Hrvatska
Jandroković: Imamo dovoljno za vlastite potrebe hrane i energenata
– Treba biti oprezan, ne znamo što će se dalje događati, ali zasad možemo biti sigurni. Vlada je donijela cijeli niz mjera kojom se kontroliraju cijene nafte, plina i struje, izjavio je u emisiji Hrvatskog radija ‘S Markova trga’ predsjednik Sabora Gordan Jandroković.
– Početak brutalne ruske agresije na Ukrajinu je bio šokantan. Iz dana u dan čujemo sve gore i gore vijesti, sve je više ubijenih, ruske oružane snage udaraju na Ukrajinu sve brutalnije i sve žešće. Neizvjesni su sudbina i rezultat te ruske agresije, rekao je Jandroković u uvodnom dijelu emisije.
Hrvatski Sabor je, dodao je, vrlo brzo i na početku ruske agresije donio Deklaraciju o Ukrajini s potporom od 133 zastupnika. Njome je iskazana snažna potpora Ukrajini i osuđena je agresija Rusije. Vladi su također poslali poruku da učini sve što može u zbrinjavanju izbjeglica.
– Sabor je pokazao vrlo visoku razinu zajedništva, političke zrelosti i odgovornosti. Mi smo narod koji je prošao brutalnu velikosrpsku agresiju početkom ’90.-ih, imamo i veće razumijevanje za stradanja Ukrajinaca od nekih drugih naroda i drago mi je da smo u tkao visokom broju poduprli Ukrajinu, rekao je.
Sastanak premijera i oporbe
Premijer Plenković se dva puta sastao s oporbenim strankama – prvi put zbog situacije u Ukrajini, drugi put zbog pada bespilotne letjelice u Zagrebu. Jandroković je objasnio kako su to izvanredne situacije, te kako je dobro da postoji dijalog između vladajućih i oporbe.
– Kolege iz oporbe pokazale su političku ozbiljnost i odgovornost, rekao je.
Objasnio je kako ne znamo kako će se razvijati ratni sukob u Ukrajini, hoće li se proširiti i kako će utjecati na život u Europi zbog porasta cijena energenata i prehrambenih proizvoda. Imamo nekoliko ogromnih izazova, rekao je, kada politička struktura mora biti odgovorna i na visini zadatka.
Utjecaj situacije u Ukrajini na našu regiju
Na pitanje kako situacija u Ukrajini utječe na našu regiju, rekao je da je Hrvatska kao članica EU-a i NATO u znatno boljoj poziciji nego što je bila ’90.-ih, sada imamo moćne i snažne saveznike.
– Nismo sami. Koliko god izazovi bili veliki, puno je bolje za jednu državu da ima saveznike, da ima partnere i da oni mogu kompenzirati što ta država ne može sama. Naše susjedstvo je uvijek, kada su u pitanju velike svjetske krize, uzdrmano. Politički i sigurnosni izazovi u susjedstvu su jako veliki, rekao je.
Ruski veleposlanik u BiH rekao je da možda postoje planovi i za Hrvatsku, Jandroković je rekao da prvo treba vidjeti kontekst.
– Ovdje se radi o govoru koji nije prihvatljiv, koji ima prizvuk prijetnje i to je retorika koju predstavnici ruske vlasti koriste posljednjih mjesec dana (…) Mi trebamo ostati smireni, znamo gdje pripadamo, znamo tko su zemlje s kojima surađujemo, ali trebamo slušati što se govori s druge strane i koje su potencijalne prijetnje i izazovi koji mogu doći. O tome ćemo itekako voditi računa, rekao je.
Ponovno uvođenje vojnog roka
Što se tiče ponovnog uvođenja vojnog roka, Jandroković je rekao kako ankete pokazuju da postoji vrlo visoka svijest građana o tome u kakvim vremenima živimo.
– Potpora tome je vrlo visoka, Vlada će o tome voditi računa, rekao je.
Smatra kako ne znamo što je pred nama, mlade generacije ne znaju što je ratna ugroza, tek se sada s time suočavaju i vide koliko rat može biti okrutan. Te generacije, rekao je, treba pripremiti za izazove koji su mogući u budućnosti.
Pad bespilotne letjelice u Zagrebu
To je nešto što je bilo jako teško očekivati, rekao je vezano za pad bespilotne letjelice u Zagrebu.
– Još ne znamo tko je i od kuda lansirao letjelicu, ni da li je pala ciljano ili slučajno. Iz istrage se vidi da na letjelici, koja je inače izviđačka, nije bila kamera nego bomba. Koliko je bilo eksploziva, još se uvijek istražuje. Ovaj događaj je digao razinu opreza ne samo u Hrvatskoj, nego i kod drugih NATO članica, rekao je.
Očekuje da će vrlo brzo biti gotov kvalitetan izvještaj.
Ujedinjenost državnog vrha
– Ovo je vrijeme u kojem se od svih protagonista političkog života traži dodatna odgovornost i ozbiljnost. Apeliram na sve da se posvete radu za javno dobro. Predsjednik mora više djelovati da doprinese na zaštiti i sigurnosti zemlje, a puno manje za beskorisne borbe s političkim protivnicima, rekao je Jandroković. U ovakvim situacijama, dodaje, građani žele čuti jedinstvene poruke, žele vidjeti da svi dijelovi vlasti dišu i razmišljaju jedinstveno.
O posljedicama sukoba
Govorio je o tome koliko smo spremni za sve moguće posljedice proširenja sukoba, rekao je da što se tiče energetike, Vlada je donijela paket mjera koji obuhvaća kontrolu cijene energenata. Izgradnjom LNG terminala na Krku, Hrvatska je izmijenila kapacitete, što se tiče nabave plina. Time su, objasnio je, ojačali našu poziciju i osigurali da plin imamo i u najtežim situacijama.
Što se tiče nafte, vrlo malo ju nabavljamo iz Rusije, naši dobavni pravci dolaze preko srednjeg Jadrana i otoka Krka. To je za nas, dodao je, strašno bitno.
– Vlada je, svojom intervencijom, u mnogo čemu zaštitila standard građana, rekao je.
Što se tiče prehrane, Jandroković je rekao da imamo preko 100% proizvodnje za naše potrebe. Inače izvozimo jedan dio, ali kada bi došlo do krize i kada bi zemlje članice EU-a prestale izvoziti svoju pšenicu, mi bi sa svojom proizvodnjom pšenice i žita bi mogli ispuniti naše potrebe.
– U ovome trenutku nema nikakvih prijetnji da bismo mogli ostati bez energenata i da bi oni mogli probiti cijene koje će strelovito uništavati gospodarstva u EU, rekao je.
Treba biti oprezan je ne znamo što će se događati kasnije, dodao je.
O koroni
Korona je još prisutna, mjere se popuštaju, i u Saboru će ih također popustiti. Očekuje potporu da svi zastupnici mogu biti u glavnoj dvorani, što će olakšati rad. Maske će morati još zadržati, kao i minutažu. Veseli ga puna Sabornica.
Što se tiče referenduma o COVID potvrdama, rekao je da će Vlada na idućoj sjednici poslati u Sabor izvješće o provedenoj analizi, vjerodostojnosti i prikupljenim potpisima. Kada mu Vlada to dostavi, on će dostaviti Odboru za Ustav, poslovnik i politički sustav, a oni će donijeti zaključak koji će poslati na plenarnu sjednicu. Sabor će od Ustavnog suda zatražiti da ispita jesu li pitanja u skladu s Ustavom, oni imaju rok od 30 dana da odgovore, nakon čega ćemo znati hoće li biti referenduma.
Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.
U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.
Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.
Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.
Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.
BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.
Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.
BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.
Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.
Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.
Hrvatska
Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca
Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa
Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.
‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.
Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.
Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica
Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.
U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.
Problem nisu samo ginekolozi
Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.
Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.
Natječaji postoje, kandidata nema
Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.
‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.
Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.
Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.
Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.
“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.
Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.
“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.
“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”
Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.
“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.
Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.
“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.
“Trošak solemnizacije na najmodavcu”
Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.
“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.
Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.
“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.
“Više prijavljenih ugovora o najmu”
Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.
“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.
Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.
“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.
U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.
“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.
VIKEND NA VIŠNJIKU – Subota i nedjelja u znaku nogometa
(VIDEO/FOTO) DOVRŠENA OBNOVA PEDIJATRIJE / Ministrica Hrstić pohvalila OB Zadar: “Završite jedan projekt i već znate koji je sljedeći”
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
ZABAVA DO 2 UJUTRO / U subotu je Varoška fešta: završni poziv na najljepši oproštaj od ljeta
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
(FOTOGALERIJA) „DRAGI TOMO, HVALA NA SVEMU!“ / U zadarskoj Bolnici održana komemoracija u spomen na izv. prof. dr. sc. Tomislava Sorića
Horoskop za 14. rujna 2026.
Otvorena Infobip Shift 2026 konferencija: Na Višnjiku developeri i AI stručnjaci iz Europe i svijeta
VEČERAS NA NARODNOM TRGU: Tihi Disco donosi zarazni funk i disco ritam
PRIČA O KOŠARKAŠKOJ POBJEDI KOJA TRAJE 40 GODINA / Predstavljena fotomonografija „Srce puno Zadra“
(VIDEO/FOTO) DOVRŠENA OBNOVA PEDIJATRIJE / Ministrica Hrstić pohvalila OB Zadar: “Završite jedan projekt i već znate koji je sljedeći”
(VIDEO) Srbija prvi put pokazala naoružane robotske pse: Nose strojnice, bacače i “zolje”
ROCK 6 OFF TOUR U ZADRU: Doživite novu generaciju domaće alternativne scene!
VIDEO / Jure Brkljača predstavlja ”Šapni mi”, spot je vani, a novi studijski album stiže za njegov rođendan!
