ZADAR / ŽUPANIJA
Zadarski vjernici na Nadbiskupijskom hodočašću u Istru, Padovu i Trsat. Ovo su dojmovi…
Nadbiskupijsko hodočašće vjernika Zadarske nadbiskupije koje je predvodio zadarski nadbiskup Milan Zgrablić završeno je u subotu, 14. listopada koncelebriranim misnim slavljem u svetištu Majke Božje Trsatske u Rijeci.
Hodočašće je počelo u četvrtak, 12. listopada, pohodom rodnoj župi bl. Miroslava Bulešića u Svetvinčentu gdje se nalazi i njegov grob. Nakon Svetvinčenta, hodočasnici su pohodili Eufrazijevu baziliku u Poreču, značajnu jer je to jedina bazilika u svijetu gdje je izvorno sačuvan originalni arhitektonski kompleks iz 6. st. koji pokazuje kako su se obavljali sakramenti kršćanske inicijacije u vrijeme prvih kršćana. U Eufrazijevoj bazilici katehezu o kršćanskoj inicijaciji održao je mons. Zgrablić, a hodočasnike je tu pozdravio porečki i pulski biskup Ivan Štironja.
U petak, 13. listopada, hodočasnici su pohodili Padovu, baziliku sv. Ante Padovanskog gdje je bilo misno slavlje, a potom svetište sv. Leopolda Bogdana Mandića. Misna slavlja svakog dana predvodio je nadbiskup Zgrablić. U Svetvinčentu je propovijedao župnik vlč. Darko Zgrablić, u bazilici sv. Ante je propovijedao don Ante Sorić, generalni vikar Zadarske nadbiskupije, a na Trsatu fra Krunoslav Kocijan, trsatski čuvar svetišta.
Hodočašće je okupilo 500 hodočasnika iz svih dijelova Zadarske nadbiskupije, među kojima su bili i Hrvati koji žive u dijaspori, a nakon ljeta još borave u rodnom kraju. Veliko zanimanje vjernika za sudjelovanje u hodočašću bilo je dvostruko veće od tog broja i prijave sudionika bile su zaključene još u srpnju. Brojnije sudjelovanje nije se moglo ostvariti zbog organizacijsko tehničkih razloga, u nedostatku raspoloživosti dodatnog broja autobusa i smještaja za još veći broj ljudi, unatoč početku rane organizacije hodočašća.
Na kraju mise na Trsatu, završnu riječ hodočasnicima uputio je don Ante Sorić, generalni vikar Zadarske nadbiskupije. „Svaka hvala najprije pripada Stvoritelju i Otkupitelju, našem Gospodinu Isusu Kristu koji nas je i okupio. Pohodili smo svetišta, družili smo se sa svetima i Blaženom Djevicom Marijom. Dijelili smo radost molitve i duhovitosti. Zahvaljivali smo, razmatrali, pjevali u svetištima i na mjestima gdje smo bili, u autobusu, hotelu.
Zbog pravednosti i potrebe zahvalnosti, treba zahvaliti i ljudima koji su organizirali hodočašće. Na prvom mjestu, tu je idejni začetnik, pokretač i organizator godišnjeg Nadbiskupijskog hodočašća, zadarski nadbiskup Milan Zgrablić. Početkom travnja 2023., nadbiskup je pred nas svećenike iznio ideju da bismo, osim župnih i dekanatskih hodočašća, i na nadbiskupijskoj razini mogli imati takav tip hodočašća svake godine. Zadužio je svećenike da pozovu vjernike i ideja se počela ostvarivati. Molim oca nadbiskupa da ovakvu ideju njeguje i dalje, da bude prisutna, a sigurno ćete i vi vjernici pozitivnim odgovorima i pozitivnim dojmovima utjecati na tu njegovu odluku, da na godišnjoj razini imamo zajedničko Nadbiskupijsko hodočašće“ rekao je vikar Sorić u obraćanju hodočasnicima na završnom susretu na Trsatu.
Istaknuvši kako je očigledno ideja mons. Zgrablića srdačno dočekana i lijepo zaživjela, „nadbiskup je ostvario još nešto u danima hodočašćenja, a tiče se njegove osobnosti“, naglasio je vikar Sorić.
„Nadbiskup je htio biti s nama hodočasnik. Htio je biti s nama putnik. Odgodio je sve obaveze i rekao da želi ove dane biti jedan od nas, prvi među jednakima. To ste mogli osjetiti i kad je čekao s nama u redu za hranu, bio je među nama za stolom u restoranu, kad je bio s vama u autobusu, hotelu. Hvala nadbiskupu što je bio hodočasnik zajedno s nama.
Učinio je još nešto ove dane. U duhu ispravne sinodalnosti, nadbiskup je htio slušati. Želio je slušati svećenike i vjernike laike. Htio je slušati druge, govor vjernika laika i propovijedi svećenika u misama. I zato mu od srca hvala“ rekao je don Ante.
Vikar Sorić zahvalio je i župnicima koji su potaknuli vjernike na hodočašće i svećenicima, voditeljima autobusa. Na hodočašću su bili svećenici: Tomislav Dubinko, Tomislav Končurat, Ante Delić, Ivan Ćurić, Mladen Kačan, Jerko Vuleta, Mario Mršić, Luka Šustić, Tomislav Planinić i Mario Karadakić, vicekancelar Zadarske nadbiskupije koji je uredio hodočasnički priručnik kojeg je dobio svaki hodočasnik. U organizaciji hodočašća sudjelovao je i don Marin Batur, kancelar Zadarske nadbiskupije.
„Hvala vama, dragi vjernici. Bez vas, ovo bi bilo besmisleno. Bez vas, svakodnevni pastoral ne bi imao smisla. Osim nebeskih darova koje primamo na hodočašću, zbog vaše radosti i vašeg zadovoljstva, organizacije ovakvih događaja imaju smisla i veliki su poticaj nama svećenicima. Tamo gdje svećenik doživi da mu ljudi dolaze na molitvu i dolaze slaviti sakramente, svećenik dobije puno veću volju i poticaj za rad. Hvala što ste nam bili poticaj“ poručio je vikar Sorić hodočasnicima.
Dojmovi hodočasnika
Mira Šimunić iz župe sv. Roka u Bibinjama hodočastila je sa suprugom Rokom i kćeri. „Lijep mi je doživljaj kad ostavim doma sve brige i probleme i dođem na hodočašće, kad doživim cijeli taj skup, pa čovjek vidi da još postoje ljudi koji vjeruju u Boga, koji dolaze u crkvu, koji Boga stavljaju ispred svega. Imam poseban odnos sa sv. Antom, uvijek ga molim za neku nakanu, a posebno mi je drago što mi kćer ima sina Antu. On je dijete s posebnim potrebama pa mislimo na njega. Sve molitve sam usmjerila na obitelj, ali posebno sam molila za unuka Antu. Svakako preporučam ljudima da se pridruže ovakvom hodočašću. Jedva sam čekala kad ćemo krenuti. Najbolje je zatvoriti posao koji osoba ima, da može ići na hodočašće. Ja sam zatvorila moje apartmane, rekla sam ‘Neću raditi’, samo da bih mogla ići na hodočašće. Idemo planirano, zatvorili smo rezervacije i apartmane na vrijeme. Imamo puno razloga za doći, moliti. Kad god sam Boga molila za nešto, on bi uslišao“ rekla je Mira Šimunić. Iz Bibinja je i Jela Gulan koja ništa nije doživjela stresnim, istaknuvši: „Izlaganje nadbiskupa u Eufrazijevoj bazilici u Poreču bila bih još dugo slušala, ono je bilo prekrasno“.
„Kateheza nadbiskupa Zgrablića u Eufrazijevoj bazilici bila je stvarno vrlo zanimljiva, temeljita, duboka, zaista prekrasna. Puno toga smo saznali i vidjeli kako su živjeli prvi kršćani. Osjećam se odlično. Uvijek je lijepo otići na hodočašće, uživam u druženjima. Volim to ozračje i okruženje na hodočašću. Sv. Leopold mi je poseban, tamo mi je smirujuće i djeluje na mene, osjećam se jako ugodno tamo. I u Zadru volim otići u crkvu Gospe od Zdravlja gdje je sv. Leopold djelovao. Izvrsno je da smo se okupili ovako zajedno, kao Nadbiskupija. To druženje u zajedništvu mi je osobito. Vidim puno svojih ljudi, baš je zadovoljstvo i nadam se uskoro novom hodočašću“ rekla je Irena Masnov iz zadarske župe Presvetog Srca Isusova.
Jasna Viduka iz župe sv. Martina u Pridrazi je rekla: „Dobila sam veliku milost, bila je potreba. Namijenjena je mojoj unučici Margareti koja je umrla prije nepune tri godine, imala je 12 godina. Sve je njoj posvećeno. Nahranila sam se duhovno, dobila sam snagu. Pomiješali su se osjećaji radosti, tuge i svega, ali opet sam sretna i napunila mi se duša, to mi je najvažnije.
Imam i unuka, brat od moje preminule unučice ima Down sindrom, ali nema veze. Nama to ništa ne smeta. On je Božje dijete, Božji dar, a smrt unučice je velika tuga. Svjesni smo mi da je ona kod Boga, da je ona u Božjim rukama, da ćemo se mi naći, ali bol je velika. Moja kćer je zatvoreni tip osobe, bol je velika. Suzdržava se radi drugo dvoje djece. Ima najstariju kćer koja studira, mora za njih živjeti. Kad sam bila u Lurdu, onda je sve bilo posvećeno unuku s Down sindromom. Unučica nije bila rođena. Moja kćer se odlučila na trudnoću i nakon poroda sina s Down sindromom. Znala je za to tijekom trudnoće, ali je rekla: ‘Mama, ja ću roditi. To je moje dijete, nema šanse da nešto učinim, pobacim, Bože sačuvaj’. Sv. Ante je moj veliki svetac. Sv. Ante mi je poseban jer je on baš za djecu, zato sam vezana za njega. Puno mi znači da smo kao zajednica Nadbiskupije na hodočašću. Dok mogu hodati, ići ću na hodočašće“.
Ljubica Maruna iz zadarske župe sv. Josipa je rekla: „Imala sam bolest u obitelji, brat mi je umro od raka prije par godina i osjetila sam potrebu ići. Evo, sva sam se naježila. Hvala Bogu, imam četvero djece. Kad sam došla u Padovu, u baziliku sv. Ante, kao da me nešto podiglo. Sva sam se naježila, podigla sam i sklopila ruke, i osjetila sam olakšanje. Sva bol, sva težina koja je bila prije, to je nestalo, kao da je izašlo iz mene. Ovo mi je prvo veliko hodočašće, dosad sam bila na manjima, predivno je. Voljela bih da se ovo češće organizira, da bude i više dana, može i negdje dalje. Želja mi je pohoditi Svetu Zemlju, Lurd. Poručujem ljudima da se odazovu. Nije bitan novac, nego zajedništvo, da smo skupa, da se dragom Bogu klanjamo i zahvaljujemo“.
Anita Rukavina iz Povljane prvi put je bila na nekom hodočašću uopće. „Jako mi je drago što sam došla, počašćena sam. Potaknuli su me ići problemi u obitelji, najviše sam došla radi toga. Sve mi je izvrsno, svaka postaja mi je bila predivna. Došla sam moliti za obitelj, prijatelje. Još sam bila u autobusu s nadbiskupom, baš mi je srce ispunjeno. Mislila sam kad je nadbiskup s nama u autobusu da će nam biti malo ‘ukočenije’, da ćemo morati biti suzdržaniji, ali stvarno me iznenadio svojom pristupačnošću, smislom za humor, kako nam je prilazio, častio nas je slasticama. Stvarno mi je drago da je bio s nama cijelo vrijeme u autobusu. Baš sam se iznenadila kako je jednostavan“ rekla je Rukavina.
Mirjana Kulaš iz župe sv. Ivana Krstitelja, Kosa u Biogradu n/m je rekla: „S obzirom na svakodnevicu, pritiske medija sa svih strana s ružnim i neprimjerenim događanjima i sve što se događa u svijetu, mislim da je svakome potrebna doza hodočašćenja, obraćenja i vjere. Išla sam s posebnom molitvenom nakanom sv. Anti, zatim mom zaštitniku, bl. Miroslavu Bulešiću na čijoj sam beatifikaciji bila prije deset godina. Sliku bl. Miroslava Bulešića imam u maskici od mog mobitela tako da je uvijek sa mnom i čuva me. Hodočašće je ispunilo i više od mojih očekivanja, blagoslov je za moju obitelj, župu i cijelu Zadarsku nadbiskupiju. Mislim da bi bilo dobro nastaviti održavati godišnja hodočašća Nadbiskupije“.
Bračni par koji živi u Kanadi, a zadnjih pet mjeseci je u Bibinjama, prije povrataka u Kanadu htjeli su ići na hodočašće. „Nikad nisam bila u Padovi, a uvijek se molim sv. Anti. Osobito sam željela pomoliti se i u svetištu Gospe Trsatske. Bilo nam je prekrasno i sve je predivno. Puno hvala organizatorima, nadbiskupu Zgrabliću“ rekla je Gordana Karaban.
Ivo Lisica iz Bibinja je rekao: „Želio sam ići na hodočašće da se malo regeneriram, da obnovim svoju vjeru, jer hodočašća su uvijek takva. Tu bude puno dobrih ljudi. Vidjeli smo duhovne i povijesne vrijednosti naše Crkve, šteta je to ne doživjeti. Nosimo predivna iskustva i to će nam ostati cijeli život u sjećanju“.

Anđelka Marić iz zadarske župe sv. Ante na Smiljevcu hodočastila je u zahvalnosti Božjoj milosti za snagu koju joj Bog daje. „Išla sam bila na Nadbiskupijska hodočašća s nadbiskupom Ivanom Prenđom u Lurd i na beatifikaciju Ivana Pavla II. u Rim. To mi je veliko nadahnuće. Ja sam udovica, već 20 godina bez supruga. Hodočašće me ispuni, ovo mi daje snagu i blagoslov je meni i mojoj djeci. Kad sam imala 15 godina, sanjala sam da je sv. Ante došao u moju sobu. Kad sam ga u snu htjela dotaknuti rukom, onda sam se probudila. Pa mi je osobito drago što smo pohodili baziliku sv. Ante“ rekla je Marić.
Benito Matešić iz župe Gospe od Ružarija u Diklu živi u Americi, a pola godine boravi u rodnom Diklu. „Bog me privukao na ovo hodočašće. Bog u koga vjerujem svake sekunde života. Sačuvao me od pogibije kad je bio pogođen Svjetski trgovački centar u New Yorku. Gradio sam te nebodere od 1968. godine. Iz te zgrade izašao sam 15 minuta prije nego su tornjevi bili srušeni. Išao sam na hodočašće u zahvalnosti Bogu za život. Cijeloga života mu zahvaljujem. Sada sam napunio baterije za povratak u Ameriku, supruzi i djeci“ rekao je Matešić.
Rozarija Župić iz samostana Školskih sestara franjevki u Arbanasima zahvaljuje Bogu da se sjedinila cijela zajednica Zadarske nadbiskupije, „kao što trebamo svi biti jedno. To se posebno doživi na hodočašću. I da se ljudi obraćaju“. Eni Perović iz Zadra je rekla: „Zadnji dan sam ‘upala’ na ovo hodočašće i ovo mi je stvarno dar. Ovo je dar! Hvala s. Rozariji koja me zvala, rekla je da ima slobodno mjesto. A imam majku koja me treba, ne može sama. Morala sam se organizirati. Moja kćer je rekla: ‘Mama, idi, mi ćemo spavati kod bake, nema problema, ne brini, idi’. I evo me. Sv. Leopold Bogdan Mandić mi je uvijek u srcu. Bila sam puno puta u Padovi, ‘u mom bivšem životu’, kad nisam živjela s Bogom, a nikad nisam bila u bazilici sv. Ante Padovanskog. Sad sam prvi put bila u bazilici sv. Ante Padovanskog.
Hodočašće sam doživjela kao veliki dar za cijelu našu Zadarsku nadbiskupiju i nešto što će nas još više sjediniti, sve zajednice, molitvene grupe. Na hodočašću sam vidjela ljude stvarno iz cijele Nadbiskupije, iz Zadra i okolice. Svi smo bili kao jedno, kao da se poznajemo oduvijek. Mislim da će ovo biti početak lijepe tradicije godišnjeg nadbiskupijskog hodočašćenja, kako je rekao i generalni vikar don Ante Sorić. I da će nas biti sve više“, rekla je Perović.
Mnogima je to hodočašće bila prilika za pobliže upoznati nadbiskupa Zgrablića kao pastira u osobnim susretima i razgovorima, otkad je preuzeo službu zadarskog nadbiskupa. Marta Pavlović iz zadarske župe Rođenje sv. Ivana Krstitelja je rekla: „Nosim prekrasne dojmove, meni je toliko drago da je nadbiskup Zgrablić to pokrenuo. On će sad to vjerojatno organizirati i drugih godina, barem dok je on zadarski nadbiskup, a nadam se da će to biti još dugo, dugo. To bi bilo jako lijepo. Osobito me dirnulo kako je nadbiskup boravio među nama ljudima, bio nam je blizu. On je tako prekrasan čovjek u susretima s nama da sam se ja jednostavno začudila da je on toliko i tako među nama. Sestra i ja smo ga srele i odmah je počeo s nama razgovarati. Nadbiskup je mene saslušao i isti tren mi je poklonio pažnju, da sam ostala zatečena.
Ja sam puno poznavala nadbiskupa Prenđu jer sam bila angažirana oko Kursilja. Nadbiskup Prenđa je isto bio predivan, isto je sa svima nama volio pričati, dolazio je u pastoralne pohode. I sad me nadbiskup Zgrablić točno podsjetio na nadbiskupa Prenđu. Evo, vjerujte mi. Vidite da mi dođe rasplakati se. Kad sam ga vidjela onako mladog čovjeka, tako predivan je bio i naš nadbiskup Prenđa. Sjećam se kako bi nadbiskup Prenđa uvijek popričao s jednim starijim čovjekom koji je uvijek bio na jednom trgu ispred doma gdje smo pohodili stare. On je bio pravoslavac, nadbiskupu Prenđi, naravno, to ništa nije smetalo. On je uvijek s njim popričao, ohrabrio ga, uvijek bi mu dao novca. Tako da je meni mons. Prenđa stvarno u duši, a sad vidim da je i nadbiskup Zgrablić takav.
Muž mi je umro prije godinu i pol, a sestra me potaknula da idem. Rekla sam da ne mogu ići zbog neke bolesti, ali nagovorila me. I sad sam sva sretna i zahvalna sestri da sam ipak išla. Imam tri unuke i preporučit ću im da i one idu sljedeći put. Dok god budem mogla hodati, ići ću na hodočašća. Preporučam svim ljudima da sudjeluju u tom divnom zajedništvu molitve i zahvaljivanja našem dragom Bogu za tolike milosti koje nam daruje“ rekla je Marta Pavlović.
Ines Grbić
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.
Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.
– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.
Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.
– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.
U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.
Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.
ZADAR / ŽUPANIJA
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
Zadar i zadarsko područje
Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.
Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.
Hrvatska
U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.
Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.
Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.
ZADAR / ŽUPANIJA
TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji
Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.
U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.
Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine.
“Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.





