Connect with us

Hrvatska

O PREDSTOJEĆIM PARLAMENTARNIM IZBORIMA / Plenković: “Protiv nas po treći put kobasičasta koalicija”

Objavljeno

-

Nasuprot nas imamo po treći put neke kobasičaste koalicije sklopljene s konca i konopca. Morali su čuti našu odluku, naše nositelje lista da se brzo nađu i kažu, “eto nas ima 10”, rekao je za središnji Dnevnik HTV-a premijer Andrej Plenković komentirajući najavu lijeve oporbe da u “Koaliciji za bolju Hrvatsku” ide na izbore.

Premijer Andrej Plenković istaknuo je kako odluka o raspuštanju Sabora dolazi jer su vladajući odlučili da izbori budu održani u miru, prije ljetne sezone.

– Mi smo sve ovo vrijeme planirali da izbori za novi saziv Sabora budu održani u miru, van ljetne turističke sezone, da budu održani nakon nekoliko ključnih odluka koje smo pripremali kao Vlada – prva je odluka o rastu plaća za ljude koji rade u državnoj i javnoj službi, najveći rast plaća u povijesti za 245 tisuća ljudi. To će sve biti primijenjeno za plaću u ožujku, početkom travnja, rekao je.

Najavio je donošenje novog paketa mjera pomoći kada se radi o energetici i umirovljenicima.

– Jednako tako, Vlada će idućeg tjedna na sjednici Vlade donijeti novi paket mjera, to je za naše građane posebno važno, to znači da mogu biti mirna, cijene struje i plina će ostati iste. Vlada će subvencionirati i naftne derivate. Izaći ćemo s posebnim paketom, jednakim onakvim kakav je bio uoči Božića za naše umirovljenike, kazao je.

– Što se tiče demokratskih procesa i kulture. U fazi smo da sedam i pol godina u kontinuitetu uživamo povjerenje hrvatskih građana. U demokracijama je dobro testirati povjerenje. Ovaj put idemo na izbore s ogromnim postignućima, nastavio je.

– Paket za umirovljenike će uključivati potpore za one koji imaju mirovine do 830, 840 eura. Obuhvaćeno je 800 tisuća ljudi. Sukladno razini mirovine, potpore su 160, 120, 80, 60 i 50 eura, dodao je.

“Što se tiče demokratskih procesa i kulture. U fazi smo da sedam i pol godina u kontinuitetu uživamo povjerenje hrvatskih građana. U demokracijama je dobro testirati povjerenje.” – Andrej Plenković

‘Od onih koji traže probleme nikad nećete dočekati rješenja’

Premijer se osvrnuo na kritike oporbe za koju tvrdi da samo traži probleme, a ne nudi rješenja.

– Oporba ima svoj pristup. Parlamentarna većina koja je odgovorna i ozbiljna ima cijelo vrijeme svoj plan na kojem radi, smireno, staloženo i bez pritisaka onih koji bi htjeli imati dominantnu ulogu u stvaranju političkih tema, rekao je.

– Njihov posao je u zadnjih sedam i pol godina bio da u našim rješenjima traže probleme, a od onih koji samo traže probleme – nikad nećete dočekati rješenja, kazao je.

– Ta njihova igra narativa. Oni su svaki dan drugo. Ako ne idemo na izbore, onda je voda do grla, a ako idemo na izbore, onda je opet voda do grla. Mi smo dobro raspoloženi i sigurni u naša postignuća, poručio je.

“Parlamentarna većina koja je odovorna i ozbiljna ima cijelo vrijeme svoj plan na kojem radi, smireno, staloženo i bez pritisaka onih koji bi htjeli imati dominantnu ulogu u stvaranju političkih tema.” – Andrej Plenković

Koalicija “Za bolju Hrvatsku”

Komentirajući okupljanje 10 lijevo-liberalnih stranaka u koaliciju “Za bolju Hrvatsku”, premijer je ustvrdio kako se nisu sustavno pripremali.

– Razlika između nas i njih je što se sustavno pripremamo za naš treći mandat. Mi smo, kad smo izašli s odlukom – upoznali parlamentarnu većinu i imali jasan smjer aktivnosti. Izašli smo spremni s nositeljima lista od prve do 11. izborne jedinice, rekao je.

Istaknuo je kako po treću put nasuprot vladajućih stoji “kobasičasta koalicija” te ustvrdio da, košarkaškim rječnikom”, vladajući vode 25 razlike.

– Nasuprot nas imamo po treći put neke kobasičaste koalicije sklopljene s konca i konopca. Morali su čuti našu odluku, naše nositelje lista da se brzo nađu i kažu, eto nas ima 10. Zadnji put ih je bilo 11, rezultat je bio, košarkaškim rječnikom, 25 razlike za nas. Idemo s postignućima, vizijom Hrvatske, činjenicama i istinom, dodao je.

“Morali su čuti našu odluku, naše nositelje lista da se brzo nađu i kažu, eto nas ima 10. Zadnji put ih je bilo 11, rezultat je bio, košarkaškim rječnikom, 25 razlike za nas.” – Andrej Plenković o oporbi

‘Glas za Domovinski pokret je glas za ljevicu’

Upitan vidi li mogućnost suradnje s Mostom i Domovinskim pokretom, premijer Plenković je kategorički odbio bilo kakvu vrstu suradnje te ocijenio ove dvije stranke kao nepouzdane.

– Ma kakvi, kakav Domovinski pokret, kakav Most. I jedni i drugi su se pokazali nepouzdanima, a Most – potpuno. S njima u biti nitko neće, neće ići ni ljevica, rekao je.

Optužio je Domovinski pokret da su pridonijeli izboru Zorana Milanovića za predsjednika republike.

– Mi s njima nećemo ići nikad, a što se tiče Domovinskog pokreta, to su ljudi koji su na vlast doveli Milanovića u srazu s Kolindom Grabar Kitarović. Svaki glas za DP je glas za ljevicu, prema tome – birače desnog centra i desnice pozivam da poklone povjerenje HDZ-u, kazao je.

– Sve što je bitno glede nacionalnih interesa, suverenističke politike i nacionalnog identiteta sadržano je u našoj politici, dodao je.

“Sve što je bitno glede nacionalnih interesa, suverenističke politike i nacionalnog identiteta sadržano je u našoj politici” – Andrej Plenković

‘Nema tog dijela Hrvatske gdje nismo krenuli s velikim investicijama’

Govoreći o postignućima Vlade, premijer je istaknuo ulaganja u prometnu infrastrukturu, kvalitetu života građana te ulaganja u obrazovanje i zdravstvo.

– Što se tiče onoga s čime smo zadovoljni, to bih pokušao grupirati u tri bloka. Moj glavni zadatak kao predsjednika Vlade, koji mora brinuti o svima, da u ovako velikim krizama, a bilo ih je, od Agrokora, brodogradilišta, pandemija, potresa, posljedica rata u Ukrajini, inflatornih pritisaka – da baš nitko ne ostane po strani i zaboravljen bez da mu je netko, a najčešće država – pružila ruku, rekao je.

– Očuvali smo socijalnu koheziju, povećali plaće, u našem mandatu su povećane plaće za 60 posto. Kada pogledate mandat SDP-a, tad je plaća narasla za 25 eura u četiri godine. U našem mandatu je narasla sa 750 na 1200 eura, ustvrdio je.

– U njihovo vrijeme je mirovina narasla za 12 eura, u naše vrijeme je narasla za 220 eura. Imamo najveći broj zaposlenih u Hrvatskoj od 1991. godine. Tko god želi naći posao u Hrvatskoj – danas to može, nastavio je.

– Ulagali smo u škole, bolnice, dječje vrtiće, izgradili smo Pelješki most, LNG terminal na Krku, probili smo drugu cijev tunela Učka, izgradili smo koridor 5c, u Slavoniji mostove kod Svilaja i Gradiške. Dovršavamo ovoga ljeta autocestu do Siska, brze ceste do Koprivnice se grade od Križevaca do Bjelovara, kasnije do Virovitice, obilaznica Splita, tunel Kozjak se počeo graditi, istaknuo je.

– Nema tog dijela Hrvatske gdje nismo krenuli s ogromnim velikim investicijama i u konačnici donijeli dvije i pol milijarde eura za obnovu glavnoga grada i Banovine. Sredstva koje se ulažu ovdje u moj rodni grad i naš glavni grad, bilo da je to za obnovu Markove crkve koja je bila šest milijuna eura i gotova je, ili je za škole, fakultete, bolnice, infrastrukturu, kulturnu baštinu, javne zgrade, sakralne zgrade, netko se potrudio da taj novac bude tu i da obnova bude u ovako velikom zamahu, zaključio je premijer.

Što bi premijer u ove četiri godine učinio drukčije?

Na pitanje što bi u proteklom mandatu učinio drukčije, premijer je odgovorio kako sve većinom radi o brzini donošenja odluka u vrijeme velikih kriza.

– Možda bi bili malo pažljiviji u vremenima velikih kriza oko brzine donošenja odluka, ali u krizama nemate što drugo, nego donositi odluke i preuzimati odgovornost. Ja često volim reći, kada dobijete povjerenje građana, jedino što ne smijete raditi je izuzimati se iz vlastitog posla, rekao je.

Osvrnuo se i na higijenu političkog diskursa u javnom prostoru. Za njen pad je optužio predsjednika Milanovića.

– Ono što mi nije drago, a to nema veze nužno s nama, je što je, ponajviše zahvaljujući Milanoviću, strašno snižena politička kultura u Hrvatskoj. Mi smo sada u vremenu kada saborske rasprave u ovom sazivu uspoređujemo s onima ranije, njegov je ovaj prethodni bio baš idealan, ali snizila se politička kultura. Jako puno primitivizma, jako puno prostakluka, jako puno vrijeđanja, jako puno osobnih napada, nešto što mislim da nije dobro dugoročno za hrvatsku demokraciju, ustvrdio je.

– Ako bismo mogli raditi na tome, tu bi sigurno nastojali biti u budućnosti i mi, premda u biti, uvijek samo odgovaramo na tuđe difamacije i napade, jer moramo, to se u politici treba raditi. Inače u životu ne treba dati na sebe, ja to ne dam nikome i nikada, pogotovo nekad dolazi od nekoga bez razloga, nego samo zbog isključivosti i mržnje. Ali to je tako, ljudi će vidjeti te razlike, znaju što smo postigli, kakve su okolnosti, bile li su vrlo zahtjevne. Ja mogu reći, kad sve skupa rezimiramo, da su naše postignuća u poreznom rasterećenju i odgovornom upravljanju javnim financijama i sada smanjenju inflacije, tako da ljudi mogu reći da je ovo Vlada koja u krizama znala naći rješenja na kojima joj zahvaljuju, dodao je.

“Jako puno primitivizma, jako puno prostakluka, jako puno vrijeđanja, jako puno osobnih napada, nešto što mislim da nije dobro dugoročno za hrvatsku demokraciju.” – Andrej Plenković o političkoj komunikaciji

Europski izbori i pomoć Ukrajini

Komentirajući nadolazeće europske izbore i pomoć Ukrajini, premijer je ustvrdio kako je bilo potrebno osigurati 50 milijardi eura kako bi Ukrajina nastavila funkcionirati.

– Što se tiče potpore Ukrajini, mi smo donijeli strateške odluke kao Europsko vijeće prije četiri i pol tjedna, prema da je nas 26 bilo u potpunosti suglasno već sredinom prosinca. Mislim da je tih 50 milijardi eura za iduće četiri godine, dakle financijske, ekonomske pomoći, da Ukrajina kao država uopće normalno funkcionira s obzirom na ogromne troškove, razaranja, desetke tisuća ubijenih, milijuna izbjeglih i raseljenih, kritičnu infrastrukturu koja je razorena i veliku i važnu vojnu pomoć i tu je isto za izbore važno, rekao je.

– Imate vladu koja šalje vojnu pomoć godinama, imali ste predsjednika i onih 54 opozicijskih zastupnika koji su se ,manje-više – okupili sada, koji su bili protiv toga i to treba jasno reći, dakle nisu htjeli pomoć žrtvi i to s benignim participiranjem Hrvatske u misiji vojne pomoći Ukrajini koja je uključivala par časnika u stožeru te misije, nekoliko naših časnika trenera, vojnika koji obučavaju Ukrajince i možda su ti neki Ukrajinci trebali doći. Čak ni to nisu htjeli napraviti, mahom iz nedostatka solidarnosti prema Ukrajincima ili pak zbog nekakvog političkog nastojanja da HDZ-ova vlada s partnerima nešto ne donese, nastavio je.

Ustvrdio je kako će europski izvori biti izazovni, ali i da će EPP vjerojatno biti relativni pobjednik.

– Ja mislim da će europski izbori biti itekako izazovni, da će Europska pučka stranka, dakle naša politička obitelj, ponovno biti relativni pobjednik, na to upućuju sve ankete.

– Znatno smo se ojačali u Poljskoj sada, znatno smo se ojačali u Španjolskoj, znatno smo se ojačali u Njemačkoj. Moramo raditi na revitalizaciji naših partnerskih sestrinskih stranaka u Italiji i Francuskoj. Govorimo o pet velikih zemalja, oni daju najviše zastupnika. Mi ćemo naravno ići na te izbore ponovno po pobjedu da dobijemo najveće povjerenje i da sudjelujemo u formiranju europskih politika, dodao je.

“Nisu htjeli pomoć žrtvi i to sa benignim participiranjem Hrvatske u misiji vojne pomoći Ukrajini koja je uključivala par časnika u stožeru.” – Andrej Plenković o protivljenju oporbe obuci ukrajinskih vojnika

‘Sofisticirano upravljanje zemljom’

Premijer je dodao kako je bitno da birači glas daju onima koji su se dokazali svojim rezultatima, a ne, kako je rekao “onima koji nisu identificirani s europskim procesom”.

– Puno je bolje dati povjerenje onima koji mogu utjecati na politiku. Ako dajete glas nekome tko je uvijek protiv svega što je relevantno i za Europu, i za Hrvatsku, i za građane, bacili ste glas potpuno bez veze, jer ti ljudi osim svoje plaće nikome ništa dobro nisu donijeli. Važno da im se to kaže. Ja to govorim s puno iskustva, jer sam proveo više od tri i pol godine u toj instituciji, jer sam sedam i pol godina na sastancima Europskog vijeća, jer vodimo europsku politiku Hrvatske zajedno s članicama i članovima Vlade i stalo mi je da budem odgovoran partner, a ne nekakav neozbiljan akter koji će potpuno neidentificiran s europskim procesom, donositi nekakve odluke koje nisu utemeljenu ni na našem interesu, ni u kontekstu onoga što se radi na razini Europe, rekao je.

– Ovo sofisticirano upravljanje danas, nacionalne razine, europske razine, globalne utakmice, županijske razine, gradske razine, općinske razine, to u današnje vrijeme mogu samo velike stranke s puno iskustva, s kvalitetnim ljudima, dobrim programom i što je najvažnije i s rezultatima u prošlosti i s vizijom za budućnost. To su ogromne razlike kada pogledate političko tržište Hrvatske i na prvi pogled se već može vidjeti na koga se možete osloniti u vremenima neizvjesnosti kriza koje su pred nama. Mi smo prije četiri godine rekli sigurna Hrvatska, takva je i bila. A sad želimo biti korak ispred drugih, zaključio je.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

KTC povlači proizvod, provjerite jeste li ga kupili!

Objavljeno

-

By

KTC je na svojim stranicama objavio da se povlači proizvod PEPITO 1l rum punch.

Proizvod se povlači s tržišta jer je redovitom kontrolom nad proizvodnjom utvrđeno manje odstupanje u pogledu korištenja određenih prehrambenih aditiva.

“Predostrožnosti radi, obavještavamo cijenjene potrošače kako predmetni proizvod povlačimo s tržišta”, poručuju iz KTC-a.

Ako ste predmetni proizvod kupili na prodajnim mjestima KTC-a, javite se na prodajno mjeste. Iz KTC-a navode da se povlačenje odnosi samo na proizvod navedenog LOT broja (LOT BROJ:005 21.12.2023.; LOT BROJ: 001 13.02.2024.) koji se navodi u ovoj obavijesti.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatska među zemljama EU-a s najnižim cijenama plina i struje

Objavljeno

-

By

Kućanstva u EU i eurozoni plaćala su u drugoj polovini 2023. godine nešto niže cijene plina i struje nego u prvih šest mjeseci, a Hrvatska je zadržala mjesto u skupini zemalja s najnižim cijenama, znatno nižim od europskog prosjeka, pokazali su u četvrtak podaci Eurostata.

Prosječna cijena struje za kućanstva u EU pala je u drugoj polovini 2023. za 3,7 posto u odnosu na prvih šest mjeseci, kliznuvši na 28,3 eura za 100 kilovatsati, izračunao je Eurostat. U odnosu na drugu polovinu 2022. godine bila je gotovo nepromijenjena.

U eurozoni kućanstva su 100 kilovatsati struje u drugoj polovini prošle godine u prosjeku plaćala 30 eura, za 3,8 posto manje nego u prvih šest mjeseci. U odnosu na isto razdoblje 2022. cijena joj je bila viša za 3,1 posto.

“Troškovi energije, opskrbe i mreža stabilizirali su se u prvoj polovini godine i pokazuju pad u drugoj polovini u odnosu na vrhunac u 2022., ali su još uvijek na visokoj razini”, zaključuju statističari.

Ukinuti mehanizmi pomoći

Prosječna cijena plina za kućanstva u EU bila je pak u razdoblju od srpnja do prosinca manja za pet posto nego u prvoj polovini godine, kliznuvši na 11,3 eura za 100 kilovatsati. U usporedbi s drugom polovinom 2022. bila je gotovo nepromijenjena.

U eurozoni plin je za kućanstva u drugoj polovini prošle godine pojeftinio za 7,6 posto, na 12,2 eura za 100 kilovatsati. U odnosu na drugu polovinu 2022. bio je skuplji za sedam posto.

Niži računi kućanstava za plin i struju nego u prvoj polovini godine odražavaju pad cijena na tržištima, koji je djelomice amoriziralo ukidanje mehanizama državne pomoći, objašnjavaju u Eurostatu.

Jeftina “trojka”

Najnižu cijenu plina, izraženu u eurima, plaćala su u drugoj polovini prošle godine kućanstva u Mađarskoj, od 3,3 eura za 100 kilovatsati.

Slijedi Hrvatska sa cijenom plina za kućanstva u drugoj polovini 2023. od 4,6 eura za 100 kilovatsati, kada se uključe svi nameti, većom za 4,4 posto nego u prvoj polovini godine. Usporedba s istim razdobljem 2022. godine pokazuje upola blaže poskupljenje.

Eurostat napominje da se usporedbe cijena u Hrvatskoj temelje na fiksnom tečaju eura za kunu, podsjetivši da je 1. siječnja prošle godine ušla postala članica eurozone.

U skupinu zemalja s najnižom cijenom plina za kućanstva u drugoj polovini 2023. svrstala se i Rumunjska gdje je stajao 5,6 eura.

Najvišu cijenu plina, izraženu u eurima, plaćala su pak kućanstva u Nizozemskoj i Švedskoj, od 24,8 eura odnosno 20,7 eura za 100 kilovatsati.

Cipar i Malta ne objavljuju podatke o cijenama plina, a Finska ne objavljuje cijene plina za kućanstva.

Povoljna Mađarska

Kućanstva u Mađarskoj plaćala su i najnižu cijenu struje u drugoj polovini prošle godine, od samo 11,3 eura za 100 kilovatsati. Slijede Bugarska i Malta gdje je stajala 11,9 odnosno 12,8 eura.

Kućanstva u Hrvatskoj plaćala su u drugoj polovini prošle godine 14,8 eura za 100 kilovatsati struje, kada se uključe svi nameti. To znači da se njezina cijena nije značajnije promijenila od druge polovine 2022. kada je bila poskupjela za 9,3 posto u odnosu na prethodnih šest mjeseci.

Najviše su pak u drugoj polovini 2023. za struju izdvajala kućanstva u Njemačkoj, gdje je 100 kilovatsati stajalo 40,2 eura. Slijede Irska i Belgija sa cijenom struje za kućanstva od gotovo 38 eura za 100 kilovat sati.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvati na EU izborima mogu birati i strance, DIP objasnio kako

Objavljeno

-

By

Državno izborno povjerenstvo (DIP) podsjeća da na europskim izborima 9. lipnja, pravo birati i pravo biti birani, odnosno kandidirati se, imaju i državljani druge države članice EU s prebivalištem ili boravištem u Hrvatskoj.

Ostvari li to pravo u Hrvatskoj, državljanin druge članice EU, ne može ga ostvariti u matičnoj državi, niti u drugoj članici EU, na istim izborima.

Da bi mogao glasovati na europskim izborima, državljanin druge države članice EU, mora najkasnije 9. svibnja podnijeti zahtjev za upis u Registar birača nadležnom upravnom tijelu županije, odnosno Grada Zagreba koje vodi taj Registar.

Uz taj zahtjev, treba predočiti izjavu u kojoj će, uz ostalo, stajati da će pravo glasa ostvariti samo u Hrvatskoj i izjavu da nije lišen prava glasovanja u državi članici EU čiji je državljanin.

Navedeni zahtjev podnosi nadležnom upravnom tijelu koje vodi Registar birača, prema mjestu prebivališta ili boravišta u Hrvatskoj.

Kontakt podaci nadležnih upravnih tijela bit će dostupni na mrežnim stranicama Ministarstva pravosuđa i uprave – https://mpu.gov.hr/.

DIP podsjeća i da birači druge države članice EU glasuju na biračkim mjestima određenima prema mjestu njihovog prebivališta ili boravišta.

Kad je riječ o kandidiranju na europskim izborima, DIP ističe da to pravo imaju i državljani druge države članice EU ako zadovoljavaju zakonske uvjete i pod uvjetom da u Hrvatskoj i državi članici EU čiji su državljani, pojedinačnom sudskom presudom ili administrativnom odlukom protiv koje je dopušten pravni lijek nisu lišeni prava na kandidiranje i da su upisani u Registar birača.

Ima li državljana drugih država članica EU na listama za europske izbore i koliko, vidjet će se nakon što DIP u srijedu poslijepodne objavi zbirnu listu pravovaljanih lista.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu