Hrvatska
Andrej Plenković: Povećanje plaća možemo očekivati u sljedeća tri mjeseca
Premijer Andrej Plenković gostovao je jutros u emisiji Hrvatskog radija – A sada Vlada. Govorio je, među ostalim, o primjeni novih zakona s početkom ove godine. Radi daljnjeg rasta plaća i rasterećenja poduzetnika izmijenjeno je 9 poreznih zakona, raste minimalna plaća, a na povećanje plaća utjecat će i ukidanje prireza, tvrdi premijer.
Nova godina donijela je niz promjena. Svi zakoni koji su od 1. siječnja stupili na snagu, rekao je premijer Plenković, imaju temeljni cilj – povećanje socijalnog i gospodarskog standarda građana te potporu gospodarstvu.
– Još jedan krug porezne reforme omogućuje ono što je građanima najbitnije, a to su veće plaće, rekao je premijer.
– Mislim da će tek s vremenom, kako ljudima budu dolazile plaće, građani postati svjesni koja je lokalna sredina išla na manje oporezivanje rada, a koja taj prostor koji je Sabor na prijedlog Vlade omogućio nije iskoristila.
Spomenuo je i novi Zakon o inkluzivnom dodatku, koji je osobito važan za osobe s invaliditetom, prenosi HRT.
– Za mene je to cijeli moj mandat prioritet. Izvanredna suradnja s udrugama koje se bave osobama s invaliditetom omogućuje i sve skupa novih pola milijardi izdvojenih eura u proračunu, pojednostavljuje procese, objedinjuje naknade, rekao je premijer.
Na pitanje je li moguće da sva djeca ostvaruju pravo na dječji doplatak, Plenković je rekao kako treba voditi računa o cenzusu.
– Sigurno da dječji doplatak koristi onima s manjiim prihodima. Mi smo sada obuhvatili dvije trećine djece s ovim promjenama, a praktički povećali duplo ono što je bilo, rekao je premijer te naveo kako je Vlada osigurala besplatan obrok u školama, besplatne udžbenike i besplatan prijevoz.
– To su sve ogromni iskoraci kada je riječ o obrazovanju i jačanju potpore obitelji i demografskoj politici. S te strane mislim da smo napravili ogromne iskorake i ovo je korak u pravom smjeru, poručio je.
Povećanje plaća
Minimalna plaća značajno raste.
– Kada smo krenuli, prosječna plaća u Hrvatskoj bila je 749 eura. Danas je prosječna plaća u Hrvatskoj 1178 eura. Kada smo krenuli, prosječna mirovina je bila nešto malo veća od 350 eura. Danas je ona 550 eura. Minimalna plaća na početku našeg mandata je u bruto iznosu bila 414 eura. Ona je od jučer 830 eura. To je rast za više od 100 posto minimalne plaće.
Osvrnuo se i na izmjene Zakona o plaćama u državnoj i javnoj službi, koji pokriva oko 240.000 ljudi.
– Znate koliko smo učinili u protekloj godini kroz naš socijalni dijalog sa sindikatima, gdje smo podigli posebni dodatak od 180 i 60 eura u lipnju. To je bilo za 219.000 ljudi, povećali plaće kasnije još za 35.000 ljudi koji nisu bili obuhvaćeni dodacima do tada. A sada smo napravili jedinstvenu reformu. Reformu koju se nikad nitko nije usudio napraviti. Jednu prašumu različitih koeficijenata, osnovica, dodataka, posebnih ugovora itd. svega mogućega što smo vidjeli u raznim resorima i što se kumuliralo kroz 30 godina, smo sveli na na usporedive razine plaća u državnoj i javnoj službi, rekao je Plenković.
Zakon je stupio na snagu, a slijedi usvajanje dviju uredbi koje će stupiti na snagu do kraja veljače.
– Vjerujem da će nove plaće biti vjerojatno isplaćene u travnju za ožujak. Povećanja plaća možemo očekivati u sljedeća tri mjeseca, ali nemojmo zaboraviti, plaće već sada rastu – u veljači za siječanj, nakon stupanja porezne reforme, rekao je premijer i podsjetio
da su božićnice rasle s 232 eura na 300.
– Sada u siječnju ide veća plaća zbog porezne reforme, zbog novih uredbi plaća u ožujku i još smo uveli novu pravo – uskrsnicu od 100 eura. A prije toga smo osnovicu dignuli za 5% u dogovoru sa sindikatima. Što smo duže tu, to je naš dijalog sa sindikatima i poslodavcima bolji, poručio je.
Kada će biti parlamentarni izbori?
Premijer Andrej Plenković rekao je kako “parlamentarni izbori sigurno neće biti ni u prvom, ni u četvrtom tromjesečju ove godine”.
– Sve će biti na vrijeme. Mi smo sada otprilike nešto manje od tri i pol godine drugog mandata moje druge vlade i mislim da će sve biti onako kako treba, u pravom trenutku, koji će po meni biti primjeren za održavanje parlamentarnih izbora. To je ono što je najvažnije.
– Imali smo puno kriza s kojima smo se suočili u proteklih tri i pol godine. Realno, kad gledate, nema što se tu nije dogodilo – od najveće pandemije u zadnjih sto godina, pa do dva razorna potresa u Zagrebu, na Banovini, ruske agresije na Ukrajinu, energetske krize, socijalnih pritisaka, inflatornih pritisaka. Mi smo donijeli 7,2 milijarde paketa mjera za naše građane. Prema tome, pokazali smo da je država tu, da je vlada tu, da stoji uz hrvatskog čovjeka, da stoji uz hrvatsko gospodarstvo i da smo očuvali socijalnu koheziju i pritom još ostvarili strateške interese. Mi nismo stavili sa strane ono što smo planirali i borili se sa krizom, nego smo paralelno radili jedno i drugo.
Nakon što su nedavno spašavali osobu koja se otrovala biljkom mrazovac, HGSS je objavio upute o prepoznavanju ove biljke i simptoma koje uzrokuje:
Biljka mrazovac, lat. (Colchicum autumnale) višegodišnja je zeljasta biljka, visoka 20 – 45 cm, zelenih je listova i cvjeta od kolovoza do studenog, sada po toplijem vremenu i duže. Radi cvijeta koji je sličan šafranu još se naziva: jesenji šafran, jesenski mrazovac, kaćunak, biljni arsenik ili mrazova sestrica. U svim dijelovima biljke nalazi se kolhicin, koji je uzrok trovanja mrazovcem.
Najviše slučajeva trovanja bilježi se u proljetne mjesece, kada je doba branja listova jestivog medvjeđeg luka (srijemuš, lat. Allium ursinum), kojem je list mrazovca sličan te tada dolazi do slučajnih otrovanja. Otrovanje se bilježi u dva vala – 0,5 – 2 h do 12 h nakon unosa (ovisno o unesenoj količini otrova), te nakon 24-72 h nakon unosa. Simptomi su generalni te uključuju: mučninu, povraćanje, bol u trbuhu, proljevaste stolice. U drugoj fazi javljaju se multiorganska zatajenja: srčano zatajenje, aritmije, zatajenje bubrega i jetre, respiratorni distres, te na kraju nastupa smrt ako se ne liječi otrovanje.”
U slučaju berbe medvjeđeg luka, poručuje HGSS, savjet je obavezno se prije upoznati s izgledom biljke, te brati list po list:
“Listovi mrazovca rastu u spiralnom kupu dok medvjeđeg luka pojedinačno izlaze iz zemlje.
Štogod je sumnjivo ne brati a pogotovo ne konzumirati!
Za svaku pojavu simptoma uvijek zovite 112!!”
Državni inspektorat Republike Hrvatske obavijestio je potrošače da se povlači proizvod zbog povišene količina kadmija.
Proizvod nije u skladu s Uredbom Komisije (EU) 2023/915 оd 25. travnja 2023. o najvećim dopuštenim količinama određenih kontaminanata u hrani i o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1881/2006.
Detalji o opozivu dostupi su na web stranicama subjekta u poslovanju s hranom. “Mole se kupci koji posjeduju ovaj proizvod da ga ne konzumiraju, već da ga vrate u najbližu Spar ili Interspar trgovinu gdje će im biti vraćen novac”, poručuju iz SPAR-a.
Podaci o proizvodu
S-Budget Špinat 400 g, roka trajanja 19.04.2026.
Proizvođač: ZMH Horvat d.o.o., Bistricka cesta 4a, 49282 Konjscina, Hrvatska
Veleprodaja: SPAR Hrvatska
Obavijest se odnosi isključivo na gore navedeni proizvod.
Opasnosti po zdravlje
Kako se navodi na stranicama Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), kadmij spada u teške metale i smatra se kumulativnim toksinom.
Toksičnost kadmija prvenstveno utječe na pluća i bubrege, sa sekundarnim učincima na koštani sustav. Konzumiranje hrane ili pijenje vode s vrlo visokim razinama kadmija ozbiljno iritira želudac, što dovodi do povraćanja i proljeva, a ponekad i smrti, ističe CDC-jeva Agencija za registar otrovnih tvari i bolesti.
Međunarodna agencija za istraživanje raka (IRAC) Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) klasificira kadmij kao poznatu kancerogenu tvar za ljude. Kancerogeno djelovanje kadmija dokazano je na pokusnim životinjama, a dokazi kod ljudi su nešto manje uvjerljivi, navodi CDC.
Predsjednik RH Zoran Milanović primio je izaslanstvo Hrvatskog saveza informatičara i čestitao mladim osvajačima medalja na međunarodnim natjecanjima, a iz Saveza su upozorili na potrebu većeg ulaganja u opremu i podršku mladim talentima kako bi se uspješna tradicija nastavila.
Na sastanku se razgovaralo o postignutim rezultatima i izazovima s kojima se susreću mladi informatičari te planovima za budući razvoj informatičkog obrazovanja u Hrvatskoj, priopćeno je u srijedu iz predsjednikova Ureda.
Na 36. međunarodnoj informatičkoj olimpijadi održanoj u rujnu u egipatskom gradu Aleksandriji mladi hrvatski informatičari osvojili su četiri brončane medalje. Među članovima tima koji su osvojili medalje na olimpijadi bili su učenici zagrebačke XV. gimnazije Dino Hadžić, Nikola Vujica, Jakov Celin i Lovro Tunjić.
Na finalu Međunarodnog svjetskog natjecanja u programiranju održanom u rujnu u Astani u Kazahstanu, tim Sveučilišta u Zagrebu osvojio je titulu Europskog prvaka, kao i nagradu za najbrže riješeni zadatak. Pobjednički tim činili su studenti Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Dorijan Lendvaj, Krešimir Nežmah i Patrick Pavić, pod stručnim vodstvom Ivana Paljka.
Maša Dobrić je osvojila srebrnu medalju na Europskoj informatičkoj olimpijadi za djevojke, a Ivo Pavičić srebrnu medalju na Europskoj juniorskoj informatičkoj olimpijadi.
Tijekom sastanka, tajnik Hrvatskog saveza informatičara Krešimir Malnar istaknuo je važnost kontinuiranog ulaganja u edukaciju mladih informatičara i razvoj tehnoloških vještina koje su ključne za budućnost. U tom smislu, istaknuo je kako je, unatoč zapaženim uspjesima na međunarodnoj sceni, potrebno više ulagati u opremu i podršku mladim talentima kako bi se nastavila uspješna tradicija. Također, naglašena je važnost osiguravanja adekvatnih resursa za pripreme učenika za natjecanja, kao i za razvoj novih projekata u području računalnih znanosti.
Predsjednik Milanović je naglasio važnost poticanja mladih informatičkih talenata te izrazio želju da mladi informatičari nakon školovanja ostanu u Hrvatskoj i svojim znanjem doprinesu daljnjem tehnološkom razvoju zemlje.
U izaslanstvu su bili i stručni i odgovorni voditelji hrvatskih timova na različitim olimpijadama Nikola Dmitrović, Fran Babić, Iva Tadić i Josip Klepec.
Hrvatski savez informatičara, osnovan 1985. godine, nacionalni je strukovni savez udruga tehničke kulture koji djeluje kao nestranačka udruga civilnog društva, a središnja mu je zadaća rad s mladim informatičarima kroz pružanje stručne podrške, organizaciju državnih prvenstava, kampova i škola za mlade informatičare te pripremu za međunarodna natjecanja.
FOTOGALERIJA / Kišni đir gradom sa Sašom Čukom…
(FOTO) IZ OB ZADAR O LINEARNOM AKCELERATORU: “Danonoćno radimo kako bi se prvi pacijenti što skorije podvrgnuli zračenju!”
AUDICIJA U PONEDJELJAK / Priključite se Akademskom pjevačkom zboru Sveučilišta u Zadru
ZADRANI SLAVE SVOG ZAŠTITNIKA / U utorak je blagdan sv. Šime. Svečane mise u 11 i 19, blagoslov djece u 17 sati
Direktor zadarske Čistoće o “zbrci” zbog novih računa, a ima i poruku za stanare višestambenih zgrada…
ZAŠTITNIK GRADA ZADRA / Započela je Devetnica u čast sv. Šime. Nadbiskupija objavila raspored događanja…
Meat Me 5.0: Najveći gastro spektakl ove jeseni ponovno osvaja Zadar!
Pulmolog: “Unazad 2 tjedna bilježimo porast covid pneumonije, najčešće kod ovih pacijenata”
Kako se grijati ove zime? Stručnjak: “Dva načina su najpovoljnija, a jedan nikome ne preporučujem”
NIZ OBAVIJESTI IZ VODOVODA: U četvrtak bez vode Vrsi i šest ulica u Zadru; a u petak…
(VIDEO) Thompson pjesmom “Sine moj” najavio live CD i Blu-Ray izdanje s nezaboravnog koncerta u Dugopolju!
VIDEO / Razočarana turistkinja o ljetovanju u Hrvatskoj: “Opljačkana sam, neću se vratiti”
VIDEO / Vremeplov: Zločesti reaktor i “Sa ovo malo zlata”, 1998.
VIDEO / Natali Dizdar – što je posebno na zadnji dan ljeta, te što ju veže s najtraženijim glazbenikom mlađe generacije Z++?
VIDEO / Prošle su 33 godine od snimke koja je ušla u povijest: “Oba su pala!”
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prijeZAŠTITNIK GRADA ZADRA / Započela je Devetnica u čast sv. Šime. Nadbiskupija objavila raspored događanja…
-
magazin5 dana prijeMeat Me 5.0: Najveći gastro spektakl ove jeseni ponovno osvaja Zadar!
-
Hrvatska5 dana prijePulmolog: “Unazad 2 tjedna bilježimo porast covid pneumonije, najčešće kod ovih pacijenata”
-
Hrvatska5 dana prijeKako se grijati ove zime? Stručnjak: “Dva načina su najpovoljnija, a jedan nikome ne preporučujem”