Tech
Hrvati vole automobile: Prema ovoj ljestvici četvrti smo u Europi
Europsko udruženje proizvođača automobila (ACEA) izdalo je izviješće pod nazivom “Vozila na europskim cestama” koje otkriva brojne podatke o automobilima koji kruže europskim cestama.
Izvješće uključuje ključne podatke, poput prosječne starosti vozila, vrste snage vozila, vlasništva i još mnogo toga te smo odlučili izdvojiti one najzanimljivije.
Tako možemo vidjeti kako je na cestama EU-a 2022. prometovalo je 252 milijuna automobila, što je povećanje od 1% u odnosu na prethodnu godinu. Prema istom izviješću, u Hrvatskoj je te godine prometovalo 2.06 milijuna automobila.
Prodaja električnih vozila u EU-u je dosegla najvišu razinu svih vremena 2022., ali ona i dalje čine tek 1,2% svih automobila na cestama EU-a. U našoj zemlji je taj podatak još i manji, odnosno udio električnih automobila iznosi tek 0,3 posto. Na području cijele EU najviše je benzinaca (50,6 %), a slijede dizelaši (40,8 %). Kod nas je taj borj obrnuti te je na našim cestama više vozila na dizel (56 %), a nakon toga slijede vozila na benzin (39 %).
Što se tiče starosti automobila, najstariji vozni park imaju Grci (prosjek 17,3 godine) i Estonci (16,6 godina), dok najnovije automobile voze u Luksemburgu (7,9 godina), te Danskoj i Austriji (8,9 godina). Što se Hrvatske tiče, prema podacima ACEA-e, prosječan automobil na našim cestama star je 13,3 godina.
Hrvati i broj automobila
Kada je u pitanju broj automobila, Poljska ima najveći broj automobila na 1000 stanovnika u Europi, čak 703, dok je Latvija na začelju ljestvice s 410 automobila na 1000 stanovnika. Nakon Poljaka slijede Luksemburžani (695), Talijani (681), a na visokom četvrtom su Hrvati s čak 664 automobila na 1000 stanovnika. Dodajmo i da je prosjek EU-a 574 automobila na 1000 stanovnika.
Na cestama EU prometuje više od 30 milijuna kombija, što je povećanje od 1,5% u odnosu na prethodnu godinu. Francuska prednjači s najvećim brojem kombija u prometu. Više od 6,5 milijuna kamiona sada je na cestama EU-a, što je povećanje od gotovo 2% u odnosu na prethodnu godinu. U prosjeku, kamioni ostaju najstariji od svih vrsta vozila sa 14 godina. Na cestama EU sada prometuje preko 720 000 autobusa. Električni modeli čine više od 10% autobusa u tri zemlje EU (Irska, Luksemburg i Nizozemska).
Izvješće pokazuje da, iako zakonodavni ciljevi mogu pomoći u usmjeravanju promjena, ovo je samo dio slagalice za dekarbonizaciju cestovnog prometa. Europi je potreban širok skup okvirnih uvjeta, kao što su infrastruktura za punjenje te kupnja i porezni poticaji, kako bi se potaknula potražnja za novim modelima i napunila vozila na europskim cestama najčišćim i najzelenijim modelima.
Tech
(FOTO) SKUP “50 GODINA POSLIJE” NA SVEUČILIŠTU U ZADRU / Tankerska plovidba platila je prvo računalo 500.000 dolara, nabavljeno je zaobilaznim putem preko Malezije
Sveučilište u Zadru i Udruga za promicanje tehničkih znanosti History Computers Adria u povodu pedesete obljetnice primjene računala u zadarskom gospodarstvu organizirali su skup “50 godina poslije”, kojim su željeli podsjetiti na povijesni pregled računarstva u Zadru te problematizirati utjecaj razvoja informacijskih tehnologija na gospodarstvo, kulturu i druga područja, s osobitim osvrtom na utjecaj umjetne inteligencije.
Predsjednik udruge Željko Škara podsjetio je sudionike na pionirsko doba uporabe računala u Zadru, a ono je krenulo 1974. godine, kada je Nino Dellavia baš u zgradi Tehničke škole, danas SEP Sveučilišta u Zadru, u kojoj je održan ovaj skup, održavao prve seminare o računalima. Prvo računalo IMB S3 tada je nabavila Tankerska plovidba, i to zaobilaznim putem preko Malezije, jer SAD nije dopuštao prodaju sofisticirane tehnologije socijalističkim zemljama.
Prvo računalo plaćeno je 500 tisuća dolara, no kada je ono došlo nije bilo alata, edukacije, programa. Potrošio se veliki novac, pomaka u proizvodnom procesu nije bilo jer se paralelno sve radilo ručno, a o profitabilnosti da se ne govori. Ipak, ti pionirski koraci otvorili su prostor za edukaciju, stvaranje prve generacije zadarskih informatičara koji će kasnije spremni dočekati revoluciju i prelazak na PC-e početkom osamdesetih. Kada su velike ormare zamijenila računala kakva i danas poznajemo, a cijena se smanjila, njihova upotreba se proširila u zadarskom gospodarstvu.
– Naši gospodarstvenici znali su da moraju ići ukorak sa svijetom, gospodarstvo je bilo na niskoj razini, s ručnim radom i previše radne snage. Vidjeli su da su na Zapadu računalima unaprijedili produktivnost te su to vidjeli kao izlaz iz problema. Nažalost, u tim okolnostima nije moglo biti profitabilno, ali je proces pokrenut. Nekada je računarski centar imala svaka veća firma u Zadru, danas je ostao samo OTP banka, čiji su sustav stvarali zadarski informatičari. Razvilo se niz malih firmi koje su našle svoje niše za funkcioniranje u suvremenim uvjetima, istaknuo je Škara u povijesnom pregledu.
U osposobljavanje nove generacije stručnjaka uključilo se svojim programima i Sveučilište u Zadru.
– Možemo zamisliti uzbuđenje kada su rova računala došla zadarskim gospodarstvenicima i kada su oni prepoznali značaj tehnologije. Možda su neki osjećali strah, ali i ponos što su postavljali temelje gospodarstva kakvo danas znamo . Računala koja su tada stajala u prostorije danas stavimo u džep, a ovaj skup će pokazati kako je do toga došlo, Promišljat ćemo kako nas je digitalizacija promijenila, nije riječ samo o softveru i računalima, nego i ljudima, načinu na koji rade, misle i povezuju se. Jesu li nam olakšala život ili su nam stvorila nove izazove, jesmo li produktivniji ili izloženiji stresu? Ovaj jubilej prilika je da se osvrnemo ne to i postavimo pitanja kako će utjecati na živote ljudi u sljedećih 50 godina. Zadar zahvaljujući poduzetnim mladim ljudima ima sve uvjete da ostane prepoznat kao mjesto inovacija i tehnoloških napretka, poručila je u pozdravnoj riječi prorektorica Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Anita Pavić Pintarić.
Doc. dr. sc. Ante Panjkota predstavio je stručni prijediplomski studij Informacijske tehnologije, kao i brojne projekte u kojima studenti mogu sudjelovati. Prof. dr. sc. Srećko Krile sa Sveučilišta u Dubrovniku govorio je o tehnološkim promjenama ICT tehnologije na brodu, a prof. dr. sc. Božidar Kliček s Fakulteta organizacije i informatike Varaždin o umjetnoj inteligenciji u turizmu
Poznati zadarski gospodarstvenik mr. sc. Željko Goja (HSTech Glass systems) dao je povijesni prikaz razvoja novih inovativnih proizvoda podržanih računalom, a obrađene su i teme umjetne inteligencije u praksi, etičkih pogleda na umjetnu inteligenciju, inteligentnih pomorskih luka itd.
Organizatori i sudionici poželjeli su da ovaj skup postane tradicionalan te da već sljedeće godine prezentiraju promjene koje su se dogodile u tom, za informatičku revoluciju, dugom vremenu.
Tech
Opasan virus zarazio milijune mobitela! Na udaru popularne aplikacije, evo što napraviti
Privatna međunarodna kompanija za sigurnost na internetu Kaspersky upozorila je na opasan virus koji je napao čak 11 milijuna korisnika Androida. U pitanju je trojanac Necro, a u opasnosti su korisnici modificiranih verzija Spotifyja, WhatsAppa, Minecrafta i drugih popularnih aplikacija s Google Playa.
Riječ je o trojancu koji je Kaspersky otkrio još 2019., a ovaj virus u potpunosti je sposoban ukrasti osobne podatke. Međutim, nakon što se instalira, također može pokrenuti pristajanje na skupe pretplate, a da vlasnik Androida ništa ne posumnja.
Istražujući popularni servis za glazbu Spotify, tim tvrtke Kaspersky primijetio je neobičnu modifikaciju aplikacije Spotify Plus. Korisnike se poziva da preuzmu novu verziju aplikacije, ali iz neslužbenog izvora, besplatno i to uz otključanu pretplatu koja nudi neograničeno slušanje. No, u pitanju je zapravo zlonamjerni softver. Ovaj tim je pronašao slične modifikacije i za aplikacije kao što su WhatsApp, Minecraft i druge.
Kako se zaštititi?
Kaspersky savjetuje da nipošto ne preuzimate aplikacije iz neslužbenih izvora jer je rizik od preuzimanja virusa tim putem iznimno visok.
Drugo, aplikacije na Google Playu i drugim službenim platformama također treba tretirati sa zdravom dozom skepse. Čak se i popularna aplikacija poput Wuta Camera, s 10 milijuna preuzimanja, pokazala nemoćnom pred ovim trojancem.
Kaspersky predlaže sljedeće konkretne korake:
– Zaštitite svoj uređaj kako vas trojanac ne bi iznenadio. To znači da preuzmete pouzdane alate za zaštitu i prepoznavanje zlonamjernih programa.
– Provjerite stranicu aplikacije u trgovini prije preuzimanja. Također, pregledajte i recenzzije, osobito one s niskim ocjenama jer one najčešće upozoravaju na moguće zamke. Pozitivne recenzije mogu biti lažne, a vioska ocjena također može biti napuhana.
– Ne tražite modificirane ili hakirane verzije aplikacija jer su one gotovo uvijek prepune svih vrsta trojanaca: od najbezazlenijih do mobilnih špijunskih programa poput CanesSpyja.
Tech
Ovo je jedan od najvećih potrošača struje u kućanstvu, evo što možete napraviti
Dok cijene energenata intenzivno rastu, mnogi traže načine kako barem malo manje trošiti, no nerijetko iz neznanja trošimo i više nego što bismo trebali i račune za struju si povećavamo samo zbog nepažnje; najviše s uređajima koje stalno držimo uključene u struju, čak i kad ih ne koristimo.
Takvi se uređaji, piše The Guardian, a prenosi Večernji, zovu još i energetski vampiri, jer energiju troše kontinuirano, čak i kad ne rade, a prema nedavnoj studiji British Gasa, mogu biti odgovorni za nevjerojatnih 23 posto potrošene električne energije u kućanstvu!
Za većinu je uređaja najočitije rješenje da ih držite isključene iz struje dok se ne koriste, a evo kako možete “ukrotiti” električni bojler, za kojeg stručnjaci procjenjuju da je jedan od najvećih energetskih vampira u domaćinstvu:
Naime, za samo jedan sat rada bojler snage dva kilovata potroši dva kWh. Ako bojler svaki dan radi dva i pol sata, mjesečno potroši ukupno 150 kWh. Na većini je bojlera temperatura unaprijed namještena, no da biste uštedjeli, termostat bojlera podesite na ekonomično grijanje, odnosno na temperaturu između 50 i 60°C. Osim što je nepotrebno, pregrijavanje vode (na 75 ili čak 85 °C) prouzročuje veću potrošnju struje, ali i brže propadanje bojlera i stvaranje kamenca.
-
Hrvatska4 dana prije
ZNATE LI KADA I ŠTO SLAVIMO? 31. listopada je Svjetski dan štednje, 1. studenog Svi sveti, a pokojnih se sjećamo 2. studenog…
-
Hrvatska3 dana prije
BLAGDAN SVIH SVETIH / Znate li što danas slavimo?
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije
DUŠNI DAN / Danas se obilaze groblja i pale svijeće. Večeras u katedrali misa za sve vjerne mrtve
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije
PRODUŽENI VIKEND / Ovo je radno vrijeme trgovina u Zadru danas i u nedjelju…