Hrvatska
CRO DEMOSKOP: HDZ i dalje ispred konkurencije; Milanović najpopularniji političar
RTL u suradnji s Promocijom plus ekskluzivno donosi CRO Demoskop za srpanj.
Rejting stranaka
Potpora HDZ-u usred plinske afere je pala za 0,7 postotnih poena (srpanj 25,5 posto – lipanj 26,2 posto), a isto se dogodilo i u rujnu prošle godine tijekom afere INA. No, negativni trend tada je trajao tri mjeseca nakon kojih su se vratili na staro. HDZ je inače jedina stranka među prvih pet koja je pala, SDP stagnira na drugom mjestu (srpanj 16,7 posto – lipanj 16,7 posto), dok je treći i dalje Možemo (srpanj 9,7 posto – lipanj 9,4 posto).
No, ne bi bio treći kad bismo MOST-u (srpanj 8,5 posto – lipanj 8,2 posto) pridodali glasove Suverenista (srpanj 1,3 posto – lipanj 1,3 posto) s kojima su jučer sklopili predizbornu koaliciju. Prešišali bi Možemo za dlaku, ali im još dosta treba da budu drugi što tvrde da su u ovom trenutku.
Jedini još koji prelaze izborni prag je Domovinski pokret sa 7 i pol posto podrške (srpanj 7,5 posto – lipanj 7,1 posto). Ispod praga od 5 posto su Centar (srpanj 2,8 posto – lipanj 3,0 posto), HSS (srpanj 1,5 posto – lipanj 1,7 posto) i Radnička fronta (srpanj 1,4 posto – lipanj 2,0 posto). MOST-ovi partneri Suverenisti su u skupini stranaka od oko 1%, tu su i Fokus (srpanj 1,2 posto – lipanj 1,2 posto), IDS (srpanj 1,1 posto – lipanj 1,1 posto), Akcija za promjene (srpanj 1,1 posto – lipanj 1,1 posto) i Ključ Hrvatske (srpanj 0,9 posto – lipanj 0,9 posto).
U posljednjoj skupini ispod 1 posto su HNS (srpanj 0,9 posto – lipanj 0,9 posto), Socijaldemokrati (srpanj 0,6 posto – lipanj 0,6 posto), HSU (srpanj 0,5 posto – lipanj 0,6 posto) i HSLS (srpanj 0,4 posto – lipanj 0,4 posto), uz i dalje velik broj neodlučnih (srpanj 16,7 posto – lipanj 16,2 posto).
Najpozitivniji političar
Vrh ljestvice najpozitivnijih političara od ožujka 2021. drži predsjednik Republike Zoran Milanović (srpanj 17,4 posto – lipanj 15,9 posto). Raste popularnost i premijeru Andreju Plenkoviću (srpanj 17,0 posto – lipanj 15,2 posto) unatoč žestokim kritikama zbog plinske afere, dok pada zagrebačkom gradonačelniku Tomislavu Tomaševiću (srpanj 5,4 posto – lipanj 5,5 posto) kojem je blokirana ideja snimanja i kažnjavanja onih koji krivo odlažu otpad.
Četvrti je vukovarski gradonačelnik Ivan Penava (srpanj 3,1 posto – lipanj 3,4 posto), slijede Sandra Benčić (srpanj 2,9 posto – lipanj 1, 9 posto) i Peđa Grbin (srpanj 2,3 posto – lipanj 2,1 posto), a u top 10 pozitivaca ušla su i dva mostovca – Nikola Grmoja (srpanj 1,6 posto – lipanj 1,1 posto) i Božo Petrov (srpanj 1,3 – lipanj 2,2 posto), te ministar Oleg Butković (srpanj 1,11 posto – lipanj 0,9 posto) i gradonačelnik Ivica Puljak (srpanj 1,1 posto – lipanj 2,1 posto). I dalje je najviše onih koji u političarima ne vide niti malo pozitive (23,4 posto).
Najnegativniji političar
Ali zato vide negative – i dalje najviše u premijeru Plenkoviću (srpanj 29,3 posto – lipanj 29,4 posto) čija je netrpeljivost s predsjednikom dosegnula vrhunac oko odabira šefa Vojne sigurnosne agencije o čemu cijeloga vikenda raspravljaju njihovi delegati.Na treće mjesto negativnih dospio je Hrvoje Zekanović (srpanj 2,8 posto – lipanj 2,3 posto) koji je istisnuo Milorada Pupovca (srpanj 2,2 posto – lipanj 2,3 posto) i Ivana Pernara (srpanj 2,1 posto – lipanj 2,8 posto).
Među deset omraženih još su i šef SDP-a Peđa Grbin (srpanj 2,0 posto – lipanj 1,0 posto), ministar obrane Banožić (srpanj 1,8 posto – lipanj 1,2 posto), zatim čelni ljudi Hrvatskog sabora i Grada Zagreba Jandroković (srpanj 1,7 posto – lipanj 2,4 posto) i Tomašević (srpanj 1,6 posto – lipanj 1,1 posto), te Anka Mrak Taritaš (srpanj 1,0 posto – lipanj 0,5 posto).
Ocjena Pantovčaka, Banskih dvora i Sabora
A prije nego odu na ljetni raspust pogledajmo i kakve ste im ocjene zaključili – predsjednik Republike je učvrstio svoju trojku (srpanj 2,84 – lipanj 2,82), dok su dvojke i Vlade (srpanj 2,29 – lipanj 2,34) i Sabora sve mršavije (srpanj 2,17 – lipanj 2,20.
I za kraj dio istraživanja o društvenom optimizmu- treći mjesec pada broj onih koji misle da zemlja ide u dobrom smjeru (srpanj 16,9 – lipanj 18,0 posto), čak 70 posto vas uvjereno je da se krećemo pogrešnim smjerom (srpanj 70,1 posto – lipanj 69,3 posto). Zemlja ide prema izborima, čak trima iduće godine, jedinom mjestu gdje se smjer može promijeniti.
NAPOMENA: Istraživanje je provela agencija Promocija Plus ekskluzivno za RTL od 3. do 6. srpnja na uzorku od 1300 ispitanika. Standardna greška uzorka je +/- 2,77 posto uz razinu pouzdanosti od 95 posto.
Hrvatska
PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva
Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.
Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.
Upozorenja za subotu
Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

Upozorenje za nedjelju
Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

Hrvatska
MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka
Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.
Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.
Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.
Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.
Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).
Hrvatska
Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost
Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.
Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.
Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.
“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.
“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.
Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.
-
magazin6 dana prijeVitamini B kompleksa: Koje su prednosti i kako se točno uzimaju?
-
Hrvatska7 dana prijeLiječnici upozoravaju na trend među mladima: Peptidi nisu bezazleni
-
Sport6 dana prijeMladi Zadrani i dvije bivše igračice ŽKK Zadar Plus osvojili PRO 3×3 turnir u Šibeniku
-
magazin6 dana prijeHoroskop za 27. srpnja 2026.




