Connect with us

Hrvatska

O PREDSTOJEĆIM PARLAMENTARNIM IZBORIMA / Plenković: “Protiv nas po treći put kobasičasta koalicija”

Objavljeno

-

Nasuprot nas imamo po treći put neke kobasičaste koalicije sklopljene s konca i konopca. Morali su čuti našu odluku, naše nositelje lista da se brzo nađu i kažu, “eto nas ima 10”, rekao je za središnji Dnevnik HTV-a premijer Andrej Plenković komentirajući najavu lijeve oporbe da u “Koaliciji za bolju Hrvatsku” ide na izbore.

Premijer Andrej Plenković istaknuo je kako odluka o raspuštanju Sabora dolazi jer su vladajući odlučili da izbori budu održani u miru, prije ljetne sezone.

– Mi smo sve ovo vrijeme planirali da izbori za novi saziv Sabora budu održani u miru, van ljetne turističke sezone, da budu održani nakon nekoliko ključnih odluka koje smo pripremali kao Vlada – prva je odluka o rastu plaća za ljude koji rade u državnoj i javnoj službi, najveći rast plaća u povijesti za 245 tisuća ljudi. To će sve biti primijenjeno za plaću u ožujku, početkom travnja, rekao je.

Najavio je donošenje novog paketa mjera pomoći kada se radi o energetici i umirovljenicima.

– Jednako tako, Vlada će idućeg tjedna na sjednici Vlade donijeti novi paket mjera, to je za naše građane posebno važno, to znači da mogu biti mirna, cijene struje i plina će ostati iste. Vlada će subvencionirati i naftne derivate. Izaći ćemo s posebnim paketom, jednakim onakvim kakav je bio uoči Božića za naše umirovljenike, kazao je.

– Što se tiče demokratskih procesa i kulture. U fazi smo da sedam i pol godina u kontinuitetu uživamo povjerenje hrvatskih građana. U demokracijama je dobro testirati povjerenje. Ovaj put idemo na izbore s ogromnim postignućima, nastavio je.

– Paket za umirovljenike će uključivati potpore za one koji imaju mirovine do 830, 840 eura. Obuhvaćeno je 800 tisuća ljudi. Sukladno razini mirovine, potpore su 160, 120, 80, 60 i 50 eura, dodao je.

“Što se tiče demokratskih procesa i kulture. U fazi smo da sedam i pol godina u kontinuitetu uživamo povjerenje hrvatskih građana. U demokracijama je dobro testirati povjerenje.” – Andrej Plenković

‘Od onih koji traže probleme nikad nećete dočekati rješenja’

Premijer se osvrnuo na kritike oporbe za koju tvrdi da samo traži probleme, a ne nudi rješenja.

– Oporba ima svoj pristup. Parlamentarna većina koja je odgovorna i ozbiljna ima cijelo vrijeme svoj plan na kojem radi, smireno, staloženo i bez pritisaka onih koji bi htjeli imati dominantnu ulogu u stvaranju političkih tema, rekao je.

– Njihov posao je u zadnjih sedam i pol godina bio da u našim rješenjima traže probleme, a od onih koji samo traže probleme – nikad nećete dočekati rješenja, kazao je.

– Ta njihova igra narativa. Oni su svaki dan drugo. Ako ne idemo na izbore, onda je voda do grla, a ako idemo na izbore, onda je opet voda do grla. Mi smo dobro raspoloženi i sigurni u naša postignuća, poručio je.

“Parlamentarna većina koja je odovorna i ozbiljna ima cijelo vrijeme svoj plan na kojem radi, smireno, staloženo i bez pritisaka onih koji bi htjeli imati dominantnu ulogu u stvaranju političkih tema.” – Andrej Plenković

Koalicija “Za bolju Hrvatsku”

Komentirajući okupljanje 10 lijevo-liberalnih stranaka u koaliciju “Za bolju Hrvatsku”, premijer je ustvrdio kako se nisu sustavno pripremali.

– Razlika između nas i njih je što se sustavno pripremamo za naš treći mandat. Mi smo, kad smo izašli s odlukom – upoznali parlamentarnu većinu i imali jasan smjer aktivnosti. Izašli smo spremni s nositeljima lista od prve do 11. izborne jedinice, rekao je.

Istaknuo je kako po treću put nasuprot vladajućih stoji “kobasičasta koalicija” te ustvrdio da, košarkaškim rječnikom”, vladajući vode 25 razlike.

– Nasuprot nas imamo po treći put neke kobasičaste koalicije sklopljene s konca i konopca. Morali su čuti našu odluku, naše nositelje lista da se brzo nađu i kažu, eto nas ima 10. Zadnji put ih je bilo 11, rezultat je bio, košarkaškim rječnikom, 25 razlike za nas. Idemo s postignućima, vizijom Hrvatske, činjenicama i istinom, dodao je.

“Morali su čuti našu odluku, naše nositelje lista da se brzo nađu i kažu, eto nas ima 10. Zadnji put ih je bilo 11, rezultat je bio, košarkaškim rječnikom, 25 razlike za nas.” – Andrej Plenković o oporbi

‘Glas za Domovinski pokret je glas za ljevicu’

Upitan vidi li mogućnost suradnje s Mostom i Domovinskim pokretom, premijer Plenković je kategorički odbio bilo kakvu vrstu suradnje te ocijenio ove dvije stranke kao nepouzdane.

– Ma kakvi, kakav Domovinski pokret, kakav Most. I jedni i drugi su se pokazali nepouzdanima, a Most – potpuno. S njima u biti nitko neće, neće ići ni ljevica, rekao je.

Optužio je Domovinski pokret da su pridonijeli izboru Zorana Milanovića za predsjednika republike.

– Mi s njima nećemo ići nikad, a što se tiče Domovinskog pokreta, to su ljudi koji su na vlast doveli Milanovića u srazu s Kolindom Grabar Kitarović. Svaki glas za DP je glas za ljevicu, prema tome – birače desnog centra i desnice pozivam da poklone povjerenje HDZ-u, kazao je.

– Sve što je bitno glede nacionalnih interesa, suverenističke politike i nacionalnog identiteta sadržano je u našoj politici, dodao je.

“Sve što je bitno glede nacionalnih interesa, suverenističke politike i nacionalnog identiteta sadržano je u našoj politici” – Andrej Plenković

‘Nema tog dijela Hrvatske gdje nismo krenuli s velikim investicijama’

Govoreći o postignućima Vlade, premijer je istaknuo ulaganja u prometnu infrastrukturu, kvalitetu života građana te ulaganja u obrazovanje i zdravstvo.

– Što se tiče onoga s čime smo zadovoljni, to bih pokušao grupirati u tri bloka. Moj glavni zadatak kao predsjednika Vlade, koji mora brinuti o svima, da u ovako velikim krizama, a bilo ih je, od Agrokora, brodogradilišta, pandemija, potresa, posljedica rata u Ukrajini, inflatornih pritisaka – da baš nitko ne ostane po strani i zaboravljen bez da mu je netko, a najčešće država – pružila ruku, rekao je.

– Očuvali smo socijalnu koheziju, povećali plaće, u našem mandatu su povećane plaće za 60 posto. Kada pogledate mandat SDP-a, tad je plaća narasla za 25 eura u četiri godine. U našem mandatu je narasla sa 750 na 1200 eura, ustvrdio je.

– U njihovo vrijeme je mirovina narasla za 12 eura, u naše vrijeme je narasla za 220 eura. Imamo najveći broj zaposlenih u Hrvatskoj od 1991. godine. Tko god želi naći posao u Hrvatskoj – danas to može, nastavio je.

– Ulagali smo u škole, bolnice, dječje vrtiće, izgradili smo Pelješki most, LNG terminal na Krku, probili smo drugu cijev tunela Učka, izgradili smo koridor 5c, u Slavoniji mostove kod Svilaja i Gradiške. Dovršavamo ovoga ljeta autocestu do Siska, brze ceste do Koprivnice se grade od Križevaca do Bjelovara, kasnije do Virovitice, obilaznica Splita, tunel Kozjak se počeo graditi, istaknuo je.

– Nema tog dijela Hrvatske gdje nismo krenuli s ogromnim velikim investicijama i u konačnici donijeli dvije i pol milijarde eura za obnovu glavnoga grada i Banovine. Sredstva koje se ulažu ovdje u moj rodni grad i naš glavni grad, bilo da je to za obnovu Markove crkve koja je bila šest milijuna eura i gotova je, ili je za škole, fakultete, bolnice, infrastrukturu, kulturnu baštinu, javne zgrade, sakralne zgrade, netko se potrudio da taj novac bude tu i da obnova bude u ovako velikom zamahu, zaključio je premijer.

Što bi premijer u ove četiri godine učinio drukčije?

Na pitanje što bi u proteklom mandatu učinio drukčije, premijer je odgovorio kako sve većinom radi o brzini donošenja odluka u vrijeme velikih kriza.

– Možda bi bili malo pažljiviji u vremenima velikih kriza oko brzine donošenja odluka, ali u krizama nemate što drugo, nego donositi odluke i preuzimati odgovornost. Ja često volim reći, kada dobijete povjerenje građana, jedino što ne smijete raditi je izuzimati se iz vlastitog posla, rekao je.

Osvrnuo se i na higijenu političkog diskursa u javnom prostoru. Za njen pad je optužio predsjednika Milanovića.

– Ono što mi nije drago, a to nema veze nužno s nama, je što je, ponajviše zahvaljujući Milanoviću, strašno snižena politička kultura u Hrvatskoj. Mi smo sada u vremenu kada saborske rasprave u ovom sazivu uspoređujemo s onima ranije, njegov je ovaj prethodni bio baš idealan, ali snizila se politička kultura. Jako puno primitivizma, jako puno prostakluka, jako puno vrijeđanja, jako puno osobnih napada, nešto što mislim da nije dobro dugoročno za hrvatsku demokraciju, ustvrdio je.

– Ako bismo mogli raditi na tome, tu bi sigurno nastojali biti u budućnosti i mi, premda u biti, uvijek samo odgovaramo na tuđe difamacije i napade, jer moramo, to se u politici treba raditi. Inače u životu ne treba dati na sebe, ja to ne dam nikome i nikada, pogotovo nekad dolazi od nekoga bez razloga, nego samo zbog isključivosti i mržnje. Ali to je tako, ljudi će vidjeti te razlike, znaju što smo postigli, kakve su okolnosti, bile li su vrlo zahtjevne. Ja mogu reći, kad sve skupa rezimiramo, da su naše postignuća u poreznom rasterećenju i odgovornom upravljanju javnim financijama i sada smanjenju inflacije, tako da ljudi mogu reći da je ovo Vlada koja u krizama znala naći rješenja na kojima joj zahvaljuju, dodao je.

“Jako puno primitivizma, jako puno prostakluka, jako puno vrijeđanja, jako puno osobnih napada, nešto što mislim da nije dobro dugoročno za hrvatsku demokraciju.” – Andrej Plenković o političkoj komunikaciji

Europski izbori i pomoć Ukrajini

Komentirajući nadolazeće europske izbore i pomoć Ukrajini, premijer je ustvrdio kako je bilo potrebno osigurati 50 milijardi eura kako bi Ukrajina nastavila funkcionirati.

– Što se tiče potpore Ukrajini, mi smo donijeli strateške odluke kao Europsko vijeće prije četiri i pol tjedna, prema da je nas 26 bilo u potpunosti suglasno već sredinom prosinca. Mislim da je tih 50 milijardi eura za iduće četiri godine, dakle financijske, ekonomske pomoći, da Ukrajina kao država uopće normalno funkcionira s obzirom na ogromne troškove, razaranja, desetke tisuća ubijenih, milijuna izbjeglih i raseljenih, kritičnu infrastrukturu koja je razorena i veliku i važnu vojnu pomoć i tu je isto za izbore važno, rekao je.

– Imate vladu koja šalje vojnu pomoć godinama, imali ste predsjednika i onih 54 opozicijskih zastupnika koji su se ,manje-više – okupili sada, koji su bili protiv toga i to treba jasno reći, dakle nisu htjeli pomoć žrtvi i to s benignim participiranjem Hrvatske u misiji vojne pomoći Ukrajini koja je uključivala par časnika u stožeru te misije, nekoliko naših časnika trenera, vojnika koji obučavaju Ukrajince i možda su ti neki Ukrajinci trebali doći. Čak ni to nisu htjeli napraviti, mahom iz nedostatka solidarnosti prema Ukrajincima ili pak zbog nekakvog političkog nastojanja da HDZ-ova vlada s partnerima nešto ne donese, nastavio je.

Ustvrdio je kako će europski izvori biti izazovni, ali i da će EPP vjerojatno biti relativni pobjednik.

– Ja mislim da će europski izbori biti itekako izazovni, da će Europska pučka stranka, dakle naša politička obitelj, ponovno biti relativni pobjednik, na to upućuju sve ankete.

– Znatno smo se ojačali u Poljskoj sada, znatno smo se ojačali u Španjolskoj, znatno smo se ojačali u Njemačkoj. Moramo raditi na revitalizaciji naših partnerskih sestrinskih stranaka u Italiji i Francuskoj. Govorimo o pet velikih zemalja, oni daju najviše zastupnika. Mi ćemo naravno ići na te izbore ponovno po pobjedu da dobijemo najveće povjerenje i da sudjelujemo u formiranju europskih politika, dodao je.

“Nisu htjeli pomoć žrtvi i to sa benignim participiranjem Hrvatske u misiji vojne pomoći Ukrajini koja je uključivala par časnika u stožeru.” – Andrej Plenković o protivljenju oporbe obuci ukrajinskih vojnika

‘Sofisticirano upravljanje zemljom’

Premijer je dodao kako je bitno da birači glas daju onima koji su se dokazali svojim rezultatima, a ne, kako je rekao “onima koji nisu identificirani s europskim procesom”.

– Puno je bolje dati povjerenje onima koji mogu utjecati na politiku. Ako dajete glas nekome tko je uvijek protiv svega što je relevantno i za Europu, i za Hrvatsku, i za građane, bacili ste glas potpuno bez veze, jer ti ljudi osim svoje plaće nikome ništa dobro nisu donijeli. Važno da im se to kaže. Ja to govorim s puno iskustva, jer sam proveo više od tri i pol godine u toj instituciji, jer sam sedam i pol godina na sastancima Europskog vijeća, jer vodimo europsku politiku Hrvatske zajedno s članicama i članovima Vlade i stalo mi je da budem odgovoran partner, a ne nekakav neozbiljan akter koji će potpuno neidentificiran s europskim procesom, donositi nekakve odluke koje nisu utemeljenu ni na našem interesu, ni u kontekstu onoga što se radi na razini Europe, rekao je.

– Ovo sofisticirano upravljanje danas, nacionalne razine, europske razine, globalne utakmice, županijske razine, gradske razine, općinske razine, to u današnje vrijeme mogu samo velike stranke s puno iskustva, s kvalitetnim ljudima, dobrim programom i što je najvažnije i s rezultatima u prošlosti i s vizijom za budućnost. To su ogromne razlike kada pogledate političko tržište Hrvatske i na prvi pogled se već može vidjeti na koga se možete osloniti u vremenima neizvjesnosti kriza koje su pred nama. Mi smo prije četiri godine rekli sigurna Hrvatska, takva je i bila. A sad želimo biti korak ispred drugih, zaključio je.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

PROGNOZA / Dio zemlje pogodit će prvi ovogodišnji toplinski val, temperature bi mogle preko 35

Objavljeno

-

By

Unsplash/Ilustracija

Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević

Pretežno sunčano je počeo četvrtak u većem dijelu zemlje, iako ima mjestimice i povećane naoblake u dijelu unutrašnjosti i na sjevernom Jadranu. U nastavku dana, kao i jučer, treba računati na pljuskove s grmljavinom poslijepodne, češće na sjevernom Jadranu i Gorskoj Hrvatskoj.

Petak će biti uglavnom suh i pretežno sunčan.

I tijekom subote će biti uglavnom stabilno, tek rijetko gdje u unutrašnjosti može se potkrasti kakav pljusak.

nedjelju ponovno nestabilnije, često s kišom i pljuskovima s grmljavinom, osobito u središnjem i zapadnom dijelu zemlje. Bit će vruće, temperatura mjestimice mogla prijeći 35, osobito u Dalmaciji. Državni hidrometeorološki zavod stoga upozorava na opasnost od toplinskog vala krajem tjedna za obalni dio zemlje. 

Nastavi čitati

Hrvatska

USUSRET LJETU / Što doista prijeti Hrvatskoj: El Niño, AMOC ili afrički toplinski valovi?

Objavljeno

-

By

Meteorolog N1 dr. Bojan Lipovšćak analizira klimatske procese koji se posljednjih godina najčešće spominju u javnosti te objašnjava koji bi od njih u narednom razdoblju mogli imati najveći utjecaj na vrijeme u Hrvatskoj.

Posljednjih godina javnost je zatrpana upozorenjima o nadolazećim klimatskim prijetnjama. Jedni upozoravaju na snažan El Niño koji bi mogao izazvati ekstremne vremenske prilike diljem planeta, drugi govore o mogućem slabljenju Atlantske meridionalne cirkulacije (AMOC), što bi Europu moglo suočiti s velikim promjenama klimatskih obrazaca. Istodobno se upozorava na ubrzano topljenje arktičkog leda, porast razine mora, sve češće toplinske kupole i dugotrajne toplinske valove.

Uz znanstvena upozorenja, povremeno se pojavljuju i teorije zavjere prema kojima se vrijeme i klima namjerno mijenjaju različitim tehnologijama. No prirodni procesi koji oblikuju vrijeme i klimu odvijaju se prema zakonitostima atmosfere i oceana, neovisno o senzacionalističkim tumačenjima.

Kako bi se razumio njihov stvarni utjecaj, potrebno je imati na umu da se svi ti procesi odvijaju na različitim vremenskim i prostornim skalama. Atmosfera, oceani i kopno međusobno su povezani, pa pojedini klimatski mehanizmi mogu djelovati istodobno, međusobno se pojačavati ili poništavati. Upravo zato važno je procijeniti kakve bi posljedice mogli imati za Hrvatsku i šire područje Europe.

Trenutačno je utjecaj ENSO sustava, odnosno ciklusa El Niño i La Niña, na Europu relativno slab. Njegovi najizraženiji učinci bilježe se uz obale Srednje Amerike te nad tropskim dijelovima Tihog oceana. Posljedice najprije osjećaju stanovnici pacifičkih otočnih država, Novog Zelanda i Australije.

Porast globalne srednje temperature zraka

Tijekom El Niña dolazi do zagrijavanja površinskog sloja oceana, što povećava količinu oborina nad dijelovima jugoistočne Azije. Promjene u atmosferskoj cirkulaciji zatim se šire prema Japanu i Sjevernoj Americi, dok se posredni učinci mogu osjetiti i u Europi kroz promjene položaja mlazne struje i planetarnih valova.

Prema sadašnjim mjerenjima i usporedbama s višegodišnjim prosjecima, tijekom ljeta i jeseni 2026. mogao bi se razviti snažan El Niño. Takav razvoj događaja mogao bi dovesti do porasta globalne srednje temperature zraka, povećanja količine vodene pare u atmosferi te veće vjerojatnosti za pojavu ekstremnih oborina u pojedinim dijelovima Europe. Istodobno bi se povećala količina raspoložive energije u atmosferi, što pogoduje razvoju snažnih oluja, orkanskih vjetrova i izraženih zona nestabilnosti.

Za Hrvatsku bi posljedice mogle biti toplija jesen, zima i proljeće tijekom 2026. i 2027. godine, više temperature Sredozemnog mora te povoljniji uvjeti za razvoj ciklona tijekom hladnijeg dijela godine. Najizraženiji učinci očekivali bi se između jeseni 2026. i zime 2026./2027.

Za razliku od El Niña, promjene Atlantske meridionalne cirkulacije odvijaju se znatno sporije. Riječ je o sustavu oceanskih struja koje prenose toplinu prema sjevernom Atlantiku, dok se hladnije vode u dubinama vraćaju prema jugu. Dosadašnja istraživanja upućuju na postupno slabljenje tog sustava tijekom posljednjih desetljeća, no ne postoje čvrsti dokazi da je njegov kolaps neposredno pred nama.

Za Hrvatsku posljedice eventualnih promjena AMOC-a ne bi bile izravne, nego posredne. Očekuju se veće temperaturne razlike između Atlantika i euroazijskog kopna, što bi moglo uzrokovati izraženije meandriranje polarne mlazne struje. Posljedica bi bile češće i dugotrajnije blokirajuće atmosferske situacije, poznate i kao omega-blokade, koje pogoduju ekstremnim vremenskim obrascima.

To znači da bi se u budućnosti mogla povećati učestalost naglih prijelaza između toplih i hladnih razdoblja, uz velike temperaturne amplitude, snažne vjetrove i izraženije vremenske ekstreme. U oborinskom režimu dulja sušna razdoblja mogla bi se prekidati kratkotrajnim, ali vrlo intenzivnim oborinama tropskog karaktera.

Iako se često govori o mogućem zahlađenju Europe, posljedice za južni dio kontinenta i Sredozemlje mogle bi biti suprotne. Moguće su češće ljetne anticiklonalne blokade, dulji toplinski valovi, manje ljetnih oborina te povećana vjerojatnost razvoja mediteranskih ciklona, takozvanih medicana. Budući da je riječ o sporom procesu, najizraženiji učinci očekuju se nakon 2030. godine, uz daljnje jačanje prema sredini stoljeća.

Prema Lipovšćaku, ipak postoji jedan proces koji bi u sljedećih pet do petnaest godina mogao imati najveći utjecaj na vrijeme u Hrvatskoj.

“Po mom mišljenju, upravo je to najvažniji vremenski proces koji će karakterizirati vrijeme u našim krajevima u sljedećih pet do petnaest godina”, navodi meteorolog, govoreći o afričkim toplinskim valovima, širenju suptropskog pojasa prema sjeveru i sve češćim omega-blokadama.

Sahara i sjeverna Afrika zagrijavaju se brže od globalnog prosjeka, a pojas izrazito toplog i suhog zraka postupno se širi prema Sredozemlju. Istodobno suptropski greben sve češće prodire prema Europi, stvarajući uvjete za dugotrajne toplinske valove. Kada se uspostavi omega-blokada, nastaje stabilan sustav u kojem izostaje razvoj naoblake, a sunčano vrijeme dodatno zagrijava tlo i zrak.

Povećan rizik od suša i požara

Posljedice takvih situacija već su vidljive i u Hrvatskoj. One uključuju dugotrajna razdoblja s temperaturama iznad 35 stupnjeva Celzija, sve češće dane s više od 40 stupnjeva, vrlo tople noći i izražene suše. Prema Lipovšćaku, znakovi takvog režima vremena jasno su vidljivi u razdoblju od 2023. do 2025. godine.

Ako se u razdoblju od 2026. do 2030. istodobno pojave snažan El Niño, nastavak slabljenja AMOC-a, intenzivno zagrijavanje sjeverne Afrike i učestalije omega-blokade, Hrvatska bi se mogla suočiti s rekordno toplim ljetima, dugotrajnim toplinskim valovima, manjkom ljetnih oborina te povećanim rizikom od suša i požara. Očekuje se i nastavak zagrijavanja Jadranskog mora.

Lipovšćak procjenjuje da će najveći utjecaj na vremenske ekstreme u Hrvatskoj do kraja desetljeća imati afrički toplinski valovi i blokirajuće atmosferske situacije, kao i kontinuirano zagrijavanje Sredozemlja. Utjecaj promjena AMOC-a smatra umjerenim, dok El Niño vidi kao dodatni, ali manje važan čimbenik.

Drugim riječima, najvažniji signal za vrijeme u Hrvatskoj tijekom sljedećih godina vjerojatno neće dolaziti iz Pacifika, nego iz sve toplijeg Sredozemlja, širenja suptropskog pojasa prema sjeveru i učestalijih prodora vrlo toplog afričkog zraka nad Europu. Za društvo to znači veći rizik od ljetnih suša i požara, veći toplinski stres za stanovništvo i poljoprivredu te rast potrošnje energije za hlađenje. Istodobno, povećava se mogućnost naglih prodora hladnog zraka, olujnih vjetrova, intenzivnih oborina i bujičnih poplava.

Nastavi čitati

Hrvatska

PROGNOZA / Bit će sve češće vruće, postoji opasnost od toplinskog vala

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević

Iako je u noći mjestimice bilo kiše, jutros je uglavnom suho. Lokalno ima umjerene do povećane naoblake, čak i magle u kopnenim krajevima.

No, ipak, srijeda je počela pretežno sunčano u većini krajeva Hrvatske. U nastavku dana, u poslijepodnevnim satima, lokalno može biti prolaznih pljuskova s grmljavinom.

Četvrtak će također biti nestabilan, stoga poslijepodne treba računati na mogućnost pljuskova s grmljavinom, pretežno na kopnu, manje su vjerojatni duž Jadrana.

Petak će biti stabilniji, većinom sunčan i pretežno suh.

Za vikend uglavnom sunčano, s tim da će subota biti stabilnija. U nedjelju su mogući pljuskovi poslijepodne, uglavnom na sjeverozapadu zemlje. Bit će vruće, lokalno i do 36.

Državni hidrometeorološki zavod upozorava na umjerenu opasnost od toplinskog vala za riječko područje.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu