Connect with us

Hrvatska

Plenković: Dogodine u ovo doba svi ćemo plaćati u eurima

Objavljeno

-

Premijer Andrej Plenković Saboru podnio je izvješće o sastancima EU Vijeća.

“Činjenica da smo u 2021. kao i sve ostale članice bili u situaciji da nakon 2020., koju je obilježila najveća pandemija u zadnjih 120 godina, koja je uzrokovala ne samo zdravstvene nego i ekonomske poteškoće, da se nađemo u poziciji da zajedničkim rješenjima nastojimo dignuti hrvatsko gospodarstvo”, rekao je Andrej Plenković i dodao:

“U tom svjetlu mi smo ekonomija koja je u drugom i trećem kvartalu ostvarila rekordni rast 15,8 posto. Očekujemo prema našim projekcijama, a vidite i da su se revidirale projekcije kreditnih agencija i ostalih aktera, da bi taj rast u 2021. trebao biti iznad 10 posto, što pokazuje agilnosti i žilavost hrvatskog gospodarstva, orijentiranost na izvoz, investicije i rast osobne potrošnje uz sve preduvjete koje smo učinili da bi osigurali uspješnu turističku sezonu, čiji su prihodi bili praktički iznad 90 posto rekordne 2021.

2021. u političkom smislu s aspekta Hrvatske u odnosu prema EU imala je proces vrednovanja, ispunjavanja naših zadanih kriterija prema Schengenu i europrostoru i temeljem detaljno provjerenih podataka svjedočili smo pozitivnom izvješću EK glede članstva u schengenskom prostoru, koja bez ikakvih dodatnih zareza podržava članstvo Hrvatske u Schengenu. Preostalo je da se daljnja procedura vodi između dvije institucije, Vijeća i Parlamenta te da tijekom ove godine donese se odluka o članstvu Hrvatske u Schengenu.

Drugi korak je europodručje. Mogu reći da smo učinili maksimalne napore kroz godinu i sedam mjeseci. Vidjeli ste da smo predstavili konture Zakona o euru. Smatramo da smo u dobroj situaciji da nam sve razine EU daju pozitivne odluke sredinom ove godine i da u miru pripremimo tehnički završne korake zamjene kune za euro. U ovo doba dogodine ukoliko ne bude ne znam kakvih nepredviđenih okolnosti, mi bismo svi trebali ići u dućan i plaćati s eurima, uz prethodne mogućnosti zamjene kune bez ikakve naknade.”

“Omogućili smo besplatno cijepljenje svima koji dođu”

Osvrnuo se i na pandemiju: “Što se tiče covida i cijepljenja, ja bih za prošlu godinu stvari sveo na dva razdoblja, jedno je dok nismo imali dovoljno cjepiva i ono je riješeno na temelju naših razgovora s partnerima negdje na proljeće i mi već od svibnja osiguravamo dovoljno cjepiva za cijelo stanovništvo. Oni koji su se željeli cijepiti, mogli su. Oni koji nisu, to su učinili vlastitim odabirom. Ja to poštujem, ali je činjenica ako se netko nije cijepio, da je sebe manje zaštitio i ostavio više izložen virusu koji je poharao cijeli svijet i nanio veliku štetu i Hrvatskoj te zdravstvu.

Mi u tom procesu nismo zaboravili našu važnu ulogu, Hrvatska nije sama na svijetu i treba pomoći i drugima, koji nemaju cjepivo. Mi smo to učinili više puta na različite načine. Omogućili smo besplatno cijepljenje za bilo koga tko dođe u Hrvatsku. To je djelovanje lokalno, a doprinos globalni u borbi protiv pandemije. Drugo je bila pomoć susjedima, prvenstveno BiH, ne samo zato jer nam je bliska država već i zato što tamo žive Hrvati. Donirali smo cjepiva i drugim državama, u susjedstvu i zemljama van Europe – bilateralno i mehanizmom COVAX i to ćemo nastaviti u budućnosti. Dovoljno smo naručili cjepiva”, rekao je Plenković.

“Preuzet ćemo dio tereta u slučaju povećanja cijena plina”

“Što se tiče samih sastanaka, jedna od najvažnijih tema je bilo pitanje koje se odnosilo na rast cijena energenata. Na tom tragu, osobito od rujna, na razini Vijeća počele su rasprave što napraviti, uz komparativne prakse, da bi se ublažili negativni efekti na stanovništvo i gospodarstvo. Prvo, što se tiče cijene struje glede kućanstva ona se nije povećala i neće se povećati do travnja. Cijene plina, tu imamo građane i poslovne subjekte. Što se tiče kućanstava, ništa se neće promijeniti do travnja. Što sukladno dobrim praksama na razini EU ostaje hrvatskoj vladi, prva domena je pomoći socijalno ugroženima. Mi i danas imamo naknadu u iznosu 1200 kuna koja se daje socijalno ugroženim obiteljima, oko 64 tisuće kućanstava prima tu naknadu. U slučaju povećanja cijena plina mi ćemo kao Vlada povećati tu naknadu onima koji imaju najveći problem s plaćanjima režija. Drugi element, kako da u ovakvim situacijama krize nacionalne energetske kompanije – HEP – na svoja leđa može preuzeti dio tereta i tako rasteretiti građane. Mislim da tu imamo prostora da s takvom ulogom, putem pametnoga postavljanja HEP-a u vremenu pred nama, napravimo iskorak i ublažimo efekt rasta cijena. Treći element se odnosi na poreznu politiku. Danas je porez na cijenu električne energije 13 posto, na cijene plina 25 posto i tu postoji prostor koji će Vlada sukladno izračunima i efektima iskoristiti da bi promijenila ono što treba”, rekao je Plenković.

Vanjskopolitičke teme

“Što se tiče vanjskopolitičkh tema, izdvojio bih jugoistok Europe – tema proširenja. Imali smo nakon sastanka na vrhu za vrijeme hrvatskog predsjedanja u svibnju 2020., sastanak na Brdu kod Kranja gdje smo uspjeli poslati snažne poruke podrške susjednim zemljama uz ispunjavanje kriterija da krenu naprijed. Posebno smo više puta razgovarali i na razini Vijeća, ja sam imao veliku intervenciju na temu situacije u BiH, gdje smo partnerima ukazali na kompleksnost okolnosti koje se zbivaju oko reforme izbornog zakona, a gdje želimo da se postigne rješenje kojim bi se dugoročno radi dobrog funkcioniranja zemlje eliminirala anomalija koja postoji od 2006., a to je da Hrvatima na teritoriju Federacije člana Presjedništva biraju građani BiH koji nisu Hrvati. Mi smatramo da to nije dobro i pravedno, nije tako bilo zamišljeno u Daytonu. Ista praksa je i s načinom izbora u Dom naroda”, zaključio je.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Hrvatska

Britanski list izdvojio 11 mjesta koja se moraju posjetiti u Hrvatskoj

Objavljeno

-

By

Foto: NP Krka

Britanski The Times izdvojio je 11 lokacija u Hrvatskoj koje jamče nezaboravan i autentičan odmor bez gužvi.

To su, prema članku novinarke Lucije Grace, uvala Samograd na Korčuli, izvor rijeke Omble nedaleko od Dubrovnika, restoran Stari fijaker u Zagrebu te vinarija Kozlović u Istri. Istaknute su ljepote slapova NP Krka te otoka Šipana i Mljeta, a kao doživljaj preporučena je i vožnja trajektom iz Orebića na Korčulu, obilazak zagrebačke katedrale i Zmajevih brazdi u Motovunu te vile Čingrije u Dubrovniku. Autorica u članku napominje da se radi o lokacijama i doživljajima popularnim među lokalnim stanovništvom, prenosi Večernji list.

Vidljivosti hrvatske turističke ponude na britanskom tržištu, odakle je u Hrvatsku tijekom pretpandemijske 2019. godine stiglo gotovo 900.000 gostiju, pridonijela je i nedavna objava u Sunday Timesu koji je našu zemlju uvrstio na popis najkvalitetnijih i najpovoljnijih destinacija koje pružaju kvalitetne uvjete i niske troškove života.

Uvrštenjem na ovaj popis naša se zemlja našla uz bok Španjolskoj, Portugalu, Francuskoj i Turskoj, a kao najveća prednost Hrvatske, uz niske troškove života, istaknuta je ljepota i očuvanost prirode u sklopu koje se može voditi ugodan, aktivan i dinamičan život.

Turistička Hrvatska, inače, dosta dobro kotira u Britaniji. Ove godine, do petka, našu je zemlju posjetilo oko 85.000 britanskih gostiju, koji su ostvarili 350.000 noćenja. Lani ih u tom razdoblju gotovo da i nije bilo kod nas, pa je ovogodišnji rast veći od 2000 posto. U odnosu, pak, na prvih pet mjeseci 2019., ostvareno je oko 80 posto rezultata te godine.

Zasad su Britanci u skupini top pet hrvatskih turista, zauzimaju četvrtu poziciju, a petka ih je kod nas na odmoru bilo 11.000, što ih također čini četvrtima po brojnosti. U nastavku ove turističke godine, ne bude li nekih nepredviđenih negativnih okolnosti, mogu se očekivati i bolji rezultati nego tijekom prvih pet mjeseci.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Za milijun eura možete dobiti ovaj otočić na Jadranu, ali…

Objavljeno

-

By

Naziv: Mali Kosmač. Cijena: milijun eura. U ovu otočnu mrvicu nadomak Sevida, stranci se zaljube na prvi pogled pa su spremni platiti – koliko treba.

– Ljudi iz kraljevskih obitelji, iz šou biznisa, ljudi koje bismo željeli dobiti kao turiste. Glumci, pjevači, međutim, svi su odustali kad su čuli da je zabranjena gradnja, kaže agentica za nekretnine Jasminka Biliškov

Gradnja na privatnome dijelu otočića, u makiji, zabranjena je prostornim planom. Obalni dio, a uglavnom su to hridi – pomorsko je dobro. 

– Ovo je malo specifično jer je zaista mali, mali, mali otok pa vjerujem da je pobudilo interes javnosti, kao netko će kupiti otok. Oni mogu samo pričati o toj čestici koja je upisana, kao privatna u tom dijelu kao takva. Pomorsko dobro se ne prodaje, kaže pročelnica Upravnog odbora za turizam Splitsko-dalmatinske županije, Matea Dorčić

Prvi susjed Zdravko Caktaš, kaže, prodavao ne bi ništa. Strancima pogotovo.

– Bilo bi ružno da se ljudi ne mogu doći kupati jer ljeti dolaze tu s barkama, baš na taj Mali Kosmač i ljudi se kupaju, ribari se okolo, a da sad netko tu brani pristup, ne bi bilo dobro, smatra Zdravko Caktaš sa Sevida. 

Privatne otoke u Hrvatskoj vlasnici mogu prodati tek kada kupnju odbiju država, županija i općina, što se većinom i dogodi jer cijene budu paprene.

– Zakon o vlasništvu teško da možemo tu mijenjati. Sad je pitanje da li bi država trebala otkupiti neke manje otoke. Ali definitivno sam protiv gradnje na tako malim otocima, ističe gradonačelnik Trogira Ante Bilić. 

Jasminka Biliškov pak predlaže da ih se da u koncesiju te da se promjenama zakona i prostornih planova – manja gradnja ipak omogući. 

– Naravno, ta gradnja mora biti strogo kontrolirana, na primjer, moj prijedlog je da se na jednom otočiću može napraviti jedna kuća, izgrađena u mediteranskom stilu, kamena, ističe agentica za nekretnine Jasminka Biliškov. 

Trenutačno prodaje desetak otoka. Svjesna je, kaže, da će uz ovakve uvjete teško uspjeti, ali mogući kupci – stalno zovu. 

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Njemački medij: Zašto su Hrvati iznenađeni što im nedostaju konobari, kuhari…

Objavljeno

-

By

Uoči nove turističke sezone u Hrvatskoj opet svjedočimo novim žalopojkama oko nedostatka radne snage u sektoru ugostiteljstva.

Procjenjuje se da će tako i ovog ljeta manjkati približno 35 tisuća konobara, kuhara, sobara, recepcionera i drugih profila turističke branše. No krajnje je napadna činjenica to da pritužbe ugostiteljskih poslodavaca nekako uvijek prati svojevrsna iznenađenost. Svi su na određeni način zatečeni, premda navlas istu situaciju zasigurno možemo očekivati i dogodine.

O čemu je točno riječ? Naravno, enigme nema: hrvatski državljani u naponu radnog vijeka masovno odlaze u zapadnije države EU-a, jer su im plaće u RH premalene. Nema više radne snage u Slavoniji, koja se u ljetnim mjesecima doslovce slijevala na Jadran, ali nema je ni u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Makedoniji. Iscrpljen je kadrovski bazen u neposrednom susjedstvu, pa se sve više poseže za popunom iz Azije, kao i ranije u sektoru građevinarstva: Nepal, Filipini, Indija, itd, piše Deutsche Welle.

Uvijek isto čuđenje

Nisu pomogli ni pregovori za dopune Kolektivnog ugovora na granskoj razini. Plaće su malo porasle, očito nedovoljno, ali poslodavci tvrde da za veće nemaju mogućnosti. Također, nisu u poziciji dizati cijene koje je inflacija ionako povisila, pa se često mogu čuti zamjerke državi koja se bi se navodno mogla odreći dijela svojih prihoda. No to je ionako već opće mjesto poslodavačkih kritika. „Ipak ne bih rekao da je u tome tajna uspjeha“, rekao je o tome za DW Damir Krešić, ravnatelj Instituta za turizam u Zagrebu.

„Država bi mogla učiniti nešto drugo”, kaže on, „ali ne bez suradnje s poslodavcima i sindikatima – najprije izraditi strategiju za kompletno gospodarstvo. Pritom odgovoriti na pitanje koliko trebamo radnika iz koje struke. Inače, godinama sam uzalud upozoravao na taj problem u turizmu. No pristup nam je stihijski, a čuđenje svaki put isto, mada je i problem isti. Čudni smo ustvari mi koji se tako čudimo.“

Krešić stoga tumači da rješenje leži u dugoročnoj pripremi obrazovnog sustava, nakon definiranja sektorskih potreba. Uz to treba dodatno regulirati tržište rada, da radnici dobiju primjerenu naknadu za svoj rad, umjesto situacije u kojoj mnogi radije prihvaćaju dohodak na ruke, iliti „na crno“, jer tako dobiju više.

Uostalom, ako je riječ o svega tri ili četiri mjeseca rada godišnje, ne može ni biti riječi o stabilnom zaposlenju i strateškom rješenju za ma čiju egzistenciju. Onda bi logično bilo da radnici odlaze u Irsku i za jednaku plaću, ali na stalno zaposlenje, a kamoli za duplo veću.

Planska proizvodnja kadra

„Suočili smo se među ostalim s izvjesnim nedostacima angažmana radne snage iz Azije u hrvatskom turizmu. Pokazuje se da nisu dobro rješenje za naše ugostitelje, ali sad već nemamo mnogo izbora, barem ne za ovu i sljedeću sezonu. Pritom nemam ništa protiv tih ljudi s drugog kontinenta, da budem jasan. Oni mogu biti marljiviji ili pošteniji radnici od nas samih, nema tu pravila, dakle, ne govorim o tome. Problem je uslužna industrija u kojoj hrvatski radnik ovdje uvijek nudi kvalitetnije autentično iskustvo domaćinstva“, drži Krešić.

Na sličan način niti hrvatska recepcionerka ili konobarica ne bi na Filipinima bila uspješnija radnica od domicilne snage. Ravnatelj IZT-a pojašnjava da turizam jednostavno podrazumijeva kontakt, lokalno iskustvo, razumijevanje konteksta, kulturološku uklopljenost. „Zato nam je neophodna planska proizvodnja kadra“, zaključuje on, „uz adekvatne uvjete kako bismo zadržali radnike, jasno, jer ćemo ih u protivnom uzalud školovati.“

Budućnost se ne gradi na uvozu

Teško će se dugoročno zadržati i radnike iz susjednih zemalja čiji odlazak danas mori tamošnje poslodavce u drugim sektorima. Posljednjih tjedana tako su odjekivale i desperatne konstatacije iz BiH. Bojan Domić, ministar obrazovanja, znanosti i mladih Kantona Središnja Bosna, naglasio je da toj državi treba temeljita prilagodba obrazovnog sustava kako ne bi ostala bez radno aktivnog stanovništva.

Vladimir Blagojević, glasnogovornik Privredne komore Republike Srpske, izjavio je da nema grane kojoj u ovom trenu ne nedostaje radna snaga.

Privukla ju je, naime, gravitacijska sila hrvatskog turističkog tržišta rada. Tako iz Trebinja, grada s oko 30 tisuća stanovnika, ljeti i po dvije tisuće ljudi odlazi na rad u tridesetak kilometara udaljeni Dubrovnik, dok trebinjski poslodavci u raznim sektorima ostaju bez zaposlenih.

Taj se susjedov problem nije vidio iz Hrvatske, sve dok hrvatsko tržište nije zastenjalo uslijed iste nevolje. „Budućnost se ipak ne gradi na uvozu radne snage, a bez domaćih radnika nema ni održivog razvoja“, smatra Goran Rihelj, urednik i komentator turističkog portala HrTurizam.hr.

„Godinama se upozoravalo na problem malih plaća u turizmu”, dodao je on za DW, „kao i jako lošim radnim uvjetima. No vladala je mantra – ako nećeš ti, ima tko hoće na burzi. Sada se to vratilo kao bumerang. Otvorile su se granice, i balon je pukao, a sad se svi čude. To odavno više nije izazov, nego strateški problem kojem nismo strateški pristupili. No kako stalni sezonac može planirati i graditi svoju budućnost, obitelj, kupiti stan, automobil? Kako netko može raditi sedam dana u tjednu, bez dana slobodnog, a pričamo o turizmu gdje je usluga imperativ?”

A onda još i infrastruktura

Rihelj naglašava da su turističke kompanije svakako pod raznim pritiscima, ali se ne može glavnina tereta svaljivati na zaposlenike: „Oni su baza u direktnom kontaktu s gostima, kostur cijele priče. A da ne pričamo o kvaliteti. Strašno je pala zbog kadra koji nije educiran i nema iskustvo. Pitam se kako opravdati cijenu smještaja s lošom uslugom i izvedbom.”

Ovaj turističko-medijski analitičar citirao je zatim kolegicu Marinelu Dropulić Ružić, a na tragu jednog marketinškog slogana: „Država ‘puna života’ treba brinuti da ima djelatnike ‘pune života’.“ No dometnuo je i da se, pored radno-tržišne problematike koja u RH ide pod ruku s općedemografskom, hrvatski turizam suočava s krizom neodržavane i nerazvijene infrastrukture, komunalne i prometne, itd.

“S pravom se zato postavlja pitanje: Treba li nam daljnji razvoj kada cijela infrastruktura ne može podnijeti niti sadašnji broj turista”, postavio je pitanje Goran Rihelj. Jasno je bar to da za Hrvatsku neće biti ni razvoja ni održanja statusa quo bez rješavanja položaja radnika u turizmu.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu