Hrvatska
O PREDSTOJEĆIM PARLAMENTARNIM IZBORIMA / Plenković: “Protiv nas po treći put kobasičasta koalicija”
Nasuprot nas imamo po treći put neke kobasičaste koalicije sklopljene s konca i konopca. Morali su čuti našu odluku, naše nositelje lista da se brzo nađu i kažu, “eto nas ima 10”, rekao je za središnji Dnevnik HTV-a premijer Andrej Plenković komentirajući najavu lijeve oporbe da u “Koaliciji za bolju Hrvatsku” ide na izbore.
Premijer Andrej Plenković istaknuo je kako odluka o raspuštanju Sabora dolazi jer su vladajući odlučili da izbori budu održani u miru, prije ljetne sezone.
– Mi smo sve ovo vrijeme planirali da izbori za novi saziv Sabora budu održani u miru, van ljetne turističke sezone, da budu održani nakon nekoliko ključnih odluka koje smo pripremali kao Vlada – prva je odluka o rastu plaća za ljude koji rade u državnoj i javnoj službi, najveći rast plaća u povijesti za 245 tisuća ljudi. To će sve biti primijenjeno za plaću u ožujku, početkom travnja, rekao je.
Najavio je donošenje novog paketa mjera pomoći kada se radi o energetici i umirovljenicima.
– Jednako tako, Vlada će idućeg tjedna na sjednici Vlade donijeti novi paket mjera, to je za naše građane posebno važno, to znači da mogu biti mirna, cijene struje i plina će ostati iste. Vlada će subvencionirati i naftne derivate. Izaći ćemo s posebnim paketom, jednakim onakvim kakav je bio uoči Božića za naše umirovljenike, kazao je.
– Što se tiče demokratskih procesa i kulture. U fazi smo da sedam i pol godina u kontinuitetu uživamo povjerenje hrvatskih građana. U demokracijama je dobro testirati povjerenje. Ovaj put idemo na izbore s ogromnim postignućima, nastavio je.
– Paket za umirovljenike će uključivati potpore za one koji imaju mirovine do 830, 840 eura. Obuhvaćeno je 800 tisuća ljudi. Sukladno razini mirovine, potpore su 160, 120, 80, 60 i 50 eura, dodao je.
“Što se tiče demokratskih procesa i kulture. U fazi smo da sedam i pol godina u kontinuitetu uživamo povjerenje hrvatskih građana. U demokracijama je dobro testirati povjerenje.” – Andrej Plenković
‘Od onih koji traže probleme nikad nećete dočekati rješenja’
Premijer se osvrnuo na kritike oporbe za koju tvrdi da samo traži probleme, a ne nudi rješenja.
– Oporba ima svoj pristup. Parlamentarna većina koja je odgovorna i ozbiljna ima cijelo vrijeme svoj plan na kojem radi, smireno, staloženo i bez pritisaka onih koji bi htjeli imati dominantnu ulogu u stvaranju političkih tema, rekao je.
– Njihov posao je u zadnjih sedam i pol godina bio da u našim rješenjima traže probleme, a od onih koji samo traže probleme – nikad nećete dočekati rješenja, kazao je.
– Ta njihova igra narativa. Oni su svaki dan drugo. Ako ne idemo na izbore, onda je voda do grla, a ako idemo na izbore, onda je opet voda do grla. Mi smo dobro raspoloženi i sigurni u naša postignuća, poručio je.
“Parlamentarna većina koja je odovorna i ozbiljna ima cijelo vrijeme svoj plan na kojem radi, smireno, staloženo i bez pritisaka onih koji bi htjeli imati dominantnu ulogu u stvaranju političkih tema.” – Andrej Plenković
Koalicija “Za bolju Hrvatsku”
Komentirajući okupljanje 10 lijevo-liberalnih stranaka u koaliciju “Za bolju Hrvatsku”, premijer je ustvrdio kako se nisu sustavno pripremali.
– Razlika između nas i njih je što se sustavno pripremamo za naš treći mandat. Mi smo, kad smo izašli s odlukom – upoznali parlamentarnu većinu i imali jasan smjer aktivnosti. Izašli smo spremni s nositeljima lista od prve do 11. izborne jedinice, rekao je.
Istaknuo je kako po treću put nasuprot vladajućih stoji “kobasičasta koalicija” te ustvrdio da, košarkaškim rječnikom”, vladajući vode 25 razlike.
– Nasuprot nas imamo po treći put neke kobasičaste koalicije sklopljene s konca i konopca. Morali su čuti našu odluku, naše nositelje lista da se brzo nađu i kažu, eto nas ima 10. Zadnji put ih je bilo 11, rezultat je bio, košarkaškim rječnikom, 25 razlike za nas. Idemo s postignućima, vizijom Hrvatske, činjenicama i istinom, dodao je.
“Morali su čuti našu odluku, naše nositelje lista da se brzo nađu i kažu, eto nas ima 10. Zadnji put ih je bilo 11, rezultat je bio, košarkaškim rječnikom, 25 razlike za nas.” – Andrej Plenković o oporbi
‘Glas za Domovinski pokret je glas za ljevicu’
Upitan vidi li mogućnost suradnje s Mostom i Domovinskim pokretom, premijer Plenković je kategorički odbio bilo kakvu vrstu suradnje te ocijenio ove dvije stranke kao nepouzdane.
– Ma kakvi, kakav Domovinski pokret, kakav Most. I jedni i drugi su se pokazali nepouzdanima, a Most – potpuno. S njima u biti nitko neće, neće ići ni ljevica, rekao je.
Optužio je Domovinski pokret da su pridonijeli izboru Zorana Milanovića za predsjednika republike.
– Mi s njima nećemo ići nikad, a što se tiče Domovinskog pokreta, to su ljudi koji su na vlast doveli Milanovića u srazu s Kolindom Grabar Kitarović. Svaki glas za DP je glas za ljevicu, prema tome – birače desnog centra i desnice pozivam da poklone povjerenje HDZ-u, kazao je.
– Sve što je bitno glede nacionalnih interesa, suverenističke politike i nacionalnog identiteta sadržano je u našoj politici, dodao je.
“Sve što je bitno glede nacionalnih interesa, suverenističke politike i nacionalnog identiteta sadržano je u našoj politici” – Andrej Plenković
‘Nema tog dijela Hrvatske gdje nismo krenuli s velikim investicijama’
Govoreći o postignućima Vlade, premijer je istaknuo ulaganja u prometnu infrastrukturu, kvalitetu života građana te ulaganja u obrazovanje i zdravstvo.
– Što se tiče onoga s čime smo zadovoljni, to bih pokušao grupirati u tri bloka. Moj glavni zadatak kao predsjednika Vlade, koji mora brinuti o svima, da u ovako velikim krizama, a bilo ih je, od Agrokora, brodogradilišta, pandemija, potresa, posljedica rata u Ukrajini, inflatornih pritisaka – da baš nitko ne ostane po strani i zaboravljen bez da mu je netko, a najčešće država – pružila ruku, rekao je.
– Očuvali smo socijalnu koheziju, povećali plaće, u našem mandatu su povećane plaće za 60 posto. Kada pogledate mandat SDP-a, tad je plaća narasla za 25 eura u četiri godine. U našem mandatu je narasla sa 750 na 1200 eura, ustvrdio je.
– U njihovo vrijeme je mirovina narasla za 12 eura, u naše vrijeme je narasla za 220 eura. Imamo najveći broj zaposlenih u Hrvatskoj od 1991. godine. Tko god želi naći posao u Hrvatskoj – danas to može, nastavio je.
– Ulagali smo u škole, bolnice, dječje vrtiće, izgradili smo Pelješki most, LNG terminal na Krku, probili smo drugu cijev tunela Učka, izgradili smo koridor 5c, u Slavoniji mostove kod Svilaja i Gradiške. Dovršavamo ovoga ljeta autocestu do Siska, brze ceste do Koprivnice se grade od Križevaca do Bjelovara, kasnije do Virovitice, obilaznica Splita, tunel Kozjak se počeo graditi, istaknuo je.
– Nema tog dijela Hrvatske gdje nismo krenuli s ogromnim velikim investicijama i u konačnici donijeli dvije i pol milijarde eura za obnovu glavnoga grada i Banovine. Sredstva koje se ulažu ovdje u moj rodni grad i naš glavni grad, bilo da je to za obnovu Markove crkve koja je bila šest milijuna eura i gotova je, ili je za škole, fakultete, bolnice, infrastrukturu, kulturnu baštinu, javne zgrade, sakralne zgrade, netko se potrudio da taj novac bude tu i da obnova bude u ovako velikom zamahu, zaključio je premijer.
Što bi premijer u ove četiri godine učinio drukčije?
Na pitanje što bi u proteklom mandatu učinio drukčije, premijer je odgovorio kako sve većinom radi o brzini donošenja odluka u vrijeme velikih kriza.
– Možda bi bili malo pažljiviji u vremenima velikih kriza oko brzine donošenja odluka, ali u krizama nemate što drugo, nego donositi odluke i preuzimati odgovornost. Ja često volim reći, kada dobijete povjerenje građana, jedino što ne smijete raditi je izuzimati se iz vlastitog posla, rekao je.
Osvrnuo se i na higijenu političkog diskursa u javnom prostoru. Za njen pad je optužio predsjednika Milanovića.
– Ono što mi nije drago, a to nema veze nužno s nama, je što je, ponajviše zahvaljujući Milanoviću, strašno snižena politička kultura u Hrvatskoj. Mi smo sada u vremenu kada saborske rasprave u ovom sazivu uspoređujemo s onima ranije, njegov je ovaj prethodni bio baš idealan, ali snizila se politička kultura. Jako puno primitivizma, jako puno prostakluka, jako puno vrijeđanja, jako puno osobnih napada, nešto što mislim da nije dobro dugoročno za hrvatsku demokraciju, ustvrdio je.
– Ako bismo mogli raditi na tome, tu bi sigurno nastojali biti u budućnosti i mi, premda u biti, uvijek samo odgovaramo na tuđe difamacije i napade, jer moramo, to se u politici treba raditi. Inače u životu ne treba dati na sebe, ja to ne dam nikome i nikada, pogotovo nekad dolazi od nekoga bez razloga, nego samo zbog isključivosti i mržnje. Ali to je tako, ljudi će vidjeti te razlike, znaju što smo postigli, kakve su okolnosti, bile li su vrlo zahtjevne. Ja mogu reći, kad sve skupa rezimiramo, da su naše postignuća u poreznom rasterećenju i odgovornom upravljanju javnim financijama i sada smanjenju inflacije, tako da ljudi mogu reći da je ovo Vlada koja u krizama znala naći rješenja na kojima joj zahvaljuju, dodao je.
“Jako puno primitivizma, jako puno prostakluka, jako puno vrijeđanja, jako puno osobnih napada, nešto što mislim da nije dobro dugoročno za hrvatsku demokraciju.” – Andrej Plenković o političkoj komunikaciji
Europski izbori i pomoć Ukrajini
Komentirajući nadolazeće europske izbore i pomoć Ukrajini, premijer je ustvrdio kako je bilo potrebno osigurati 50 milijardi eura kako bi Ukrajina nastavila funkcionirati.
– Što se tiče potpore Ukrajini, mi smo donijeli strateške odluke kao Europsko vijeće prije četiri i pol tjedna, prema da je nas 26 bilo u potpunosti suglasno već sredinom prosinca. Mislim da je tih 50 milijardi eura za iduće četiri godine, dakle financijske, ekonomske pomoći, da Ukrajina kao država uopće normalno funkcionira s obzirom na ogromne troškove, razaranja, desetke tisuća ubijenih, milijuna izbjeglih i raseljenih, kritičnu infrastrukturu koja je razorena i veliku i važnu vojnu pomoć i tu je isto za izbore važno, rekao je.
– Imate vladu koja šalje vojnu pomoć godinama, imali ste predsjednika i onih 54 opozicijskih zastupnika koji su se ,manje-više – okupili sada, koji su bili protiv toga i to treba jasno reći, dakle nisu htjeli pomoć žrtvi i to s benignim participiranjem Hrvatske u misiji vojne pomoći Ukrajini koja je uključivala par časnika u stožeru te misije, nekoliko naših časnika trenera, vojnika koji obučavaju Ukrajince i možda su ti neki Ukrajinci trebali doći. Čak ni to nisu htjeli napraviti, mahom iz nedostatka solidarnosti prema Ukrajincima ili pak zbog nekakvog političkog nastojanja da HDZ-ova vlada s partnerima nešto ne donese, nastavio je.
Ustvrdio je kako će europski izvori biti izazovni, ali i da će EPP vjerojatno biti relativni pobjednik.
– Ja mislim da će europski izbori biti itekako izazovni, da će Europska pučka stranka, dakle naša politička obitelj, ponovno biti relativni pobjednik, na to upućuju sve ankete.
– Znatno smo se ojačali u Poljskoj sada, znatno smo se ojačali u Španjolskoj, znatno smo se ojačali u Njemačkoj. Moramo raditi na revitalizaciji naših partnerskih sestrinskih stranaka u Italiji i Francuskoj. Govorimo o pet velikih zemalja, oni daju najviše zastupnika. Mi ćemo naravno ići na te izbore ponovno po pobjedu da dobijemo najveće povjerenje i da sudjelujemo u formiranju europskih politika, dodao je.
“Nisu htjeli pomoć žrtvi i to sa benignim participiranjem Hrvatske u misiji vojne pomoći Ukrajini koja je uključivala par časnika u stožeru.” – Andrej Plenković o protivljenju oporbe obuci ukrajinskih vojnika
‘Sofisticirano upravljanje zemljom’
Premijer je dodao kako je bitno da birači glas daju onima koji su se dokazali svojim rezultatima, a ne, kako je rekao “onima koji nisu identificirani s europskim procesom”.
– Puno je bolje dati povjerenje onima koji mogu utjecati na politiku. Ako dajete glas nekome tko je uvijek protiv svega što je relevantno i za Europu, i za Hrvatsku, i za građane, bacili ste glas potpuno bez veze, jer ti ljudi osim svoje plaće nikome ništa dobro nisu donijeli. Važno da im se to kaže. Ja to govorim s puno iskustva, jer sam proveo više od tri i pol godine u toj instituciji, jer sam sedam i pol godina na sastancima Europskog vijeća, jer vodimo europsku politiku Hrvatske zajedno s članicama i članovima Vlade i stalo mi je da budem odgovoran partner, a ne nekakav neozbiljan akter koji će potpuno neidentificiran s europskim procesom, donositi nekakve odluke koje nisu utemeljenu ni na našem interesu, ni u kontekstu onoga što se radi na razini Europe, rekao je.
– Ovo sofisticirano upravljanje danas, nacionalne razine, europske razine, globalne utakmice, županijske razine, gradske razine, općinske razine, to u današnje vrijeme mogu samo velike stranke s puno iskustva, s kvalitetnim ljudima, dobrim programom i što je najvažnije i s rezultatima u prošlosti i s vizijom za budućnost. To su ogromne razlike kada pogledate političko tržište Hrvatske i na prvi pogled se već može vidjeti na koga se možete osloniti u vremenima neizvjesnosti kriza koje su pred nama. Mi smo prije četiri godine rekli sigurna Hrvatska, takva je i bila. A sad želimo biti korak ispred drugih, zaključio je.
Hrvatska
PROGNOZA / Stiže promjena vremena: Temperature bi mogle pasti za desetak stupnjeva
I današnji dan je svanuo vedro, na kopnu uz temperaturu većinom između 12 i 17°C, u gorskim kotlinama i nižu, dok se duž obale temperatura držala uglavnom između 22 i 28 Celzijevih stupnjeva. Pritom duž obale mjestimice puše slaba fenska bura koja dodatno suši i zagrijava zrak.
U nastavku dana ostaje sunčano i vruće ljetno vrijeme. U unutrašnjosti Dalmacije postojat će mala mogućnost za popodnevni izolirani pljusak. Puhat će slab, u Slavoniji ponegdje do umjeren jugoistočni vjetar. Na Jadranu slab i umjeren jugozapadni vjetar. Temperatura zraka će poslijepodne biti uglavnom od 32 do 36 Celzijevih stupnjeva pa je za neke dijelove Hrvatske izdan žuti meteoalarm zbog vrućine. Temperatura mora je između 25 i 28°C.
Promjena vremena se očekuje sutra kad bi trebala stići hladna fronta. Već u prvom dijelu dana bit će nešto više oblaka, ponegdje uz vrlo malo kiše.
Ozbiljnija promjena s kišom i grmljavinskim pljuskovima će poslijepodne i navečer zahvatiti unutrašnjost zemlje i sjeverni Jadran, a tijekom noći i Dalmaciju. Mjestimice je moguće i nevrijeme s jakim i olujnim udarima vjetra. Do sredine dana vruće i sparno, a s promjenom vremena u drugom dijelu dana dolazi i osjetno hladniji zrak pa će se temperatura brzo spustiti za desetak i više stupnjeva.
Po trenutačnim pokazateljima to neće biti dovoljne količine kako bi prekinulo probleme zbog dugotrajne suše, ali veliki dio Hrvatske će konačno dobiti nešto kiše koja je jako potrebna. Sredinom tjedna će opet biti više sunca i topline, ali ostaje nestabilno pa su i dalje mogući naleti pljuskova, osobito u unutrašnjosti oko četvrtka i petka.
Hrvatska
KONOBARI NA JADRANU / Evo koliko zarade od napojnica i koji gosti su šire ruke… “Neki traže da iznos zaokružim – na manje”
Svake godine s početkom turističke sezone krene seoba sezonskih radnika na Jadran ne samo iz drugih krajeva Hrvatske, nego i iz susjednih zemalja. Svi oni traže priliku da zarade novac za studij ili stanarinu, olakšaju si otplatu kredita ili jednostavno zarade džeparac za ostatak godine.
Pritom su konobari u boljoj prilici od drugih da ugovorenu plaću podebljaju i napojnicama. Napojnica ili u ovdašnjim lokalnim izrazima – manča, bakšiš, tringelt ili tip, prema službenoj definiciji sa stranica Porezne uprave je “primitak posloprimca (radnika, studenta, učenika…) primljen od strane trećih osoba, ostvaren po osnovi nagrade za dobro obavljenu uslugu za vrijeme rada kod poslodavca-obveznika fiskalizacije računa”.
A taj poslodavac, piše tamo dalje, obvezan je iznose napojnice prijavljene u Sustav za fiskalizaciju mjesečno prijaviti Poreznoj upravi na Obrascu JOPPD iskazivanjem podataka po OIB-u svake osobe koja je tu napojnicu ostvarila. Tako to ide od početka 2024. godine kada je zakonskim izmjenama u poreznom sustavu napojnica ušla u sustav fiskalizacije. Otada se manča ili bakša ili tringelt osim ostavljanja na stolu uz ispisani račun ili davanja u ruke, konobaru može ostaviti i prilikom plaćanja karticom.
Čak 40 posto napojnica dano u srpnju i kolovozu
U mnogim lokalima na POS uređajima za bezgotovinsko plaćanje gostu su već ponuđene opcije davanja napojnice od 5, 10 i 15 posto ukupnog iznosa računa ili u iznosu koji sam gost odredi. Naravno, sve to nije obveza nego opcija, iako je malo onih koji ne ostave bar poneki eurocent.
A da u ukupnom zbroju iznosi napojnica nisu zanemarivi govori podatak, također sa stranica Porezne uprave, o broju računa s napojnicom izdanih prošle godine te iznosom napojnice uz napomenu kako je “napojnicu moguće ostaviti u svakoj djelatnosti gdje je to primjenjivo ili uobičajeno”.

Prema tim podacima lani je ukupno izdano 12,9 milijuna računa s napojnicama, a ukupan iznos napojnica na njima bio je 52,6 milijuna eura ili u prosjeku 4,05 eura po računu. Podaci Porezne uprave potvrđuju da je ljeti najbolja “berba” napojnica. Lani su daleko najveći iznosi napojnica bili u lipnju, srpnju, kolovozu i rujnu. U srpnju je iznos napojnica na fiskaliziranim računima bio 10,8 milijuna eura, a u kolovozu malo manje od 11,2 milijuna. Samo u ta dva mjeseca dano je čak 42 posto od ukupnog iznosa napojnica u cijeloj prošloj godini.
“Na napojnicama zaradim oko 1.000 eura mjesečno”
Može li se uz plaću dobro zaraditi i od napojnica pitali smo dvojicu mladih Zagrepčana, Matiju i Jana, koji trenutno rade kao sezonski konobari na Jadranu.
Matija od početka ljeta radi u jednom kafiću u Rovinju. Kaže kako ove godine gosti “slabije daju” nego lani kada je radio na istom mjestu.
“U principu, zaradim na napojnicama oko 1.000 eura mjesečno. Sve napojnice koje dobijemo na kraju smjene dijelimo na jednake iznose, ovisno o tome koliko nas radi u smjeni. Obično nas je četvero”, kaže.
Prema tumačenju Porezne uprave, raspodjela primljenih napojnica u smjeni ili danu ne uređuje se poreznim propisima, nego dogovorom ili ugovorom između poslodavca i posloprimca.
“Najviše odjednom dobio sam 13 eura, a u danu 54 eura”
Matija kaže kako je dosad najveća pojedinačna napojnica koju je dobio bila 13 eura, a “ukupno u danu 54 eura s kartica i gotovinom”.
Njegov sugrađanin Jan ovoga ljeta radi u jednom kafiću na Krku. I tamo je dogovor da “sve manče idu na hrpu” odnosno u blagajnu pa se ukupan iznos na kraju smjene dijeli na broj radnika.
“Dobije se kako koji dan, to ovisi o broju gostiju. Nije uvijek isto, ali na kraju mjeseca bude oko tisuću eura”, kaže.
I njemu ovo nije prva sezona na Jadran no prošloga ljeta radio je za šankom pa nije dobivao napojnice od gostiju.
“Obično najviše daju Nijemci. Kolegica dobila 30 eura”
I Matiju i Jana pitali smo koji gosti su šire ruke, domaći ili strani, kada su napojnice u pitanju.
“Obično najviše daju Nijemci i Austrijanci, pogotovo kada su u većoj grupi. Domaći rijetko daju, osim onih koji redovno dolaze u kafić i za koje vidiš da im bude baš ugodno. Talijani su posebna priča. Skoro nikad ne ostave manču. Neki su još pitali jel im možemo zaokružiti račun na manje”, kazao je Matija.
I od Jana smo čukli sličan odgovor.
“Najviše daju Nijemci. Naši i ostali, kako koji. No rijetko bude da neki gost ne ostavi ništa, bar nešto sitno, neki cent. Meni su najviše ostavljali po četiri, pet eura, ali kolegica je nedavno od gostiju za jednim stolom dobila čak 30 eura. Nema nekog posebnog pravila”, kaže.
U nekim zemljama “pod obavezno”, a u nekima nepristojno
Nepisano je pravilo u Hrvatskoj da se konobarima u restoranu, gdje je posluživanje gostiju zahtjevnije, ostavi napojnica od 10 posto od ukupnog iznosa računa. U kafićima se obično ostavljaju manji iznosi. Tamo gost najčešće konobaru ostavi onoliko koliko dostaje do punog iznosa. Pa ako kava košta 1,90 eura, gost će najčešće dati konobaru dva eura uz uobičajeno: “U redu je.”
Napojnica u Hrvatskoj nije obvezna. Ponegdje, kao u Italiji, u iznos računa već biva uračunata stavka usluge iliti “servizio incluso”. Pretpostavlja se kako tradicija davanja napojnica potječe iz engleskih gostionica i kavana te datira još iz 18. stoljeća. U SAD-u je napojnica bitna komponenta plaće radnika u uslužnim djelatnostima i podrazumijeva se, dok se u Japanu smatra nepristojnim davati je. U Australiji i Novom Zelandu donedavno se davanje napojnica uopće nije prakticiralo jer se smatralo kako zaposleni u ugostiteljstvu imaju sasvim pristojne plaće. Tamo se praksa davanja napojnica počela širiti tek od vremena pandemije covida.
Hrvatska
HAK POZIVA NA OPREZ / Na A1 ogromne gužve u pravcu mora
Iz Hrvatskog autokluba (HAK) upozoravaju u subotu ujutro na gužve koje se stvaraju na glavnim cestovnim pravcima, a vozače pozivaju na dodatan oprez i zbog velikog broja hodočasnika koji se kreću cestama zbog blagdana Velike Gospe.
Zbog prometne nesreće na autocesti A1 Zagreb-Ploče-Karamatići, između čvorova Novigrad i Bosiljevo 1 u smjeru Dubrovnika, vozi se u koloni dugoj oko šest kilometara.
Između Zagreba i Bosiljeva te tunela Čelinka i čvora Zadar istok u smjeru Dubrovnika povremeno se vozi u kolonama u pokretu s kraćim zastojima.
Prometna je nesreća između tunela Čelinka i čvora Rovanjska u smjeru Dubrovnika gdje se vozi po dva prometna traka uz ograničenje brzine.
Na autocesti A2 Zagreb-Macelj pred naplatom Trakošćan u smjeru Zagreba kolona je oko četiri kilometra i proteže se u Sloveniju.
Na A7 Rupa-Križišće povećana je gustoća prometa između graničnog prijelaza GP Rupa i čvora Šmrika, preporuka je izlaz na čvorovima Hreljin i Križišće za vozače kojima su odredište Crikvenica i Novi Vinodolski.
Na državnoj cesti DC1 vozi se usporeno kod Klinča Sela u smjeru juga te u zoni radova između Gračaca i Knina kod Otrića, a na Krčkom mostu pojačan je promet u smjeru otoka.
Zbog požara za sva vozila zatvorena je omiška obilaznica.
Kada je riječ o Pelješcu, na državnoj cesti DC414 na dionici Prizdrina-Potomje te lokalnoj cesti Kuna Pelješka-Pijavičino vozi se jednim prometnim trakom.
Na prilaznim cestama prema marijanskim svetištima očekuje se pojačan promet, ali i povećan broj pješaka, zbog čega vozači trebaju prilagoditi brzinu i računati na mogućnost nailaska na pojedince i skupine hodočasnika.
-
magazin3 dana prijeZnanstvenici procijenili granicu ljudskog života: Nakon ove dobi tijelo se više ne može potpuno oporaviti
-
magazin2 dana prijeSpektakl za Veliku Gospu: Marko Škugor donosi dalmatinsku čaroliju na rivu u Petrčanima
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeFOTO / Sveti Filip i Jakov slavi Dan Općine: U središtu razvoja ljudi i kvaliteta života
-
magazin1 dan prijeSUBOTNJA ŠPICA!




