Dočekali smo euro, ali s njime i neočekivani rast cijena roba i usluga, što je u suprotnosti sa Zakonom o uvođenju eura. Vlada je brzo reagirala pa mjerodavne inspekcije već danima provjeravaju stanje na terenu. Ivica Katavić, predsjednik Udruženja trgovine HGK rekao je da se ne trebamo bojati rasta cijena od 1. veljače, ali da je pitanje što će biti s 31. ožujka.

– Nama su porasli troškovi energenata u trgovini. Za plin za studeni i prosinac dobili smo dva računa koji su jednaki iznosu svih računa u prvih 10 mjeseci 2022. Struja je poskupjela četiri puta i ne znam kako će se to sve odraziti na poslovanje trgovaca, rekao je Katavić gostujući u emisiji Hrvatskog radija “U mreži Prvog”.

Hrvoje Bujanović, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja rekao je da je inflacija malo usporila, ali da je zabrinjavajuć rast cijena prehrambenih artikala i alkoholnih pića.

Zvjezdana Blažić, stručnjakinja za prehrambenu industriju i poljoprivredu istaknula je da su cijene hrane u prošloj godini izrazito brzo rasle.

– U svibnju je počelo neko usporavanje na globalnom nivou, ali indeksi po kojima cijene padaju su niži nego što su bili kad je bio rast, rekla je. 

Kad je riječ o 2023., rekla je da je velika nesigurnost, te da ćemo vidjeti hoće li inflacija koja će biti niža, utjecati na to da hrana i alkoholna pića počnu pokazivati niže stope. 

– Potrošnja se smanjuje i može se dogoditi da zalihe, koje nisu prevelike na svjetskom nivou, će biti dovoljne i da neće doći do nekog velikog rasta, rekla je. 

Trgovci se boje međusobnog marketinškog obračuna

Ivica Katavić, predsjednik Udruženja trgovine HGK osvrnuo se na informaciju da su se samo dva trgovačka lanca odazvala zahtjevu Ministarstva gospodarstva da dostave cijene niza proizvoda u maloprodaji.

– Najveći problem je kratkoća vremena. Postoje i određeni problemi jer se ne radi o 80 proizvoda, već o 80 grupa proizvoda. Velika većina od tih 80 proizvoda unutar grupe ima širinu asortimana i postoji nejasnoća koje cijene i koje artikle treba staviti na listu. Trgovci se boje da će doći do međusobnog marketinškog obračuna, netko će staviti privatne robne marke, netko tržišne lidere i bit će velike nejednakosti kada su cijene u pitanju, rekao je.

Crna i bijela lista

Bujanović je rekao da su svega toga svjesni i da su zato pozvani da daju cijene za proizvode šire kategorije.

– Svaki dan trgovci plaćaju akcije u medijima da bi pozvali ljude i to je u redu. Mi smo pozvali sve koji žele pristupiti i biti partner bijele liste. Svi su potpisali etički kodeks, što znači da su iskazali namjeru. Kad su pozvani da pristupe bijeloj listi, dva trgovačka lanca – Konzum i KTC su pristupili, rekao je. 

Na pitanje postoje li oni koji ne žele biti na bijeloj listi, Katavić je rekao da se to ne bi smjelo dogoditi i kako vjeruje da će se i ostalih osam lanaca naći na bijeloj listi.

– Treba razgovarati i naći će se neko rješenje, istaknuo je.

Prekogranična kupnja

Blažić se osvrnula na prekograničnu kupnju.

– Uvijek upozoravamo da zemlje u okruženju, posebno Slovenija i Austrija, imaju nešto niži PDV na hranu. Kod nas se smanjio PDV, ali na svježe meso, voće i povrće, ali veliki dio je i dalje pod stopom od 25 posto, što je velika razlika u odnosu na 9,5 posto u Sloveniji, a u Italiji je još i niži, rekla je.

Na pitanje do kada će čekati odgovor trgovaca, Bujanović je rekao da osim što čekaju, oni i rade.

– Bijelu listu ćemo staviti vrlo brzo na naše stranice. Svi potrošači imaju pravo kako birati gdje će kupiti proizvode, tako i poslati žalbe. Mi želimo nastupati konstruktivno. Omogućujemo poduzetnicima smanjenje troškova poslovanja, u planu nam je daljnje smanjenje od 133 milijuna eura parafiskalnih nameta. Molimo poduzetnike da zajednički zaštitimo kupovnu moć naših građana, rekao je.