Preslikavanjem rezultata tih izbora uz korištenje D’Hondtove metode, Macan predviđa da će na europskim izborima HDZ osvojiti pet mandata, SDP četiri, a Domovinski pokret, Možemo! i Most po jedan.

Manjgura.hr

“Neće biti dovoljno preći prag od 5 posto”

“Prag za preskakanje 12. mandata je visokih 6,48 posto. Dakle, neće biti dovoljno prijeći izborni prag od 5 posto, već osvojiti barem navedeni postotak. Ako se radi o izlaznosti od 29,85 posto kakva je bila na zadnjim EU izborima, tada za 12. granični mandat treba oko 67.350 glasova, što daje šanse i nekim drugim listama poput one koju su složili IDS i manjine okupljene oko EU parlamentarca Valtera Flege i tada taj mandat gubi SDP”, napisao je Macan u objašnjenju svoje prognoze.

Macan nam napominje da je ipak riječ o modeliranju rezultata prema rezultatima nedavnih parlamentarnih izbora te da će događaji u gotovo mjesec i pol dana dugoj kampanji utjecati na konačne rezultate.

HDZ i DP u pobjedničkom modu, Most u problemima

Uostalom, kaže, već smo ovih dana svjedočili događajima koji mogu utjecati na odluku birača.

“Vidimo već po CRObarometru da Možemo! može čak ići prema dva mandata, a da bi Most nakon ovih raskola mogao izgubiti mandat. HDZ je sada u borbenom pobjedničkom modu , svježi su i uigrani i samo će morati ponoviti vježbu s parlamentarnih izbora. Prošli puta bili su neorganizirani pa im se dogodio onaj “crni labud”. SDP mora motivirati birače i izvući ih jer bi se ovoga puta njima mogao dogoditi crni labud. Mislim da i DP ima siguran jedan mandat. I oni su u pobjedničkom modu za razliku od Mosta kojem su otišli Raspudići i nije to više isti Most kao na parlamenatarnim izborima”, ustvrdio je Macan.

Iako je birače već pripremila nedavna kampanja za parlamentarne izbore, Macan napominje da će na europskim izborima ipak puno ovisiti o tome koliko će stranke uspjeti motivirati birače za izbore koji se ne smatraju važnima.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu