Tech
Balkanci biraju isto: Ovo su najprodavaniji auti po zemljama u svijetu i regiji
Procjenjuje se da je 2022. diljem svijeta prodano 79 milijuna novih automobila, a samo 22 zemlje čine 75 posto globalnog prodajnog tržišta.
U Hrvatskoj je prošle godine prodano 44.088 novih automobila te kao takvi zauzimamo zanemarivih 0,056 posto svjetskog tržišta. Za usporedbu, u Australiji je u isti vrijeme prodano 64.391 Toyota Hilux, znači samo jedan model je prebacio cjelokupnu prodaju u Hrvatskoj.
Kod nas je prodano najviše Volkswagena, i to njih 5.288, dok je najprodavaniji model bila Škoda Octavia, s prodanih 1.957 komada, no kako stoji ostatak svijeta? Krenimo od SAD-a, gdje je već 41 godinu uzastopce najprodavaniji pick-up Ford F-serije, a najčešće se radi o modelu F-150, koji je najpodavaniji i u Kanadi. Samo na ta dva tržišta prodano je 739.000 primjeraka F-serije, što čini 1 posto svih novih automobila prodanih u 2022, prenosi Drive.
Ukupno je u SAD-u prodano 13,83 milijuna vozila, što je pad od 8 posto u usporedbi s 2021. i najniža razina od 2012. Primjerice, broj prodanih automobila je 19 posto manji nego 2019. Unatoč lošim rezultatima kupci su nastavili prelaziti s limuzina i monovolumna na SUV-ove i pick-upove, a Tesla je nastavila s dizanjem brojki, pa tako dva njihove modela predvode ljestvicu najprodavanijih električnih automobila. Ipak, sami električni automobili još uvijek čine mali dio ukupnog broja. Dodajmo i da su u SAD-u druga dva najprodavanija vozila također pick-upovi, Chevrolet Silverado i RAM Pickup.
Najveće svjetsko tržište automobila
Iako SAD, padu unatoč, i dalje drži više od 16 posto svjetskog tržišta, ne nalazi se na samom vrhu zemalja s najviše prodanih novih automobila. To mjesto pripada Kini, čije je tržište novih automobila čak duplo veće nego američko. Također, dok se američko i europsko tržište i dalje bore s posljedicama pandemije, kinesko je tržište automobila i ove godine raslo za 2 posto te broji 26,86 milijuna prodanih vozila. To je brojka čak i viša nego pretpandemijske 2019., piše Motor1.
Za velik dio rasta zaslužna su električna vozila, značajno stimulirana od strane središnje vlade. Prema preliminarnim podacima ova su vozila predstavljala 20 posto ukupne prodaje, a maleni električni Wuling Hongguang Mini EV je treći najprodavaniji automobil. Drugo mjesto drži Nissan Sylphy, dok je na prvom BYD Song Plus.
Osim Kine, u 2022 su dobar promet bilježila i ostala velika tržišta poput Australije, Indije, Indonezije i Turske. Broj prodanih automobila nije samo porastao samo između 2021. i 2022., već je bio veći nego dvije i tri godine ranije. Indija je vjerna svojoj proizvodnji, pa tako prva tri mjesta najprodavanijih automobila drže vozila marke Maruti, i to redom modeli Wagon R, Baleno i Swift, Zvuče vam poznato? To je zato jer je 2003. godine ovaj brend kupio japanski Suzuki, pa se zapravo radi o njihovim modelima od kojih se neki prodaju, ili su se prodavali, i u Hrvatskoj.
Kad smo kod Indije, spomenimo i da su u 2022. zabilježili rekordnih 4,37 milijuna prodanih automobila, što ju po prvi put stavlja na treće najveće svjetsko tržište vozila ispred Japana. U Indoneziji se prodaja vozila kreće prema brojci od jednog milijuna automobila godišnje, koliko ih se prodavalo između 2013. i 2018. Broj prodanih je porastao za 17 posto u odnosu na 2021. i za 95 posto u odnosu na 2020. Najprodavaniji su redom – Daihatsu Gran Max, Honda Brio i Toyota Avanza.
Golf više nije najprodavaniji
Poput brojnih kupaca diljem svijeta, i u Europi je većina vjerna domaćim modelima. Europsko tržište novih automobila zabilježilo je još jedan pad u 2022. Prema podacima JATO Dynamicsa za 30 tržišta (EU-26 + Ujedinjeno Kraljevstvo, Norveška, Švicarska i Island), ukupno je prodano 11.309.310 automobila, što je pad od 4,1 posto u usporedbi do 2021., a najniža razina od 1985. godine. Dodajmo i da 75 posto europskog tržišta zauzima pet zemalja – Njemačku, Veliku Britaniju, Francusku, Italiju i Španjolsku.
Ono što je zanimljivo jest činjenica da Volkswagen Golf više nije najprodavaniji automobil u Europi, njegovo mjesto sada zauzima Peugeot 208 s prodanih 206.816 primjeraka. Posljednji put Peugeot je bio vodeći na europskom tržištu 2007. godine, s modelom 207. Golf je pao s prvog na peto mjesto, Dacia Sandero bila je drugo najprodavanije vozilo u Europi, zadržavši svoju poziciju iz 2021., a slijedio ga je Fiat 500.
Nakon njih slijede Toyota Yaris, Opel/Vauxhall Corsa, Hyundai Tucson, Dacia Duster, dok deset najprodavaniji zaokružuje Renault Clio. Na europskom su tržištu veliki iskorak napravili kineski brendovi koji su nadmašili etablirane proizvođače, uključujući Mazdu, Suzuki i Jaguar Land Rover. Veliki udio prodaje odgovara vozilima koje je dizajnirala i proizvela marka MG u kineskom vlasništvu, koja je zabilježila povećanje količine od 116 posto na gotovo 114.000 vozila, nadmašivši prodaju Jeepa i Honde.
Teslin tržišni udio porastao je na 2,06 posto u 2022., prodavši Seat, Mini i Suzuki. Ovaj rast potaknuo je Model Y, najprodavanije električno vozilo u Europi s nešto više od 138.000 prodanih primjeraka. Potpuno električni SUV bio je 13. najprodavaniji automobil u Europi 2022. godine.
Što se samih zemalja tiče, najprodavaniji automobili u Njemačkoj su domaći Volkswageni, i to redom – Golf, Tiguan i T-Roc. U Britaniji Nissan Qashqai, Vauxhall Corsa i Tesla Model Y, u Francuskoj su to Peugeot 208, Dacia Sandero i Renault Clio. U Italiji su najprodavaniji Fiat Panda, Lancia Ypsilon i Fiat 500, a u Španjolskoj Hyundai Tucson, Dacia Sandero i Seat Arona.
Jedini najprodavaniji električni automobil u europskim zemljama je Tesla Model Y, koji je činio 10 posto ukupne prodaje novih automobila u Norveškoj i tako odnio prvo mjesto. Dodajmo i da su u Rusiji najprodavaniji auti domaće proizvodnje – Lada Granta, Lada Vesta i GAZ Gazelle.
Najprodavaniji automobili u regiji
No kako stoje nama susjedne zemlje i koji su ondje najprodavaniji automobili? U Bosni i Hercegovini je u 2022. prodano 8.437 novih automobila, čime se hrvatske brojke od 44 tisuće prodanih vozila i ne čine toliko lošima. Na vrhu prodaje Škoda Octavia, a zatim slijede Hyundai Tucson i Dacia Duster, piše Proauto.
Lani je u Sloveniji registrirano 46.339 novih osobnih automobila, što je dobrih 14 posto manje nego godinu prije. To je ujedno i najslabiji rezultat u posljednjih 21 godinu. Slovenci su nakon dugo godina okrenuli leđa Renaultu Cliu koji se proizvodi u Novom Mestu, a koji je pao na treće mjesto najprodavanijih. Volkswagen T-Roc zasjeo je na drugo mjesto, a na vrhu je Škoda Octavia.
U Srbiji je prošle godine prodano 22.785 novih automobila, što je lagani pad od 5,6 posto, a zanimljiv je podatak da ih je čak tri četvrtine prodano u Beogradu. I Srbi su vjerni Škodi, samo je ondje najprodavaniji model Fabia. Nakon nje slijedi Fiat Tipo, dok je treća Škoda Octavia.
U Mađarskoj je pak prodano 111.524 novih automobila u 2022., što je pad od 8,5 posto u odnosu na 2021. Što se tiče modela, najprodavaniji je Suzuki S-Cross, dok je druga Suzuki Vitara. To nije neobično kada znamo da Suzuki ima i svoju tvornicu u Mađarskoj. Na treće mjesto zasjela je Kia Ceed ispred Toyote Corolle i Dacije Duster, piše Best Selling Cars Blog.
Čak 215.050 novih automobila stiglo je na austrijske ceste 2022., što je veliki pad od 10,3 posto u odnosu na 239.803 vozila u 2021.. Ljestvicu modela, unatoč drastičnom padu, predvodi Škoda Octavia, druga je Toyota Yaris Cross, a na trećem mjestu je Tesla Model Y koja bilježi rast prodaje od čak 279,8 posto.
Tech
Otvorena Infobip Shift 2026 konferencija: Na Višnjiku developeri i AI stručnjaci iz Europe i svijeta
Vodeća developerska i AI konferencija u Europi – Infobip Shift 2026 održava se od 13. do 15. rujna.
Infobip Shift 2026 ponovno na Višnjiku okuplja developere i inženjere iz cijeloga svijeta. Središnje teme su razvoj vrhunskih tehnoloških platformi, razvoj karijera u tehnološkoj industriji i primjena AI alata, a ovogodišnje izdanje dovodi neke od najuspješnijih europskih i svjetskih tehnoloških kompanija kao što je Nvidia.

Vrhunski stručnjaci i predstavnici ovih predvodnika globalne tech scene podijelit će iskustvo rada na nekim od najkompleksnijih tehnoloških sustava na svijetu, a posjetitelji će iz prve ruke imati prilike čuti sve o izazovima skaliranja i pametnim produkcijskim rješenjima. Očekuje ih bogat program na nekoliko pozornica, kao i brojni paneli, radionice i predavanja. Uz predvodnike industrije kao što su Katie Gamanji (Apple) i Igor Dmochowski (Nvidia), svoja će iskustva podijeliti i Sven Peters, Bette Lyon Delsordo, Nico Martin i brojna druga zvučna imena. Više informaciji.

“Najveća developerska konferencija i ove godine naš grad pozicionira kao privremenu tech prijestolnicu regije. Programeri, osnivači, tehnološki entuzijasti i programeri iz cijeloga svijeta tri su dana u Zadru, i između ostaloga, razgovaraju o tome na koji način AI mijenja našu radnu i životnu okolinu.“, istaknuo je gradonačelnik Erlić.
Na Infobip Shift konferenciji očekuje se više od 5.000 sudionika, a uz Shift se ove godine održava Scale 2.0, startup natjecanje na kojem će finalisti svoje ideje predstaviti domaćoj i međunarodnoj tech zajednici.


Tech
FOTOGALERIJA / U Zadru i Kukljici održan Robot-dron demo konvoj, pažnju najmlađih privukao robotski pas
U Zadru i Kukljici jučer je održan Robot-dron demo konvoj, jedinstveni tehnološko-znanstveni događaj s demonstracijom naprednih autonomnih robotskih sustava u stvarnim uvjetima pomorskog okruženja. Događaj je organiziran u okviru 5. međunarodnog savjetovanja o robotici – MIPRO Robotics 2026: Robot Technologies and Applications (RTA), koje je održano na Sveučilištu u Zadru. U okviru konvoja predstavljena su i u stvarnim uvjetima demonstrirana suvremena rješenja podvodne, zračne i kopnene robotike, autonomnih sustava te umjetne inteligencije.
U prostorima Jedriličarskog kluba Uskok uvodno su predstavljeni projekt „MARBLE – Centar izvrsnosti u pomorskoj robotici i tehnologijama za održivo plavo gospodarstvo” i „MULTI-STEM – promocija STEM-a multidisciplinarnim pristupom”, kojima je fokus na razvoju podvodne robotike u Hrvatskoj te privlačenju mladih STEM tehnologijama. Akademik Karolj Skala prigodno je pripremio videozapis u povodu 30. godišnjice Sveučilišne regate ELMAR.
Središnji dio odvijao se nakon dolaska konvoja u Kukljicu, gdje su okupljenima prikazani rad humanoidnih robota Jože i Tonke, robotskog psa te različitih dronova i letjelica kojima je cilj istraživanje mora i podmorja, bilo da se radi o uzorkovanjima, detektiranju vrulja, snimanju kamerama za blisku fotogrametriju, batimetriju… Naravno, najviše pažnje privukli su Joža i Tonka, koji su komunicirali s posjetiteljima i otplesali valcer, kao i robotski pas koji se igrao s djecom.
Poseban dio bila je javna tribina posvećena viziji razvoja robotike i umjetne inteligencije, njihovom utjecaju na gospodarstvo i svakodnevni život te širim promjenama koje donose u oblikovanju budućeg društva, na kojoj su uz novinare i uzvanike sudjelovali rektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić, profesor emeritus Karolj Skala, prof. dr. sc. Stjepan Bogdan (FER), pročelnik Odjela za mehatroniku i robotiku Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Valčić, prof. Zorislav Šojat (IRB), dr. Katarina Đurić, predsjednik Uprave Infodoma i Udruge pametnih industrija Slavko Vidović, inovator i poduzetnik Željko Goja te menadžer Tadej Slapnik. Moderirao ju je dr. Ernest Vlačić.
– Umjetna inteligencija pruža velike mogućnosti i omogućuje nešto što je bilo nezamislivo, ali postoji velika opasnost da kliznemo u zonu komfora i užitka s mišlju da će nas potpuno zamijeniti tehnološka dostignuća. Ona je izvrstan alat koji može otvarati neslućene prostore, ali treba je sagledavati s oprezom. Važno je da se od najranijih susreta učenici ne plaše umjetnom inteligencijom, već da ih se uputi u razborito korištenje, istaknuo je rektor Faričić.
Dr. Šojat istaknuo je kako velikim oslanjanjem na umjetnu inteligenciju nećemo povećati svoju, ing, Goja potaknuo je mlade da se uključe u suvremene trendove i pripreme za budućnost koja će biti dosta drugačija, dok je dr. Valčić izrazio zabrinutost oko zloporabe robotskih sustava u ne baš plemenite svrhe.
– Tehnologije su se do sada razvijale na način da ih je naš mozak mogao apsolvirati, ovu ne može. Ona se razvija sve brže i sve je manje vremena da nešto poduzmemo. Mladima ostavljamo nešto što im je zanimljivo, ali ne znam je li to nešto dobro, istaknuo je dr. Bogdan.
Dok je inteligencija bila u računalu, još je sve bilo pod kontrolom, no izlaskom u robote i stvaranjem fizičke ili anorganske inteligencije konkurirat će ljudima u brojnim poslovima. Unatoč svim izazovima, istraživanja i razvoj će se nastaviti, u čemu uz dobro promišljanje priliku mogu tražiti i male zemlje poput Hrvatske.
Tech
FOTO / Tonka danas na Sveučilištu, sutra pomoć u vašem domu: za deset godina svako domaćinstvo imat će robota!
U Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru u okviru 5. međunarodnog savjetovanja o robotici – MIPRO Robotics 2026 sinoć je održana interaktivna demonstracija „Humanoidni roboti – od hoda do plesa”. Sudionici su imali priliku izbliza vidjeti roboticu Tonku, humanoidnog robota proizvedenog u Kini i baziranog na platformi Unitree G1, kojeg je nadogradila i za hrvatske prilike prilagodila slovenska tvrtka Vandri Robotics.
Ono što su vidjeli mnogima je promijenilo percepciju o robotima: nakon intervjua koji je dala televizijskoj postaji, odgovarajući na postavljena pitanja izvrsnim vokabularom, prikazala je i svoje fizičke vještine, posebno ples koji se u trenucima pretvarao u kung-fu. Sve su to promatrali Mali programeri iz Travnika, učenici Strukovne škole Vice Vlatkovića, sudionici skupa, ali i mali budući robotičari koji su iz Svečane dvorane izašli puni dojmova.
O lokomociji robota i tehnološkim izazovima govorili su akademik Karolj Skala i direktor Vandri Roboticsa Tadej Slapnik. Istaknuto je kako su primjene humanoidnih robota u sinergiji s umjetnom inteligencijom neslućene, bilo da se radi o hotelskim recepcijama, trgovinama u kojima mogu kupcima pronalaziti proizvode i davati informacije o akcijama, bolnicama i javnim uredima gdje mogu usmjeravati posjetitelje i rasteretiti zaposlenike…
– Fizička inteligencija je sposobnost strojeva i robota da percipiraju fizičko okruženje, razumiju ga i samostalno djeluju unutar njega putem umjetne inteligencije, odnosno kombinacijom naprednih algoritama strojnog učenja, senzorskih sustava poput LiDAR-a, kamera i zvuka te robotske mehanike, što im omogućuje da u stvarnom vremenu vide, čuju i osjete svoje okruženje, prepoznaju obrasce, donose odluke, fizički izvršavaju zadatke i prilagođavaju se nepredvidivim situacijama, slično kao ljudi. Često me pitaju kad ćemo imati robota koji će nam pomoći nešto kod kuće, da malo popegla robu i odradi kućanske poslove. Trebat će nam godinu-dvije da ovi roboti to budu u stanju napraviti, ali prije toga počet će se koristiti u različitim područjima – istaknuo je Slapnik.
Tonka ima 50 elektromotora koji upravljaju zglobovima, a u svom sustavu ima oko 3.000 komponenti te šest neuralnih mreža koje njome upravljaju. Za demonstraciju kakva je priređena potreban je kompleksan sustav u koji je ugrađena i umjetna inteligencija.
– Ne znamo točno što nas čeka u budućnosti, ali smo sigurni da će se s vremenom roboti vezati uz sve više aktivnosti. Nitko prije 15 godina nije mislio da će svatko u džepu imati računalo i internet. Za možda jedno desetljeće svako domaćinstvo imat će barem jednog robota, obiteljski krug će se mijenjati, proširivati, poslovi će se drugačije odvijati i cijeli život će nam se promijeniti – prognozirao je akademik Skala.




