Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

Plenković u Punta Skali: “Sport i turizam su ono što Hrvatsku čini prepoznatljivom u svijetu!”

Objavljeno

-

Otvarajući 2. svjetski kongres sportskog turizma, premijer Plenković naglasio je da je upravo spajanjem dvaju resora – turizma i sporta – u jedno ministarstvo Vlada pokazala da su, uz kulturu i baštinu, sport i turizam ono što Hrvatsku čini prepoznatljivom u svijetu. Istaknuo je da su od početka mandata ulaganja u sport povećana tri puta, a za ulaganja u turizam i turističku infrastrukturu rezervirano je ukupno milijardu i 300 milijuna eura.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je danas na svečanom otvorenju 2. svjetskog kongresa sportskog turizma, u Petrčanima. Uoči svečanog otvorenja, premijer Plenković sastao se s glavnim tajnikom Svjetske turističke organizacije UNWTO Zurabom Pololikashvilijem te s predsjednikom Uprave Dogus Grupe Feritom Faikom Sahenkom.

U govoru na otvaranju 2. svjetskog kongresa sportskog turizma predsjednik Vlade je istaknuo da je za ulaganja u turizam i turističku infrastrukturu rezervirano ukupno milijardu i 300 milijuna eura, što iz proračuna, što iz Višegodišnjeg financijskog okvira, što iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.

Dodao je da turizam mora biti balansiran, podijeljen između primorja i kontinenta te naglasio kako će novi Zakon o turizmu donijeti nove pomake u upravljaju destinacijama.

“Često naglašavamo kako su upravo turizam i sport dva stupa naše međunarodne prepoznatljivosti. U pripremama smo za najintenzivniji dio turističke sezone. A svi najvažniji dionici turizma danas su u Zadru, kao i mnogi međunarodni stručnjaci i predstavnici najvažnijih centara sportskog razvoja”, kazao je Plenković, dodavši kako se o turizmu ne može govoriti, a da se ne osvrnemo na krize s kojima se nosimo zadnje tri godine.

Revidirana Vladina procjena gospodarskog rasta s 0,7 posto na 2,2 posto

Pokazali smo visok stupanj agilnosti i oporavka. Po svim najavama ove ćemo godine vidjeti sve učinke naših napora, jer očekuje se rekordna sezona, dodao je premijer Plenković, najavivši reviziju Vladine procjene gospodarskog rasta za 2023. s ranijih 0,7 posto na 2,2 posto BDP-a.

Istaknuvši kako je upravo Hrvatska savršena destinacija za raspravu o budućnosti turizma, premijer je kazao kako članstvo u Schengenu i eurozoni imaju snažne učinke na daljnji rast turizma.

Premijer Plenković naglasio je da je upravo spajanjem dvaju resora – turizma i sporta – u jedno ministarstvo Vlada pokazala da su, uz kulturu i baštinu, sport i turizam ono što Hrvatsku čini prepoznatljivom u svijetu.

Zahvalio je ovom prigodom sjajnim hrvatskim sportašicama i sportašima na svemu što su učinili za promociju Hrvatske i dodao da su ulaganja u sport od početka mandata povećana čak tri puta.

Parlamentarna većina je za to da se pozove glavna državna odvjetnica na sjednicu Odbora za pravosuđe

Odgovarajući na pitanja novinara, osvrnuo se na druge aktualne teme.

Upitan za komentar vijesti da je ministru Banožiću odobren subvencionirani kredit, premijer je kazao da on o tome nema saznanja te da će ministar o tome kazati sve što treba.

Osvrnuo se i na ostavku ravnateljice USKOK-a Vanje Marušić.

Jučerašnji članak koji je o toj temi izašao u jednom tjedniku ocijenio je nebuloznim i smiješnim, prepunim lažnih teza i simulacija, podsjetivši da ga je Vlada već demantirala.

Dodao je da je glavna državna odvjetnica ta koja bira ravnatelja USKOK-a, a to može postati samo netko tko je dio sustava DORH-a te da Vlada ne utječe na taj odabir.

Podsjetio je da je, kako je poznato, gospođa Marušić sama dala ostavku iz osobnih razloga.

Kazao je i da je HDZ i cijela parlamentarna većina za to da se, ukoliko postoji interes Hrvatskoga sabora, one institucije koja imenuje glavnog državnog odvjetnika, da dobije više informacija, glavna državna odvjetnica pozove na tematsku sjednicu Odbora za pravosuđe.

U mandatu ove Vlade rasle su plaće u državnom i javnom sektoru, ali i uopće u Hrvatskoj

Osvrnuo se i na zahtjeve sudaca za povećanje osnovice za obračun plaća.

Što se tiče razgovora u radnoj skupini koju vodi ministar Malenica sa sucima, premijer Plenković kazao je kako oni idu dobro.

“Tu postoje neki, recimo to tako, maksimalistički zahtjevi sudaca, postoji inicijalna pozicija Ministarstva, i postoji prostor između. Uvjeren sam da će se postići konsenzus”, kazao je premijer Plenković.

Podsjetio je da su u mandatu njegove Vlade povećane plaće i u državnom i u javnom sektoru.

U vrijeme ministra Bošnjakovića povećane su plaće pravosudnim dužnosnicima, dakle iskoraci su već napravljeni, dodao je premijer Plenković.

“Želimo da i njihov status, kao i svih ostalih, bude što bolji, bez obzira jesu li to djelatnici državnih službi, javnih službi ili pravosudni dužnosnici. Mi smo osnovice povećavali za 33 posto, povećavana su prava kroz granske ugovore, povećani su dodaci, povećani su koeficijenti. U našem mandatu rasle su plaće ne samo u državnom i javnom sektoru, nego su rasle plaće uopće u Hrvatskoj i danas je prosječna plaća 1.094 eura, medijalna plaća je nadomak tisuću eura, a minimalna plaća je 560 eura”, naveo je.

Hrvatska ekonomski i fiskalno dovoljno snažna da u kriznim trenucima državni intervencionizam popravlja tešku vanjsku krizu

Govoreći o ukupnoj ekonomskoj situaciji u zadnjih nekoliko godina, premijer Plenković naglasio je da je Vlada konsolidirala i odgovorno upravljala javnim financijama, a u 2022. rapidno smanjila udio javnoga duga u BDP-u sa 78 na 68 posto, a taj će trend u 2024. ići prema 60 posto. 

“Osigurali smo i najviši stupanj investicijskog kreditnog rejtinga po sve tri svjetske kreditne agencije. Hrvatska je članstvom u europodručju dodatno zaštićena od vanjskih kriza. Pretpostavke za sjajnu turističku sezonu su dobre. Imamo najveći apsolutni broj zaposlenih ikada, imamo mali broj nezaposlenih, oko 6,5 posto”, kazao je premijer Plenković.

Uz to je podsjetio i na Vladine pakete pomoći građanima i gospodarstvu za zaštitu od rasta cijena vrijedne 6,8 milijardi eura koji su pokazali da je Hrvatska ekonomski i fiskalno dovoljno snažna da u kriznim trenucima državni intervencionizam popravlja tešku vanjsku krizu i šok na koji nitko nije mogao utjecati.

“To je ona snaga Hrvatske koju smo učinili kroz politiku modernog suverenizma i jačeg međunarodnog pozicioniranja”, dodao je.

Cilj je bio očuvati socijalnu koheziju, to smo uspjeli
 

Ako se apstrahira 2022. godina više inflacije nego inače zbog okolnosti, dodao je, rast standarda i plaća bio je viši nego što je bila inflacija.   

“Moj je cilj, kao predsjednika Vlade, bio očuvati socijalnu koheziju u Hrvatskoj. To smo uspjeli”, poručio je.

Dodao je da je trend smanjenja inflacije više nego očit i da četvrti mjesec zaredom ona pada.

“Postoji vrijeme kada samo država i jedino država svojom intervencionističkom politikom može pomoći građanima i gospodarstvu. To vrijeme traje već treću godinu. Mi svi skupa moramo proći kroz ovu krizu, a istodobno ostvarivati strateške ciljeve”, istaknuo je predsjednik Vlade.

Govoreći o tim strateškim ciljevima, koji su ostvareni unatoč teškim kriznim godinama, premijer je naveo ulazak u europodručje i Schengenski prostor, ulaganje enormnih sredstava u infrastrukturu – autoceste, luke, mostove, obilaznice, tunele i tako dalje – uz ulaganja u obnovu nakon potresa.

“Imamo puno zadaća, puno izazova, ali pokazali smo otpornost, snagu i učinkovitost u upravljanju ovim krizama i čuvanje društva na okupu”, poručio je premijer Plenković.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

SVEUČILIŠTE: JobIT 2024 – Danu karijera u IT-ju 

Objavljeno

-

By

Želite li JobIT 2024 – Danu karijera u IT-jusaznati više o mogućnostima karijere u području informacijskih tehnologija? Pozivamo Vas da nam se pridružite na JobIT 2024, koji će se održati 9. svibnja 2024. na Novom kampusu Sveučilišta u Zadru.

JobIT u organizaciji Stručnog prijediplomskog studija Informacijske tehnologije pružit će Vam priliku da se povežete s lokalnom obrazovnom/akademskom i poslovnom zajednicom, kao i s drugim sudionicima iz područja informacijskih tehnologija.

JobIT je idealna platforma za umrežavanje i susretanje studenata s potencijalnim poslodavcima iz IT sektora. No, nije rezerviran samo za studente tehničkih fakulteta – pozivamo sve zainteresirane studente s ne-tehnoloških studija, srednjoškolce, njihove nastavnike te sve sugrađane koji su znatiželjni i žele saznati više o aktualnim tehnološkim izazovima i trendovima.

Ne propustite priliku biti dio ovog inspirativnog događaja!

jobit.unizd.hr

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA / Tim “Volim svoju županiju” otrčao više od 550 kilometara

Objavljeno

-

By

Prvi puta na humanitarnoj utrci Wings for life sudjelovao je tim Hrvatske zajednice županija okupljen  pod nazivom  “Volim svoju županiju”.

Više od 70 djelatnika iz svih hrvatskih Županija pretrčalo je ukupno 550,9 km. Najviše je otrčao Kristijan Mikolić – 24,1 km, a od žena najbolji rezultat je postigla Ida Foret sa pretrčanih 15,7 km.

Kapetan tima bio je već iskusni maratonac Igor Andrović, župan Virovitičko -podravske županije, a u utrci je sudjelovala i županica Karlovačke županije Martina Furdek Hajdin, kao i zamjenik župana Zadrebačke županije Ervin Kolarec.

Kapetan tima Igor Andrović koji je otrčao nešto više od 19 km je nakon utrke rekao:

“Posebno iskustvo. Toliko pozitivne energije na jednom mjestu, a cilj svima zajednički – pomoći onima kojima je potrebno!

Iako i danas još pod velikom dozom adrenalina i pozitivnih emocija, kao kapetan ekipe “Volim svoju županiju”, ponosan sam na sve članove svog tima od kojih je velika većina na ovoj utrci napravila svoje osobne rekorde. Time smo još jednom dokazali da smo, bez obzira na teže vremenske uvijete, trčali otvorenih srca za plemenite ciljeve.

Taj duh zajednistva i pozitiva koja isijava iz mase koja zajedno trci i daje zadnje atome snage i srca za one koji to ne mogu ostavlja poseban utisak i dozivljaj.

Hvala Zadranima na podršci, navijanju! Bili su vrhunski domaćini tijekom cijele staze!

Vidimo se dogodine!”

Hvala svima koji su svakim korakom i ostvarenim kilometrom doprinjeli ovoj sportsko-humanitarnoj manifestaciji.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA / Misu i procesiju proslave bl. Jakova Zadranina s njegovom relikvijom predvodio nadbiskup Zgrablić

Objavljeno

-

By

foto: Ines Grbić/Zadarska nadbiskupija

Povodom dolaska relikvije bl. Jakova Zadranina iz Bitetta u Zadar, franjevca na glasu svetosti, svečano koncelebrirano misno slavlje u nedjelju, 5. svibnja, u crkvi sv. Frane u Zadru predvodio je zadarski nadbiskup Milan Zgrablić.

U misi su koncelebrirali fra Tomislav Šanko, provincijal Franjevačke provincije sv. Jeronima, umirovljeni zadarski nadbiskup Želimir Puljić, fra Vincenzo Dituri, gvardijan franjevačkog samostana u Bitettu, fra Stipe Nosić, gvardijan samostana sv. Frane u Zadru i još desetorica svećenika.

To je prvi put da je u Zadar donesena relikvija bl. Jakova Zadranina iz Bitetta, prst blaženika, koja se nosi u velikoj svečanoj procesiji u Bitettu na blaženikov blagdan 27. travnja. U samostanu u Bitettu gdje je djelovao četrdeset godina, nalazi se neraspadnuto tijelo bl. Jakova Zadranina već šest stoljeća od njegove smrti.

„Drago mi je što u molitvenom zajedništvu mogu proći ulicama grada Zadra moleći za svakog njenog stanovnika mir i dobro. Hvala franjevcima Provincije sv. Jeronima što s nama dijele duhovno bogatstvo i baštinu koju nam je ostavio bl. Jakov Zadranin“, poručio je zadarski nadbiskup.

Bl. Jakov Zadranin je veliki lik grada Zadra i hrvatskog naroda, „kojeg smo, nažalost, kod nas gotovo zaboravili i nepravedno zanemarili“, upozorio je mons. Zgrablić. „Bl. Jakov u raznim spisima spominje se kao Jakov Ilirski (Illyricus), Zadranin (di Zara), Slaven (Schiavone), Dalmatinac i sl. U talijanskoj literaturi novijeg vremena prevladava naziv ‘Giacommo da Bitetto’, ‘Jakov iz Bitetta’. Svi životopisci spominju ga kao Hrvata. Roditelji Jakova, Leonardo i Beatrica (Blaženka) Varindjec, krstili su ga u crkvi Sv. Marije u Zadru“, rekao je mons. Zgrablić. Kod ostataka te crkve na Muraju puk je zastao tijekom procesije s relikvijom bl. Jakova, tu je navješteno Evanđelje i upućena molitva. Bl. Jakov umro je na glasu svetosti 27. travnja 1496. g., u samostanu u Bitettu, nedaleko Barija.

„Jakov je pristupio u Franjevački red u samostanu u Zadru. Nije bio svećenik, nego brat redovnik. Kad je predstavnik Zadarske franjevačke provincije trebao poći na generalni kapitul Reda, Jakov ga je pratio i nakon kapitula ostao u Provinciji sv. Nikole biskupa u Italiji. Jakov je živio u raznim samostanima s druge strane Jadrana, u blizini Barija. Njegovi redovnički dani bili su ispunjeni molitvom i radom. Radeći svakodnevni posao u kuhinji i pripremajući braći hranu, živio je u Božjoj nazočnosti. Prostor u kojem se nalazio i posao koji je obavljao poticao ga je na razmišljanje o neprolaznoj hrani, o kruhu živom koji je s neba sišao, o prolaznosti svijeta i paklenim mukama na koje je mislio dok je ložio vatru“, rekao je nadbiskup Zgrablić, istaknuvši da „posao kojeg je obavljao brat Jakov nije bio prepreka njegovom intenzivnom duhovnom životu“.

„Osobitu pobožnost Jakov je gajio prema Kristovoj muci i Mariji. Posvećivao se dugotrajnoj molitvi, razmatranju i kontemplaciji. Zbog svoje duhovne uronjenosti u Božju blizinu, više puta proživljavao je zanos Božje miline. Molitvu je pratio pokorničkim djelima. Po intenzivnom duhovnom životu Bog je Jakova obdario karizmama proroštva, govora o Božjim tajnama, otajstvima. Tu karizmu pratili su i drugi osobiti znakovi“, naglasio je mons. Zgrablić.

„Poznavatelji fra Jakova za vrijeme života, a i nakon smrti, smatrali su ga svecem i odmah su mu počeli iskazivati štovanje i zazivati ga u svojim molitvama. U Bitettu je izgrađena kapela u kojoj se čuva njegovo tijelo. Papa Klement XI. odobrio je njegovo štovanje 1700. g. za cijeli Franjevački red. Papa Leon XIII., izabran za papu 1878., dopustio je njegovo štovanje u Zadarskoj nadbiskupiji. Papa Benedikt XVI. potpisao je 19. prosinca 2009. g. Dekret o junačkom stupnju kršćanskih kreposti bl. Jakova“, rekao je mons. Zgrablić.

Relikviju bl. Jakova, prah od drveta koje je izraslo iz štapa bl. Jakova koje je bilo ostavljeno u samostanskom vrtu, talijanski franjevci donijeli su u crkvu sv. Frane u Zadar 1989. g., a u toj svečanosti radosno je sudjelovao tadašnji zadarski nadbiskup Marijan Oblak.

Nadbiskup Zgrablić podsjetio je na nemirne povijesne okolnosti koje su prethodile rođenju i djetinjstvu bl. Jakova u Zadru. „Čitava prva polovica 14. stoljeća obilježena je borbama za Dalmaciju, nazvanima i mletački ratovi. Posebnu ulogu u tom razdoblju imao je Ludovik I., ugarsko – hrvatski kralj, koji je vladao od 1342. do 1382. godine. Nakon desetljeća nemira i borbi, 18. veljače 1358. sklopljen je u sakristiji crkve sv. Frane u Zadru mirovni ugovor, nazvan Zadarski mir. Bio je to ugovor između Mletačke republike i ugarsko – hrvatskog kralja Ludovika I. Anžuvinca, kojim se Mletačka Republika morala odreći svojih posjeda u Dalmaciji. Prigodom potpisivanja Zadarskog mira, kraljica Elizabeta, žena Ludovika I. i kćerka Stjepana II. Kotromanića, bosanskog bana, poklonila je franjevačkoj zajednici procesionalno raspelo. Sa svake strane na raspelu nalazi se deset minijatura u reljefu s likovima sv. Jurja, sv. Klare, raspetog Isusa s Blaženom Djevicom Marijom i Marijom Magdalenom; zatim, likovi sv. Ljudevita, sv. Elizabete, sv. Franje Asiškog, sv. Antuna Padovanskog, sv. Nikole biskupa, sv. Ljudevit s likom darovateljice raspela, kraljicom Elizabetom Kortromanić, sv. Ivan Krstitelj, sv. Katarina Aleksandrijska, sv. Antun Pustinjak te likovi svetih zadarskih zaštitnika Krševana, Stošije i Šime“, opisao je predvoditelj slavlja.

Nadbiskup Zgrablić rekao je da mu je drago što može s pukom molitveno počastiti relikviju bl. Jakova Zadranina te sudjelovati u procesiji s relikvijom blaženika i procesijskim križem iz 14. st. kojeg je kraljica Elizabeta Kotromanić darovala samostanu sv. Frane. Taj procesijski križ je 1974. g. ukraden iz muzeja samostana sv. Frane i nakon pedeset godina vraćen je u samostan sv. Frane, 4. kolovoza  2023. godine. Taj križ nosio se ulicama Zadra svake godine u procesiji nakon potpisivanja Zadarskog mira koji je trajao pedesetak godina, dok 1409. g. Zadar opet nije pao pod Veneciju, pa su Mlečani tu procesiju bili zabranili. Pretpostavlja se da je i bl. Jakov, koji je rođen 1400., kao dječak hodao za tim križem u procesiji ulicama Zadra i utjecao se molitvama svecima prikazanima na tom križu.

„Po povijesnom raspelu s prikazom svetaca, po tom znaku mira i slobode, po raspelu za kojim je koračao i molio bl. Jakov, po čašćenju relikvija bl. Jakova Zadranina, po procesiji ulicama Zadra s relikvijama Blaženika, ovaj nam časni i dragi sin ovog grada, bl. Jakov, naš prijatelj i zagovornik na nebu, naš daleki rođak po krvi i ljubljeni brat po vjeri, postaje još bliži i draži.

Kao zagovornik na nebu, bl. Jakov nam se pridružuje u ovom liturgijskom slavlju, u ovom činu zajedništva, ‘općinstva svetih’, kako ispovijedamo u Vjerovanju, kako bismo se učvrstili u nadi koju nam daruje naša vjera, da u Božjoj prisutnosti i pod Božjim vodstvom sigurno koračamo putem života prema blaženstvu kojeg nam je Krist darovao i u kojem već u punini radosti i života živi bl. Jakov.

Na ovom putu života bl. Jakov nam je zagovornik kod Boga u našim potrebama. Kao suputnik s nama u životnom hodu, iz dana u dan, bl. Jakov nas hrabri svojim primjerom i vodi sigurnim putem prema uzvišenom i najvažnijem cilju na koji nas Bog želi dovesti, a do kojega je on već došao. U tminama našeg života bl. Jakov nam je poput zvijezde na nebu koja sjaji i pokazuje put kojim moramo ići da se ne izgubimo“, poručio je nadbiskup Zgrablić.

Razmatrajući navješteno Evanđelje, nadbiskup je rekao da je ljubav o kojoj govori Isus u evanđelju oživotvorio i bl. Jakov u svom životu.

Isusovu riječ apostolima: „Kao što je Otac ljubio mene, tako sam i ja ljubio vas“ (Iv 15,9) i bl. Jakov je „čuvao, po razmatranjima prebirao u svom srcu, a u molitvi duboko proživljavao u svojoj duši. Razmatranje Božje riječi, razmišljanje o Isusovoj muci i molitva zasigurno su otvarale dušu bl. Jakova radosti života s Bogom“, istaknuo je mons. Zgrablić.

Koliko nas Bog ljubi doznali smo po njegovom Sinu, Isusu Kristu, rekao je nadbiskup. „Da se Isus nije utjelovio, prihvatio poniženje, trpljenje, muku križa, razapinjanja, smrti i da nije uskrsnuo, nikada ne bismo doznali da li nas i koliko Bog ljubi. Bez križa i uskrsnuća Isusova, nikada ne bismo doznali ono najvažnije o Bogu: da je Ljubav. I to beskrajna i bezuvjetna Ljubav. Ljubav svoga Oca koja je ispunjavala i motivirala cijeli Isusov život, koja mu je nakon smrti u uskrsnuću darovala novi život, Isus je podijelio s nama. Isus je učinio da ljubav koja izvire u Bogu Ocu i daruje se Sinu postane naša ljubav. Po ljubavi Isusovoj prema nama, spoznajemo Božju ljubav prema Isusu i prema nama. Kao najveći dar svoga uskrsnuća Isus nam je darovao ljubav svoju i ljubav Očevu, a to je Duh Sveti“, rekao je mons. Zgrablić.

Božje postojanje čovjek može spoznati „po svojoj ljudskoj naravi, po razumu i logičkom razmišljanju. Spoznati ‘nadspoznatljivu’ Božju ljubav i postati dionici te neizmjerne ljubavi možemo samo po Isusu Kristu, po njegovoj gorkoj muci i slavnom uskrsnuću, po daru Duha Svetoga. Isus nas poziva da trajno ostanemo u njegovoj ljubavi“, rekao je nadbiskup. U Isusovoj ljubavi ostaje se čuvanjem njegovih zapovijedi, kako je i sam rekao; kao što je i on čuvao zapovijedi Oca svoga i ostao u njegovoj ljubavi.

„Isusove zapovijedi su ponajprije Njegove riječi koje u sebi sadrže život. Isusove zapovijedi čuvamo kada ih nosimo u srcu jer znamo da su najdragocjenije blago života i kada ih vršimo. Isusove zapovijedi, Isusove riječi, možemo sažeto pronaći u novoj zapovijedi koju nam je ostavio: ‘Ljubi Gospodina Boga svojega svim srcem svojim i svom dušom svojom i svim umom svojim’. To je najveća i prva zapovijed. Druga, ovoj slična: ‘Ljubi svoga bližnjega kao sebe samoga’ (Mt 22, 37 -39). Tako je Isus rekao farizeju koji ga je pitao koja je zapovijed najveća u Zakonu, tj. što je najvažnije u životu“, podsjetio je mons. Zgrablić.

Nadbiskup je istaknuo misao Benedikta XVI. da „ljubav, na grčkom agape, a na latinskom caritas, ne označava na prvom mjestu neki čin ili osjećaj naklonosti, nego označava duhovni dar, ljubav Božju što je Duh Sveti ulijeva u ljudsko srce te ga potiče da se daruje samom Bogu i bližnjemu“.

„Ljubav je bila zasigurno srž života bl. Jakova. U molitvi i razmatranju Kristove muke i ljubavi prema nama, u svakodnevnom savjesnom, s ljubavlju služenju braći u kuhinji, bl. Jakov crpio je snagu života i rada. Molitva i služenje braći natopila je i oplodila dušu bl. Jakova da živi u svetosti, tj. u Božjoj blizini. Ljubav donosi plodove radosti. ‘To sam vam govorio’, kaže Isus u Evanđelju, ‘da moja radost bude u vama i da vaša radost bude potpuna’ (Iv 15,11).

Božja ljubav koju čuvamo donosi nam blaženstvo, neprolaznu i ničim uvjetovanu radost i omogućuje nam da budemo već sada dionici života blaženog Jakova, svih blaženika i svetaca, radosti koja je potpuna“, poručio je mons. Zgrablić. Podsjetio je na misao sv. Ivana Pavla II.: „Nećete pronaći ljubav bez križa, a križ nećete moći nositi bez ljubavi.“

„Neka nam naša pobožnost prema bl. Jakovu, procesija po Gradu, naše kratko hodočašće, hrani i jača našu molitvu da u Isusovom križu i križu života pronađemo ljubav i radost, a ljubav neka postane snaga da se darujemo Bogu i bližnjemu“, potaknuo je nadbiskup Zgrablić.

Nakon mise, brojni puk sudjelovao je u procesiji s relikvijom bl. Jakova Zadranina koja je prošla središtem grada, a završila u katedrali sv. Stošije gdje je nadbiskup Zgrablić izmolio molitvu za proglašenje bl. Jakova svetim i puk blagoslovio s relikvijom bl. Jakova Zadranina.

I.G.

Foto: I. Grbić

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu