Hrvatska
Jandroković o cijeni energenata: “Vlada će stati iza svojih građana”
Ovaj model očito više nije atraktivan kao što je bio. I mene je iznenadila mlakost nastupa i pitanja koja su došla iz oporbenih redova. Iako su najavljivali tvrdi politički obračun, čini se da je on izostao. Pitanja koja su dolazila od strane oporbe uglavnom su bila bazirana napisima iz medija, oni to prihvate nešto što je istina, što poluistina ili nije istina, pa onda iz toga pokušavaju izvući neke političke poruke i pitanja. Nije tu bilo puno atraktivnoga, mislim da su predsjednik Vlade i ministri kvalitetno odgovorili na pitanja, rekao je predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković u Dnevniku HTV-a komentirajući aktualno prijepodne.
Danas se sastaje saborska oporba kako bi se dogovorili oko opoziva ministra Horvata. Upitan kako vladajuća većina misli braniti Horvata, šef Sabora je odgovorio:
– Svi smo svjesni da proces obnove treba biti brži, efikasniji, od toga ne treba bježati jer jednostavno okolnosti su bile takve da su neke stvari usporile. Imali smo nažalost ne samo jedan potres, nego se vrlo brzo dogodio i drugi koji je ponovno pogodio dio Zagreba i onu štetu koja je postojala učinio još većom, Banovina je stradala, susjedne županije su stradale, radi se o nečemu s čim se Hrvatska do sada nije susrela. Sve se to događa u uvjetima COVID-a 19 i došlo je do određenih zastoja koji su u prvoj fazi bili detektirani, povezani sa sporim procesom javne nabave, s pitanjem vlasništva. Otklonili smo te pravne zapreke novim zakonom, a sada očekujemo da će Vlada i Stožer i sva tijela koja su uključena u proces obnove brže i efikasnije djelovati.
No što se konkretno od ministra Horvata očekuje da napravi u kratkom roku, kako može ubrzati obnovu?
– Do sada je obnovljeno više od 1100 objekata koji su imali manju štetu i više od 6000 ljudi se vratilo svojim kućama. Problem su nam ljudi koji su i dalje u kontejnerima. Konstrukcijska obnova je jedan ogroman zahvat. Ja ne bih bacao koplje u trnje kao što već sada čini oporba. Oni su se uhvatili za jednu informaciju koja je došla iz Europske komisije, žele na tome politički poentirati, ali imamo još mjesece ispred sebe i treba učiniti sve da iskoristimo sav novac i da se ljudi koji su u kontejnerima što prije adekvatno smjeste, poručio je Jandroković.
Do sredine lipnja bi trebali iskoristiti tih 5 milijardi, ustvrdio je voditelj Nađvinski, dodajući da smo do sada iskoristili nešto manje od 3 posto. Je li to moguće?
– Logično jer ovo je prva faza, trebalo je pripremiti projekte, pripremiti teren. Raspisani su natječaji za izgradnju kuća, višestambenih objekata, paralelno idu državni i javni objekti. Vjerujem da će se napraviti više nego što se u ovom trenutku čini. Trebat će u dijalogu s Komisijom tumačiti razloge zašto su neke stvari išle sporije nego što smo htjeli, rekao je.
O poskupljenjima
Mnogi građani već trpe poskupljenje hrane, goriva, slijedi poskupljenje plina i struje. Jandroković je rekao kako se radi o fenomenima koji nisu isključivo Hrvatski, već su velikim dijelom izazvani vanjskim faktorima.
– Treba to staviti u neki kontekst, a to je nažalost pandemija koja nije pogodila samo Hrvatsku nego i cijeli svijet i došlo je do zastoja u gospodarskom rastu i razvoju ne samo Hrvatske, nego i Europe i cijeloga svijeta. Cijene energenata su strelovito krenule prema gore i Vlada priprema pakete kojima će zaštititi posebno one koji su najranjiviji i imaju najmanja primanja. Kad su u pitanju energenti, razmatra se nekoliko smjerova u kojima će Vlada djelovati – kroz poreznu politiku, kroz PDV na struju i plin, kroz socijalne naknade koje i sada postoje, trebat će ih vjerojatno proširiti na veći broj ljudi, a možda i povećati iznose. Očekujemo i od kompanija koje su u državnom vlasništvu, prvenstveno mislim na HEP, da će naći načina kako izaći u susret građanima.
– Uz gospodarski rast koji imamo, nadam se ponovno izvrsnu turističku sezonu, europski novac koji dobivamo, čitav niz infrastrukturnih projekata kao što je npr. Pelješki most, plus Vladine mjere kojima će se braniti socijalni status naših građana, vjerujem da ćemo prevladati tu izazovnu godinu.
O rezultatima popisa stanovništva
Predsjednik Sabora osvrnuo se i na rezultate popisa stanovništva koji pokazuju da nas je 400 tisuća manje nego prije 10 godina.
– Vidite da i druge zemlje gube stanovništvo. Iznimka su one zemlje koje imaju veliku imigraciju i na taj način kompenziraju slabiji prirodni prirast, što je veći broj umrlih u odnosu na rođene. To se i nama događa. Jedan dio naših ljudi otišao je u inozemstvo nakon ulaska u EU tražeći očito tamo mogućnost veće zarade. Nadam se da će uz dobar gospodarski rast i stvaranje uvjeta jedan dio tih ljudi ipak se vratiti u Hrvatsku.
– U ovoj godini dići ćemo rodiljne naknade s 5400 otprilike u drugih šest mjeseci ići ćemo na 7500 kuna. Znate što to znači za mlade bračne parove, da mogu imati sigurnost da će prvih šest mjeseci dobivat iznos koji su imali, a drugi dio 7500 kuna. Imamo i mjere za povratnike gdje otvarajući vlastiti biznis mogu doći do 200.000 nepovratnih sredstava. Kad ne radite ništa, kritizira se. Kad radite nešto, kritizira se. Mi smo društvo u kojem je najlakše kritizirati, ali Vlada radi određene korake jer interes je hrvatski da imamo svoju državu u kojoj u najvećoj mjeri žive Hrvati i želimo da se velik broj ljudi vrati, poručio je.
Upitan za premijerovu tezu o demontaži državnih institucija, Jandroković je rekao kako je njegov dojam “da je predsjednik Vlade bacio ješku” te da su prvi reagirali oni koji su se vjerojatno u tome prepoznali.
– Čini mi se da je iza svega poruka da mi imamo neke strateške ciljeve koje želimo ostvariti – ulazak u Schengen i eurozonu, zbog krize izazvane pandemijom moramo voditi računa o zdravlju i životu naših građana. Vidite da su politički udari vrlo snažni kad su u pitanju ostvarenja tih velikih političkih ciljeva. Svaki put kada činimo određene iskorake koji mijenjaju vanjskopolitičku poziciju Hrvatske, onda se to malo zatrese na unutarnjem i vanjskopolitičkom planu, mislim da je predsjednik išao u tom smjeru, poručio je Jandroković.
Hrvatska
PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva
Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.
Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.
Upozorenja za subotu
Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

Upozorenje za nedjelju
Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

Hrvatska
MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka
Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.
Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.
Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.
Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.
Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).
Hrvatska
Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost
Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.
Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.
Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.
“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.
“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.
Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.
-
magazin6 dana prijeVitamini B kompleksa: Koje su prednosti i kako se točno uzimaju?
-
Hrvatska7 dana prijeLiječnici upozoravaju na trend među mladima: Peptidi nisu bezazleni
-
Sport6 dana prijeMladi Zadrani i dvije bivše igračice ŽKK Zadar Plus osvojili PRO 3×3 turnir u Šibeniku
-
magazin6 dana prijeHoroskop za 27. srpnja 2026.




