Hrvatska
"Podučavanje" građana u EU koštat će 15 milijuna kuna

Novi Zakon o sprečavanju sukoba interesa bio je okosnica Vladine sjednice koja je sazvana samo i isključivo zbog rasprave o završetku hrvatskih pregovora s Europskom unijom. Jadranka Kosor uvjerena je da će pregovori biti finalizirani do lipnja ove godine, odnosno do završetka mađarskog predsjedavanja Unijom. Potporu tom cilju izrazio je i mađarski premijer Viktor Orban koji je danas bio u Zagrebu.
Međutim, da bi se optimistične najave o završetku pregovora do ljeta ostvarile, potrebno je još uskladiti brojne propise s europskim zakonodavstvom. Najproblematičnije je i dalje Poglavlje 23 o pravosuđu. I sam je Orban upozorio Vladu da je čeka još dosta posla:
“Ožujak mora biti mjesec velikih uspjeha kako bi u travnju dobili datum za završetak pregovora”.
Zakon o sprečavanju sukoba interesa, tvrdi Kosor, jedan je od ključnih za uređivanje pravne države u Hrvatskoj. Ovaj bi zakon, uvjerena je premijerka, trebao biti vrlo koristan alat u borbi protiv korupcije.
“Odlučili smo se na zakon koji daje čvrste okvire i zbog kojeg će se stvari mijenjati. Iako postoje snažna protivljenja, mi smo se odlučili na ovaj zakon koji jamči veći transparentnost i odgovornost dužnosnika”, tvrdi Kosor.
“Oni koji se žele baviti ovim poslom, morat će sve staviti na stol. Od dužnosnika se očekuje da će dati uvid ne samo u svoju imovinu već i u račune u bankama i općenito kompletnu imovinu. Ukoliko se utvrdi da je bilo koji ministar nešto zatajio, na njemu je da podnese ostavku”, rekla je Kosor. Zakon se, istaknula je premijerka, ne odnosi samo na političare, državne dužnosnike, već i na tvrtke u državnom vlasništvu kao i šefove uprava svih firmi u kojima je država većinski vlasnik.
Kosor se nada da će zakon već sutra biti na dnevnom redu Sabora. Ukoliko glasanje prođe bez poteškoća (a vjerojatno hoće), o svemu bi već za nekoliko dana mogli biti informirani u Bruxellesu. Znatan otpor novom zakonu došao je iz redova oporbenih političara. Oni smatraju da se prevelika ovlast daje članovima Povjerenstva za sprečavanje sukoba interesa, koji neće dolaziti iz redova političara, ali će ih birati Sabor natpolovičnom većinom, što vladajućima opet omogućuje da izaberu podobne ljude.
Iz Kosoričine vlade, međutim, stiže poruka kako će novi zakon u potpunosti isključiti mogućnost da privatni interes dužnosnika postane važniji od interesa građana. Kazao je to ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković koji je posebno naglasio da će Povjerenstvo za sprečavanje sukoba interesa biti depolitizirano, a predsjednik Povjerenstva bit će diplomirani pravnik s iskustvom. Povjerenstvo će, u slučaju nepravilnosti, od dužnosnika moći zatražiti i ostavku, za razliku od tijela koje je do sada obavljalo tu funkciju, a koje nije na raspolaganju imalo gotovo nikakve načine sankcioniranja političara kojima se utvrdi sukob interesa.
Nakon što se reforme provedu i pregovori s EU se privedu kraju, idući važni korak je uvjeravanje građana da u Uniji leži budućnost Hrvatske. Gordan Jandroković uvjeren je da će Hrvatska ove godine potpisati ugovor o pristupanju. Međutim, nakon toga tek treba provesti referendum na kojem će se Hrvati izjasniti žele li ući u EU. Vlada je stoga najavila informiranje građana o pogodnostima koje donosi članstvo u Uniji.
“Građane najviše zanima kako će pristupanje EU utjecati na njihov svakodnevni život”, rekao je Jandroković. Vlada će zbog toga u kampanju informiranja javnosti o EU potrošiti 15 milijuna kuna.
Na sjednici Vlade bio je i glavni hrvatski pregovarač Vladimir Drobnjak, koji je naglasio da je izuzetno bitno što skorije pokrenuti informacijsku kampanju. Direktna komunikacija s građanima u kojoj će biti realno izložene prednosti EU zbog kojih Hrvatska već godinama pokušava postati članica izuzetno je bitna, kaže Drobnjak. “Važno je da poruka bude jasna, a još važnije da informacija bude točna. U zadnje vrijeme izloženi smo informacijama koje nisu točne, poput one da će naše teritorijalno more biti otvoreno za zemlje članice EU. Naše more ostat će naše more”, tvrdi glavni pregovarač.
Hrvatska
PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva
Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.
Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.
Upozorenja za subotu
Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

Upozorenje za nedjelju
Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

Hrvatska
MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka
Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.
Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.
Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.
Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.
Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).
Hrvatska
Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost
Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.
Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.
Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.
“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.
“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.
Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.
-
magazin6 dana prijeVitamini B kompleksa: Koje su prednosti i kako se točno uzimaju?
-
Hrvatska7 dana prijeLiječnici upozoravaju na trend među mladima: Peptidi nisu bezazleni
-
Sport6 dana prijeMladi Zadrani i dvije bivše igračice ŽKK Zadar Plus osvojili PRO 3×3 turnir u Šibeniku
-
magazin6 dana prijeHoroskop za 27. srpnja 2026.




