Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTO) “AKTUALNO” HKR-a / USUSRET DOLASKU RELIKVIJE U ZADAR: Anamarija Botica Miljanović o čašćenju bl. Jakova Zadranina u Bitettu i Zadru

Objavljeno

-

U emisiji ‘Aktualno’ HKR-a u petak, 3. svibnja, predstavljena je velika crkvena svečanost, procesija s moćima bl. Jakova Zadranina koja će se u nedjelju, 5. svibnja, nakon mise u crkvi sv. Frane, održati u Zadru.

O velikom čašćenju bl. Jakova u Bitettu, južnotalijanskom gradu gdje je bl. Jakov djelovao 40 godina, ali i o nedovoljnom poznavanju bl. Jakova, rodom Zadranina, u njegovom rodnom gradu i Hrvatskoj, govori Anamarija Botica Miljanović, promicateljica čašćenja bl. Jakova Zadranina. Miljanović je voditeljica projekta ‘Muzej u školi – baština i kultura mira’ OŠ Zadarski otoci u Zadru i inicijatorica prvog likovnog natječaja na kojem su se ove godine u čašćenje bl. Jakova uključili i zadarski osmoškolci, koji su slikali prizore iz života bl. Jakova.

Naziv tog dječjeg likovnog stvaralaštva je ‘Blizu je, blizu’. Te je riječi mudro, zaštitnički rekao bl. Jakov lovcima koji su ga pitali je li vidio zeca, koji se u bijegu pred lovcima sakrio pod habit bl. Jakova u samostanskom vrtu. Te su Jakovljeve riječi spasile život zečića te se bl. Jakov i prikazuje s prizorom zečića na nekim slikama.

Zadar ima više svetaca zaštitnika, ali uz proslavu njihovih svetkovina nema procesije gradom s moćima svojih zaštitnika. Prvi put u našoj suvremenosti, održava se procesija kroz grad Zadar s moćima jednog blaženika, i to Zadranina rodom. Relikviju bl. Jakova Zadranina, njegov prst, talijanski franjevci će donijeti iz Bitetta, u čijoj se crkvi već šest stoljeća nalazi neraspadnuto tijelo bl. Jakova.

„Ovih dana u našem gradu Zadru opet je, recimo, nanovo rođenje našeg bl. Jakova. I to na osobiti način i među malenima, kakav je Jakov bio i svjedočio svojim životom. Malen, a velik po svojim djelima. On nam je postao i uzor po svom življenju franjevačke duhovnosti koju često imamo za primjer u življenju životnih, malih pravila. Bili smo svjesni da bl. Jakova ne poznajemo dovoljno. Očito je trebalo i u nama sazrijeti da ga doživimo i u našim srcima, da je trebao još više narasti. Ove godine je bila i milost da naša zadarska djeca sa svojim mentorima krenu u veći projekt ‘Blizu je, blizu’, za kojeg nismo mogli niti pretpostaviti da će biti tako velik. To je prvi likovni natječaj posvećen bl. Jakovu“, istaknula je Miljanović.

Stanovnici Bitetta zadarske hodočasnike zovu rođacima bl. Jakova Zadranina

Jakov Zadranin je rođen 1400. godine na području sadašnje velike tržnice na poluotoku u središtu Zadra. Kršten je u crkvi Gospe od Porta, Marije Velike, koja se nekad nalazila na tom prostoru. „Divna je spoznaja da se u toj crkvi, u vrijeme kad je Jakov bio kršten, nalazila škrinja sv. Šimuna. Ta crkva je bila prvo Šimunovo počivalište u Zadru, gdje je sv. Šime bio čašćen. Jakov kao dječak sudjelovao je u procesijama Zadarskog mira iza Zadarskog procesijskog križa, u spomen na potpisivanje Zadarskog mira kojim je Zadar bio vraćen hrvatskoj matici i oslobođen mletačke vlasti. Jakov s 20 godina odlazi u samostan sv. Frane u Zadru, a onda službom, kao pratnja, odlazi na Kapitul Franjevačkog reda u Italiju gdje živi do svog preminuća u Bitettu, 1496. godine, gdje se časti kao zaštitnik grada. U tom gradu je izgrađeno i svetište njemu u čast“, rekla je Miljanović.

Miljanović je 2023. s grupom hodočasnika iz Zadra, u organizaciji Hrvatske katoličke udruge medicinskih sestara i tehničara Zadar i predvođeni fra Tomislavom Šankom, provincijalom Franjevačke provincije sv. Jeronima, sudjelovala u velikoj proslavi bl. Jakova u Bitettu.

„Bila je velika milost i moja dugogodišnja želja, baš uz njegov blagdan, ići u svetište bl. Jakova u Bitetto gdje je bl. Jakov živio, djelovao i došao na glas svetosti. Cijela grupa hodočasnika je bila izuzetno ganuta. Imali smo čast s našim fra Tomislavom sudjelovati u proslavi glavne svetkovine blaženika. Divan je osjećaj način na koji su nas primili franjevačka zajednica i stanovnici Bitetta. Dobili smo počasna mjesta zahvaljujući tome što smo mi rođaci bl. Jakova. To je bilo fascinantno doživjeti, koliko oni ljube i cijene našeg blaženika, kad smo u cijelom događanju u kojem je bilo 100 000 ljudi, mi imali priliku biti u prvom redu, za nas su bila osigurana mjesta – zahvaljujući tome što smo mi rođaci bl. Jakova, kako nas oni zovu i smatraju, zato što smo mi Jakovljevi  sugrađani iz njegovog rodnog grada. Bio je divan osjećaj doživjeti i osjećati se rođakinjom bl. Jakova. Ljudi su nam izražavali pažnju na razne načine. Prilazili su nam, zahvaljivali što smo došli na proslavu blaženika.

To je u isto vrijeme bio osjećaj izuzetnog ponosa, a opet, ne mogu reći osjećaj srama, bilo bi to grubo reći. Ali, mi Zadrani, iz grada iz kojega je potekao bl. Jakov, da nemamo ni približno tako sličan osjećaj poštovanja, divljenja, ponosa na našeg bl. Jakova Zadranina. Ne poznajemo ga, pa nije ni čudo što nemamo sva ta osjećanja prema blaženiku. Možemo reći da ga veći dio građana Zadra dosad nije upoznao. To je za nas bila još jedna potreba, da te osjećaje koje smo doživjeli u Bitettu, donesemo u naš grad Zadar i da ih prenesemo na naše građane“, istaknula je Miljanović, u želji da bl. Jakov u životima Zadrana ne bude samo dio povijesti, datum u kalendaru, 27. travnja, nego dio oživljene tradicije i svjedočanstvo žive vjere u povezanosti s nebeskom Crkvom.

U procesiji u čast bl. Jakova u Bitettu sudjeluje 100 000 ljudi

„Divno je koje oni poštovanje i ljubav gaje prema Jakovu. On je za njih svetac, po silnim svjedočanstvima i po mjestu koje on zauzima u njihovim životima. On je njima toliko blizak da ga zovu ‘Naš blaženi Jakov’. Nije im blizak samo u srcu, nego u njihovom svakodnevnom životu. I naziv našeg likovnog natječaja ‘Blizu je, blizu’ nije slučajan. To je molitva, uzrečica, misao koja je u svakodnevnom životu svih stanovnika Bitetta. Osjećaj da je njihov bl. Jakov s njima, stalno, u svakom trenutku, u svim njihovim potrebama. Oni bl. Jakova nazivaju svetac i ljubljeni. Bl. Jakov je imao osobine blagosti, nježnosti i predanosti stanovnicima Bitetta. Koliko je on njima blizak, drag i živi u njihovim životima pokazuje i da stanovnici Bitetta u svojim domovima imaju kao male oltare posvećene bl. Jakovu, mjesta koja oni kite, koji ih podsjećaju na prisutnost blaženika i gdje se oni mole blaženiku. Jakov se očitovao u njihovim životima u brojnim njihovim potrebama, oni ga zazivaju. Kao nekad, brojna su svjedočanstva i danas, čuda koja se događaju po zagovoru bl. Jakova Zadranina“, opisala je Miljanović.

U veličanstvenoj procesiji bl. Jakovu Zadraninu u Bitettu sudjeluje 100 000 ljudi. Među njima to nisu samo svi stanovnici Bitetta. Grad Bitetto ima 15 000 stanovnika. Nego, dolaze ljudi i iz okolnih gradova i mjesta. Desetak kilometara od Bitetta je grad Bari. Pobožnost bl. Jakovu ne odnosi se samo na stanovnike Bitetta, nego i na sve ostale stanovnike pokrajine i otkud već dođu.

Procesija bude na blaženikov blagdan, 27. travnja, a Dani bl. Jakova traju više dana. Imaju uočnicu cijeli tjedan prije blagdana popraćenu brojnim događanjima. U procesiji je prijenos moći bl. Jakova, prst blaženika, od Jakovljevog svetišta prema katedrali sv. Mihovila u središtu grada. U toj procesiji sudjeluju brojne bratovštine, svećenici, gradske vlasti, gradska glazba Bitetta koja se također zove Bl. Jakov.

„Kažu da je čast bratovštini koja dobije milost da te godine nosi moći bl. Jakova kroz grad. U svijetu je dvadesetak crkava posvećeno bl. Jakovu. A mi u Zadru nemamo nijedno mjesto, oltar, crkvu u Hrvatskoj koja je posvećena blaženiku, našem Zadraninu. Ali, počele su se događati milosti, naš Jakov se vraća u Zadar. Njegove moći s vjernicima će proći ulicama Zadra kojima se on igrao, hodao i gdje je bio u procesiji koja se održavala u spomen na potpisivanje Zadarskog mira“, rekla je Miljanović.

U procesiji u nedjelju, 5. svibnja će sudjelovati i pedeset folklornih skupina. Voditeljica folklorne skupine s Ugljana je rekla da s tolikom radošću dolazi u tu procesiju baš zato što je ona Talijanka, a njeguje našu baštinu i folklor. „To će biti prekrasan kolaž. Kao što ćemo mi postati ponosni na bl. Jakova, a i bl. Jakov će biti ponosan, već i što su se folklorne skupine odazvale u tako velikom broju. Vjernici Bitetta dolaze u rodni grad njihovog zaštitnika. Fascinantno je koliki broj ljudi i s kolikom radošću su se odazvali u procesiju, da sam i ja bila u nevjerici“, istaknula je Miljanović.

Nakon što su jeli obroke koje je bl. Jakov pripremio, franjevci su se išli ispovijedati

U srpnju 2023. godine samostanu sv. Frane u Zadru je nakon 70 godina vraćen procesijski križ koji je bio ukraden. Ove godine je održan prvi likovni natječaj o bl. Jakovu i sada se prvi put održava procesija s moćima bl. Jakova. Sve to što se održava prvi put naznake su novog početka da će Zadar početi živjeti s bl. Jakovom.

„Kao da je to bl. Jakov pripremio. Procesijski križ za kojim je on išao u procesiji dok je bio dječak u mladosti, kojeg je uz potpisivanje Zadarskog mira 18. veljače 1358. godine kraljica Elizabeta Kotromanić poklonila franjevačkom samostanu u Zadru u kojem je služio bl. Jakov. I sad, priča kao da se slaže. U procesiji u kojoj će biti moći bl. Jakova će biti upravo taj križ iza kojeg je bl. Jakov hodao kao dječak. Ushićena sam da se priča tako lijepo razvija.

Božja je milost da je, nakon što smo mi bili u Bitettu, bl. Jakov došao za nama u Zadar i da ga mi sad možemo pronijeti i u našem gradu, biti u procesiji njemu u čast. Da će se dogoditi tako velika procesija. Kao što je održan i likovni natječaj za kojeg je bilo nevjerojatno da će biti toliki odaziv i odjek, a održava se prvi put. Brojni  su likovni natječaji, drugi imaju puno veću reputaciju, ali, trebala se dogoditi milost; natječaj koji je prvi put pokrenut i još nije bio poznat među učenicima, nastavnicima i mentorima, a ostvario je toliki uspjeh i proširio glas o bl. Jakovu. Djeca su dolazila u samostan sv. Frane, slušala su priče o bl. Jakovu i upoznala njegov život“, rekla je Miljanović.

Bl. Jakov je bio skroman, ponizan brat franjevac. Jedna od njegovih vrlina je bila pripravljanje jela, bio je izvrstan kuhar. „To je bila njegova vrlina, jer on je to radio s tolikom ljubavlju. Kažu da je često bio u zanosu dok je kuhao. Često je molio. Ali, jelo nikad nije zagorjelo. Pripovijeda se da su, dok je on bio tako u molitvi, to jelo miješali anđeli. Od silnog zanosa u molitvi on je znao i zaplakati, pa kažu da su te suze začinile to jelo. A jelo je bilo toliko ukusno, da su njegova braća franjevci govorili da su se poslije jela koje je Jakov pripravio morali ići ispovijedati, zbog užitka kojeg su osjećali dok su jeli njegovo jelo.

Jela koja je Jakov pripravljao bila su od vrlo skromnih namirnica. Najpoznatije jelo koje je pripravljao bl. Jakov je bob. Postoje dani u Bitettu kad se u svim restoranima pripravljaju samo jela od boba. Bio je vješt u začinima pa je i to davalo poseban okus. Od siromašnih namirnica znao je napraviti bogate okuse“, naglasila je Miljanović.

Čudo – da Zadrani svečano dočekaju svog blaženika i postanu svjesni veličine i svetosti bl. Jakova Zadranina

Osobnosti i potrebi čašćenja i širenja glasa o bl. Jakovu, Miljanović je privukla  najprije spoznaja da je on jedini zadarski svetac rodom. „Najprije smo nekako racionalno krenuli u priču s likovnim natječajem, a onda se pojavio i bunt nepravde. Znači, svetac koji je iz našeg grada Zadra, a da ga njegovi sugrađani ne poznaju. A kad ga ne poznaju, ne mogu ga ni voljeti, poštivati ni utjecati se njemu za zagovor. Zadar ima svece zaštitnike, ali svi zadarski sveci zaštitnici su zapravo došli k nama, oni su izabrali Zadar. Ako od svih naših svetaca, a to su Šime, Stošija, Krševan, Zoilo, Donat, dobivamo toliko milosti, koliko bi milosti trebali dobiti i po utjecanju našem zadarskom svecu, Jakovu Zadraninu“, potaknula je Miljanović.

Miljanović potiče na dolazak u procesiju i na misu u čast bl. Jakova jer se naš blaženik prvi put nakon odlaska u Italiju vraća u svoj grad na tako svečani način. „Želimo ga dočekati dostojanstveno i radosna srca. Želimo da naš blaženi Jakov bude proglašen svetim. Kao što su djeca u svojim likovnim radovima željela da baš njihov likovni rad bude na sličici koja je tiskana ove godine, s molitvom za proglašenje svetim bl. Jakova.

Treba doći na tu svečanost da budemo snaga ljubavi, sila, da zajedno uputimo molitve. Kažu, čeka se još jedno čudo za Jakovljevo proglašenje svetim. Možda će to čudo upravo biti da bl. Jakov bude primljen u svom gradu. Da ga njegovi sugrađani dočekaju, da ga priznaju, da postanu svjesni njegove veličine i prisutnosti. Da bl. Jakov bude, kao što je stanovnicima Bitetta, oslonac u svakodnevnom životu. Da on bude trajno prisutan u našim životima. Da svi dobijemo snagu i uzor u ljubavi, da svatko ponese djelić Jakova u svom srcu. I u tom zajedništvu i jedinstvu, da stvorimo grad blaženika, grad koji će po njegovom uzoru biti ljepše mjesto za život.

Kao što kaže naziv našeg likovnog natječaja ‘Blizu je, blizu’ – i naš Jakov će nama uskoro biti sve bliži i bliži, kao što su zadarska djeca to već shvatila. Zahvaljujući franjevcima sv. Frane iz Zadra i franjevcima iz svetišta bl. Jakova u Bitettu, naš blaženik dolazi u grad. Dosad nije bila sazrela situacija za njegov dolazak. Čekao je povoljan trenutak. On ne želi ući na silu, nego da ga mi prihvatimo i da ga dočekamo dobre volje. Zbog Jakovljeve poniznosti, bogobojaznosti, čovjekoljubivosti, Bog je po bl. Jakovu mogao činiti velika djela u životima ljudi i danas ih čini“, poručila je Miljanović.

U zadnje vrijeme, u širenju pobožnosti bl. Jakovu ljudi sudionicima projekta likovnog natječaja o bl. Jakovu, u kojem su, uz Miljanović Željka Diklan i drugi mentori, sami prilaze i nude pomoć. „To je dokaz da smo na pravom putu i da nismo mi ti koji smo izabrali blaženika, nego je on izabrao nas. Kad naiđemo na neku malu prepreku u realizaciji ovog projekta, vrata se jednostavno otvaraju. Ljudi nam prilaze, ljudi dobrog srca. Dogodilo se jedinstvo življenja blaženika. Vjerujem da će naša inicijativa likovnog natječaja o temi bl. Jakova u kojeg ćemo sljedeće godine uključiti i zadarske srednje škole, da će ljudi koji su oko tog našeg puta, hoda prema blizini bl. Jakova, da će se taj naš duh i duh bl. Jakova prenijeti, preliti i na ostale stanovnike Zadra. Da i oni osjete podršku, potporu blaženika u svom duhovnom i svakodnevnom životu, da je on pratitelj i pomoćnik.

Blizu je, blizu – da nam zaista ostane blizu. Ne samo da u jednom trenutku bude, nego da nam trajno ostane blizu. Bilo bi divno da i mi osjetimo da nam je bl. Jakov blizu, u našem srcu. Jakov će nam zaista biti blizu. On dolazi u naš grad, on će biti tu, među nama i vjerujem da će duhom i ostati u gradu. Postoje ljudi koji su dali pečat našem gradu. Postoje velikani Zadra koji su ostavili svoj veliki trag. Među tim velikanima imamo i nebeskog zaštitnika. Imamo blaženika, imamo Jakova Zadranina!

Kažu, treba nam još jedno čudo. Možda će se dogoditi dva čuda. Jedno čudo će biti da stanovnici Zadra dočekaju svog blaženika. To već vidimo, to će se dogoditi. A drugo čudo je da po molitvama djece koja imaju iskreno, čisto srce, naš Jakov postati svetim“, poručila je Anamarija Botica Miljanović, promicateljica čašćenja bl. Jakova Zadranina.

Ines Grbić

Foto: I. Grbić

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

NOĆ ISTRAŽIVAČA 2026.: Novi kampus 25.9.2026. od 17:00 do 22:00. Donosimo program…

Objavljeno

-

By

U ovogodišnjoj Noći istraživača 2026. najmlađe posjetitelje očekuje posebno bogat i uzbudljiv program ispunjen pokusima, igrama i istraživačkim izazovima. Djeca će se moći okušati u BattleBot robotskim izazovima, promatrati kako crta robotska ruka, upoznati različite robotičke setove te uz pomoć instruktora virtualno upravljati letjelicom u simulatoru letenja.

Ljubitelji svemira moći će promatrati Sunce, Mjesec i druge vidljive objekte na nebu kroz teleskope, dok će mali istraživači prirode otkrivati tragove životinja, istraživati morska staništa, slušati neobične zvukove iz morskih dubina i zaviriti u svijet koji nije vidljiv golim okom.

Posebno će atraktivni biti znanstveni pokusi u kojima će djeca sama izazvati erupciju malog vulkana, izraditi lava lampu, promatrati dugine boje u mlijeku te otkriti kako se iz banane može izdvojiti DNA. Očekuju ih i istraživanje uzoraka pod mikroskopom, izrada vlastitog filtra za vodu te brojne druge aktivnosti koje spajaju znanost, kreativnost i zabavu.

Posjetitelji će izbliza moći razgledati vatrogasna vozila i opremu, upoznati se s radom policije i kriminalističke tehnike te istražiti opremu koja se upotrebljava u speleologiji. Oni nešto hrabriji moći će se okušati u speleološkom izazovu, a svi zainteresirani na medicinskim će lutkama moći naučiti osnovne postupke oživljavanja.

Djeca će tako tijekom cijele večeri moći istraživati, postavljati pitanja, izvoditi pokuse i nakratko postati pravi mali znanstvenici.

Uz brojne znanstvene i istraživačke sadržaje, posjetitelje očekuje i raznovrstan izvedbeni program. Na pozornici će se predstaviti Udruga za kulturu i umjetnost u pokretu In Flux, Studio 8, Sportsko-plesni klub Bellus, Glazbena škola Blagoja Berse, OŠ Filip i Jakov, Plesna grupa Gesta te Glazbeni studio Libreto.

Poseban trenutak programa bit će atraktivan prelet Krila Oluje, a večer ćemo zaključiti tombolom. Pozivamo sve posjetitelje da podrže naše izvođače i zajedno s nama uživaju u večeri znanosti, glazbe, plesa i zabave!

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

(VIDEO/FOTO) DOVRŠENA OBNOVA PEDIJATRIJE / Ministrica Hrstić pohvalila OB Zadar: “Završite jedan projekt i već znate koji je sljedeći”

Objavljeno

-

By

Ministrica zdravstva Republike Hrvatske Irena Hrstić boravila je danas u radnom posjetu Općoj bolnici Zadar, tijekom kojeg je obišla Odjel za pedijatriju kako bi se upoznala s tijekom projekta energetske obnove i unutarnjeg uređenja Odjela.

Ravnatelj Opće bolnice Zadar prim. Željko Čulina, dr. med., tom je prilikom istaknuo kako je zadarska Pedijatrija najbolji primjer koliko se jedna postojeća bolnička zgrada može promijeniti kada se spoje ulaganje, znanje, zajednički rad i jasna vizija razvoja. „U Pedijatriju je, u ovom investicijskom ciklusu, uloženo, odnosno ugovoreno, više od 5,2 milijuna eura. Riječ je o cjelovitoj obnovi koja ne podrazumijeva samo energetsku obnovu zgrade, nego i kompletnu unutarnju adaptaciju. Sada smo dobili energetski učinkovitiji i kvalitetniji prostor za djecu, roditelje i naše djelatnike. Kada unutarnje uređenje bude završeno, dobit ćemo praktički potpuno transformiran Odjel. Ono što posebno želim naglasiti jest da ovakav projekt nije rezultat samo jednog izvora financiranja. On je rezultat sinergije Ministarstva zdravstva i Vlade Republike Hrvatske, europskih sredstava, vlastitih sredstava Opće bolnice Zadar i naših donatora. Svima njima želim zahvaliti“, naglasio je ravnatelj.

Govoreći o budućnosti Opće bolnice Zadar, ravnatelj je posebno istaknuo projekt Centralnog operacijskog bloka s helidromom, koji za našu bolnicu predstavlja važan korak u dovršetku funkcionalne reorganizacije bolničkog kompleksa. „Centralni operacijski blok za nas nije samo još jedna nova zgrada. To je projekt kojim želimo završiti funkcionalnu reorganizaciju bolnice i koji bi nam omogućio da ključne akutne, kirurške i intervencijske djelatnosti objedinimo u jednoj funkcionalnoj cjelini. U tom projektu posebno mjesto ima i helidrom na krovu. On za nas nije pitanje prestiža, nego pitanje vremena. Mi želimo na najbolji mogući način organizirati sustav za pacijenta“, kazao je dr. Čulina.

Posebno zadovoljan danas je bio voditelj Odjela za pedijatriju, Tomislav Ledenko, dr. med. Tijekom tri ljetna mjeseca njegov je tim obradio čak  5 360 pacijenata, bili su u podstanarstvu u zgradi Dnevnih bolnica i odradili preseljenje, odnosno povratak u svoju zgradu. Bez prekida rada, čitavo vrijeme na usluzi djeci!

„Ovo je veliki korak za naš Odjel i za sve naše pacijente. Dobit ćemo prostor koji će biti funkcionalniji, sigurniji i ugodniji za djecu i njihove roditelje, ali i za sve djelatnike koji u njemu rade“, kazao je dr. Ledenko.

Gradonačelnik Grada Zadra Šime Erlić istaknuo je kako se ljestvica kvalitete u Općoj bolnici Zadar posljednjih deset godina kontinuirano podiže te zahvalio Vladi Republike Hrvatske i ravnateljstvu bolnice na dosadašnjim ulaganjima i razvoju. „U očekivanju smo trajnog rješenja, a to je Centralni operacijski blok s helidromom. Za ovim vapimo, a ministrica je pokazala potpuno razumijevanje za to. Postoji mogućnost da se već do iduće sezone napravi konkretan pomak oko organizacije helikopterske službe“, kazao je Erlić.

Župan Zadarske županije Josip Bilaver poručio je kako je Županija na raspolaganju za daljnje opremanje Odjela za pedijatriju, ali i za realizaciju drugih važnih projekata Opće bolnice Zadar. „Na djecu smo svi posebno osjetljivi, ali i za sve ostale važne projekte smo tu. Čestitam ravnatelju i cijelom timu na pripremi svih ovih važnih ulaganja, a ministrici i Vladi Republike Hrvatske zahvaljujem na potpori i praćenju tih projekata“, kazao je Bilaver. Župan je istaknuo i kako ga veseli najava Centralnog operacijskog bloka s helidromom, kao i činjenica da je Opća bolnica Zadar sve privlačnije mjesto za rad, razvoj i profesionalno napredovanje mladih zdravstvenih djelatnika.

Ministrica zdravstva Irena Hrstić zahvalila je na pozivu te istaknula kontinuitet ulaganja i razvoja Opće bolnice Zadar. „Hvala što ste me pozvali da danas ovdje budem s vama. U Općoj bolnici Zadar drugi sam put u svom mandatu. Prvi put sam bila kada ste puštali u rad linearni akcelerator i mogu reći kako svake godine želite nešto novo. Čestitam na upornosti jer realizirate sve što smatrate da je potrebno pacijentima zadarskog kraja“, poručila je ministrica.

Dodala je kako Opća bolnica Zadar završetkom jednog projekta već promišlja sljedeći korak. „Završite jedan projekt i već znate gdje želite ići u drugom koraku, a sada idemo prema Centralnom operacijskom bloku s helidromom. Kada razmišljate kao jedno, postižete kvalitetne ciljeve“, kazala je Hrstić.

Ministrica je posebno zahvalila djeci, pobjednicima likovnog natječaja „Crtež ponesi i radost donesi“, koja su svojim crtežima uljepšala prostor Pedijatrije, kao i Dječjem zboru Libretići na glazbenom nastupu kojim je započeo današnji program.

Radni posjet ministrice zdravstva Općoj bolnici Zadar zaključen je obilaskom Odjela za pedijatriju te Odjela za neonatologiju i Odjela rodilišta i rađaone pri Službi za ginekologiju i opstetriciju, gdje je ministrica, zajedno s ostalim uzvanicima, imala priliku vidjeti obnovljene prostore.

Niže pogledajte film o obnovi Odjela za pedijatriju: 

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije 

Objavljeno

-

By

međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.

Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.

– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.

Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.

– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.

U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.

Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu