– Treba biti oprezan, ne znamo što će se dalje događati, ali zasad možemo biti sigurni. Vlada je donijela cijeli niz mjera kojom se kontroliraju cijene nafte, plina i struje, izjavio je u emisiji Hrvatskog radija ‘S Markova trga’ predsjednik Sabora Gordan Jandroković.

– Početak brutalne ruske agresije na Ukrajinu je bio šokantan. Iz dana u dan čujemo sve gore i gore vijesti, sve je više ubijenih, ruske oružane snage udaraju na Ukrajinu sve brutalnije i sve žešće. Neizvjesni su sudbina i rezultat te ruske agresije, rekao je Jandroković u uvodnom dijelu emisije.

Hrvatski Sabor je, dodao je, vrlo brzo i na početku ruske agresije donio Deklaraciju o Ukrajini s potporom od 133 zastupnika. Njome je iskazana snažna potpora Ukrajini i osuđena je agresija Rusije. Vladi su također poslali poruku da učini sve što može u zbrinjavanju izbjeglica.

– Sabor je pokazao vrlo visoku razinu zajedništva, političke zrelosti i odgovornosti. Mi smo narod koji je prošao brutalnu velikosrpsku agresiju početkom ’90.-ih, imamo i veće razumijevanje za stradanja Ukrajinaca od nekih drugih naroda i drago mi je da smo u tkao visokom broju poduprli Ukrajinu, rekao je. 

Sastanak premijera i oporbe 

Premijer Plenković se dva puta sastao s oporbenim strankama – prvi put zbog situacije u Ukrajini, drugi put zbog pada bespilotne letjelice u Zagrebu. Jandroković je objasnio kako su to izvanredne situacije, te kako je dobro da postoji dijalog između vladajućih i oporbe.

– Kolege iz oporbe pokazale su političku ozbiljnost i odgovornost, rekao je.

Objasnio je kako ne znamo kako će se razvijati ratni sukob u Ukrajini, hoće li se proširiti i kako će utjecati na život u Europi zbog porasta cijena energenata i prehrambenih proizvoda. Imamo nekoliko ogromnih izazova, rekao je, kada politička struktura mora biti odgovorna i na visini zadatka. 

Utjecaj situacije u Ukrajini na našu regiju 

Na pitanje kako situacija u Ukrajini utječe na našu regiju, rekao je da je Hrvatska kao članica EU-a i NATO u znatno boljoj poziciji nego što je bila ’90.-ih, sada imamo moćne i snažne saveznike.

– Nismo sami. Koliko god izazovi bili veliki, puno je bolje za jednu državu da ima saveznike, da ima partnere i da oni mogu kompenzirati što ta država ne može sama. Naše susjedstvo je uvijek, kada su u pitanju velike svjetske krize, uzdrmano. Politički i sigurnosni izazovi u susjedstvu su jako veliki, rekao je.

Ruski veleposlanik u BiH rekao je da možda postoje planovi i za Hrvatsku, Jandroković je rekao da prvo treba vidjeti kontekst.

– Ovdje se radi o govoru koji nije prihvatljiv, koji ima prizvuk prijetnje i to je retorika koju predstavnici ruske vlasti koriste posljednjih mjesec dana (…) Mi trebamo ostati smireni, znamo gdje pripadamo, znamo tko su zemlje s kojima surađujemo, ali trebamo slušati što se govori s druge strane i koje su potencijalne prijetnje i izazovi koji mogu doći. O tome ćemo itekako voditi računa, rekao je. 

Ponovno uvođenje vojnog roka 

Što se tiče ponovnog uvođenja vojnog roka, Jandroković je rekao kako ankete pokazuju da postoji vrlo visoka svijest građana o tome u kakvim vremenima živimo.

– Potpora tome je vrlo visoka, Vlada će o tome voditi računa, rekao je.

Smatra kako ne znamo što je pred nama, mlade generacije ne znaju što je ratna ugroza, tek se sada s time suočavaju i vide koliko rat može biti okrutan. Te generacije, rekao je, treba pripremiti za izazove koji su mogući u budućnosti.

Pad bespilotne letjelice u Zagrebu 

To je nešto što je bilo jako teško očekivati, rekao je vezano za pad bespilotne letjelice u Zagrebu.

– Još ne znamo tko je i od kuda lansirao letjelicu, ni da li je pala ciljano ili slučajno. Iz istrage se vidi da na letjelici, koja je inače izviđačka, nije bila kamera nego bomba. Koliko je bilo eksploziva, još se uvijek istražuje. Ovaj događaj je digao razinu opreza ne samo u Hrvatskoj, nego i kod drugih NATO članica, rekao je.

Očekuje da će vrlo brzo biti gotov kvalitetan izvještaj. 

Ujedinjenost državnog vrha  

– Ovo je vrijeme u kojem se od svih protagonista političkog života traži dodatna odgovornost i ozbiljnost. Apeliram na sve da se posvete radu za javno dobro. Predsjednik mora više djelovati da doprinese na zaštiti i sigurnosti zemlje, a puno manje za beskorisne borbe s političkim protivnicima, rekao je Jandroković. U ovakvim situacijama, dodaje, građani žele čuti jedinstvene poruke, žele vidjeti da svi dijelovi vlasti dišu i razmišljaju jedinstveno. 

O posljedicama sukoba 

Govorio je o tome koliko smo spremni za sve moguće posljedice proširenja sukoba, rekao je da što se tiče energetike, Vlada je donijela paket mjera koji obuhvaća kontrolu cijene energenata. Izgradnjom LNG terminala na Krku, Hrvatska je izmijenila kapacitete, što se tiče nabave plina. Time su, objasnio je, ojačali našu poziciju i osigurali da plin imamo i u najtežim situacijama.

Što se tiče nafte, vrlo malo ju nabavljamo iz Rusije, naši dobavni pravci dolaze preko srednjeg Jadrana i otoka Krka. To je za nas, dodao je, strašno bitno.

– Vlada je, svojom intervencijom, u mnogo čemu zaštitila standard građana, rekao je.

Što se tiče prehrane, Jandroković je rekao da imamo preko 100% proizvodnje za naše potrebe. Inače izvozimo jedan dio, ali kada bi došlo do krize i kada bi zemlje članice EU-a prestale izvoziti svoju pšenicu, mi bi sa svojom proizvodnjom pšenice i žita bi mogli ispuniti naše potrebe.

– U ovome trenutku nema nikakvih prijetnji da bismo mogli ostati bez energenata i da bi oni mogli probiti cijene koje će strelovito uništavati gospodarstva u EU, rekao je.

Treba biti oprezan je ne znamo što će se događati kasnije, dodao je. 

O koroni 

Korona je još prisutna, mjere se popuštaju, i u Saboru će ih također popustiti. Očekuje potporu da svi zastupnici mogu biti u glavnoj dvorani, što će olakšati rad. Maske će morati još zadržati, kao i minutažu. Veseli ga puna Sabornica.

Što se tiče referenduma o COVID potvrdama, rekao je da će Vlada na idućoj sjednici poslati u Sabor izvješće o provedenoj analizi, vjerodostojnosti i prikupljenim potpisima. Kada mu Vlada to dostavi, on će dostaviti Odboru za Ustav, poslovnik i politički sustav, a oni će donijeti zaključak koji će poslati na plenarnu sjednicu. Sabor će od Ustavnog suda zatražiti da ispita jesu li pitanja u skladu s Ustavom, oni imaju rok od 30 dana da odgovore, nakon čega ćemo znati hoće li biti referenduma.