Hrvatska
Andrej Plenković: Povećanje plaća možemo očekivati u sljedeća tri mjeseca
Premijer Andrej Plenković gostovao je jutros u emisiji Hrvatskog radija – A sada Vlada. Govorio je, među ostalim, o primjeni novih zakona s početkom ove godine. Radi daljnjeg rasta plaća i rasterećenja poduzetnika izmijenjeno je 9 poreznih zakona, raste minimalna plaća, a na povećanje plaća utjecat će i ukidanje prireza, tvrdi premijer.
Nova godina donijela je niz promjena. Svi zakoni koji su od 1. siječnja stupili na snagu, rekao je premijer Plenković, imaju temeljni cilj – povećanje socijalnog i gospodarskog standarda građana te potporu gospodarstvu.
– Još jedan krug porezne reforme omogućuje ono što je građanima najbitnije, a to su veće plaće, rekao je premijer.
– Mislim da će tek s vremenom, kako ljudima budu dolazile plaće, građani postati svjesni koja je lokalna sredina išla na manje oporezivanje rada, a koja taj prostor koji je Sabor na prijedlog Vlade omogućio nije iskoristila.
Spomenuo je i novi Zakon o inkluzivnom dodatku, koji je osobito važan za osobe s invaliditetom, prenosi HRT.
– Za mene je to cijeli moj mandat prioritet. Izvanredna suradnja s udrugama koje se bave osobama s invaliditetom omogućuje i sve skupa novih pola milijardi izdvojenih eura u proračunu, pojednostavljuje procese, objedinjuje naknade, rekao je premijer.
Na pitanje je li moguće da sva djeca ostvaruju pravo na dječji doplatak, Plenković je rekao kako treba voditi računa o cenzusu.
– Sigurno da dječji doplatak koristi onima s manjiim prihodima. Mi smo sada obuhvatili dvije trećine djece s ovim promjenama, a praktički povećali duplo ono što je bilo, rekao je premijer te naveo kako je Vlada osigurala besplatan obrok u školama, besplatne udžbenike i besplatan prijevoz.
– To su sve ogromni iskoraci kada je riječ o obrazovanju i jačanju potpore obitelji i demografskoj politici. S te strane mislim da smo napravili ogromne iskorake i ovo je korak u pravom smjeru, poručio je.
Povećanje plaća
Minimalna plaća značajno raste.
– Kada smo krenuli, prosječna plaća u Hrvatskoj bila je 749 eura. Danas je prosječna plaća u Hrvatskoj 1178 eura. Kada smo krenuli, prosječna mirovina je bila nešto malo veća od 350 eura. Danas je ona 550 eura. Minimalna plaća na početku našeg mandata je u bruto iznosu bila 414 eura. Ona je od jučer 830 eura. To je rast za više od 100 posto minimalne plaće.
Osvrnuo se i na izmjene Zakona o plaćama u državnoj i javnoj službi, koji pokriva oko 240.000 ljudi.
– Znate koliko smo učinili u protekloj godini kroz naš socijalni dijalog sa sindikatima, gdje smo podigli posebni dodatak od 180 i 60 eura u lipnju. To je bilo za 219.000 ljudi, povećali plaće kasnije još za 35.000 ljudi koji nisu bili obuhvaćeni dodacima do tada. A sada smo napravili jedinstvenu reformu. Reformu koju se nikad nitko nije usudio napraviti. Jednu prašumu različitih koeficijenata, osnovica, dodataka, posebnih ugovora itd. svega mogućega što smo vidjeli u raznim resorima i što se kumuliralo kroz 30 godina, smo sveli na na usporedive razine plaća u državnoj i javnoj službi, rekao je Plenković.
Zakon je stupio na snagu, a slijedi usvajanje dviju uredbi koje će stupiti na snagu do kraja veljače.
– Vjerujem da će nove plaće biti vjerojatno isplaćene u travnju za ožujak. Povećanja plaća možemo očekivati u sljedeća tri mjeseca, ali nemojmo zaboraviti, plaće već sada rastu – u veljači za siječanj, nakon stupanja porezne reforme, rekao je premijer i podsjetio
da su božićnice rasle s 232 eura na 300.
– Sada u siječnju ide veća plaća zbog porezne reforme, zbog novih uredbi plaća u ožujku i još smo uveli novu pravo – uskrsnicu od 100 eura. A prije toga smo osnovicu dignuli za 5% u dogovoru sa sindikatima. Što smo duže tu, to je naš dijalog sa sindikatima i poslodavcima bolji, poručio je.
Kada će biti parlamentarni izbori?
Premijer Andrej Plenković rekao je kako “parlamentarni izbori sigurno neće biti ni u prvom, ni u četvrtom tromjesečju ove godine”.
– Sve će biti na vrijeme. Mi smo sada otprilike nešto manje od tri i pol godine drugog mandata moje druge vlade i mislim da će sve biti onako kako treba, u pravom trenutku, koji će po meni biti primjeren za održavanje parlamentarnih izbora. To je ono što je najvažnije.
– Imali smo puno kriza s kojima smo se suočili u proteklih tri i pol godine. Realno, kad gledate, nema što se tu nije dogodilo – od najveće pandemije u zadnjih sto godina, pa do dva razorna potresa u Zagrebu, na Banovini, ruske agresije na Ukrajinu, energetske krize, socijalnih pritisaka, inflatornih pritisaka. Mi smo donijeli 7,2 milijarde paketa mjera za naše građane. Prema tome, pokazali smo da je država tu, da je vlada tu, da stoji uz hrvatskog čovjeka, da stoji uz hrvatsko gospodarstvo i da smo očuvali socijalnu koheziju i pritom još ostvarili strateške interese. Mi nismo stavili sa strane ono što smo planirali i borili se sa krizom, nego smo paralelno radili jedno i drugo.
Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.
U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.
Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.
Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.
Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.
BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.
Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.
BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.
Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.
Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.
Hrvatska
Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca
Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa
Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.
‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.
Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.
Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica
Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.
U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.
Problem nisu samo ginekolozi
Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.
Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.
Natječaji postoje, kandidata nema
Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.
‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.
Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.
Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.
Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.
“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.
Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.
“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.
“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”
Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.
“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.
Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.
“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.
“Trošak solemnizacije na najmodavcu”
Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.
“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.
Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.
“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.
“Više prijavljenih ugovora o najmu”
Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.
“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.
Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.
“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.
U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.
“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.
NOĆ ISTRAŽIVAČA 2026.: Novi kampus 25.9.2026. od 17:00 do 22:00. Donosimo program…
VIKEND NA VIŠNJIKU – Subota i nedjelja u znaku nogometa
(VIDEO/FOTO) DOVRŠENA OBNOVA PEDIJATRIJE / Ministrica Hrstić pohvalila OB Zadar: “Završite jedan projekt i već znate koji je sljedeći”
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
ZABAVA DO 2 UJUTRO / U subotu je Varoška fešta: završni poziv na najljepši oproštaj od ljeta
(FOTOGALERIJA) „DRAGI TOMO, HVALA NA SVEMU!“ / U zadarskoj Bolnici održana komemoracija u spomen na izv. prof. dr. sc. Tomislava Sorića
Horoskop za 14. rujna 2026.
Otvorena Infobip Shift 2026 konferencija: Na Višnjiku developeri i AI stručnjaci iz Europe i svijeta
VEČERAS NA NARODNOM TRGU: Tihi Disco donosi zarazni funk i disco ritam
PRIČA O KOŠARKAŠKOJ POBJEDI KOJA TRAJE 40 GODINA / Predstavljena fotomonografija „Srce puno Zadra“
(VIDEO/FOTO) DOVRŠENA OBNOVA PEDIJATRIJE / Ministrica Hrstić pohvalila OB Zadar: “Završite jedan projekt i već znate koji je sljedeći”
(VIDEO) Srbija prvi put pokazala naoružane robotske pse: Nose strojnice, bacače i “zolje”
ROCK 6 OFF TOUR U ZADRU: Doživite novu generaciju domaće alternativne scene!
VIDEO / Jure Brkljača predstavlja ”Šapni mi”, spot je vani, a novi studijski album stiže za njegov rođendan!
