Connect with us

Hrvatska

Gotovo 1500 agencija za nekretnine, a Zakon se nije mijenjao – 15 godina

Objavljeno

-

U Registru posrednika u prometu nekretnina na dan 31. listopada ove godine bilo je evidentirano 1.492 posrednika, odnosno agencije, što je 19 posto više nego godinu ranije. Najveće poteškoće na tržištu proizlaze iz djelovanja posrednika koji, zbog nedovoljno učinkovitih prekršajnih sankcija, ne poštuju važeći zakon ni profesionalne standarde struke.

Izmjene Zakona o posredovanju u prometu nekretninama
Jedan od ključnih ciljeva izmjena Zakona o posredovanju u prometu nekretninama jest destimuliranje neetičnih i nezakonitih praksi u toj djelatnosti, ponajprije kroz značajno povećanje propisanih novčanih kazni.

Ministarstvo gospodarstva nedavno je uputilo prijedlog izmjena u javno savjetovanje, uz obrazloženje da zakon u proteklih više od petnaest godina nije doživio temeljite izmjene, iako se tržište nekretnina u Hrvatskoj u međuvremenu znatno promijenilo.

Zakon o posredovanju u prometu nekretnina na snazi je od 2007. godine, a tijekom njegove primjene uočeni su brojni problemi koje postojeće odredbe ne reguliraju na odgovarajući način. To je rezultiralo pojavom nelojalne konkurencije, smanjenjem kvalitete usluga te stvaranjem negativne percepcije djelatnosti posredovanja, piše Novi list.

Gotovo 20 posto više agedncija
Na dan 31. listopada 2025. u Registru posrednika u prometu nekretnina bilo je upisano 1.492 posrednika odnosno agencije, što predstavlja rast od 19 posto u odnosu na prethodnu godinu. Istodobno je u Imenik agenata posredovanja u prometu nekretnina, prema stanju od 29. listopada, bilo upisano 4.824 agenata.

U obrazloženju izmjena zakona navodi se da je, radi zaštite korisnika usluga i osiguranja transparentnosti tržišta, nužno jasno i nedvosmisleno definirati tko, kada i na koji način smije oglašavati nekretnine. Time bi se uveo viši stupanj reda i sigurnosti na tržištu nekretnina, s obzirom na to da su kupoprodaja i druge aktivnosti vezane uz nekretnine od iznimne važnosti za građane. Prema informacijama koje prvenstveno dolaze iz Udruženja posrednika u prometu nekretnina pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, najveći problemi na tržištu uzrokovani su posrednicima koji, zbog nepostojanja učinkovitijih prekršajnih odredbi, krše zakon i pravila struke. Takvim postupanjem narušavaju se prava i interesi korisnika usluga, koji se nerijetko dovode u situaciju da moraju sklapati nove ugovore o posredovanju, iako postojeći ugovor s nalogodavcem već obvezuje posrednika na provođenje svih radnji povezivanja s potencijalnim kupcima ili drugim zainteresiranim stranama.

S porastom cijena, raste i broj agencija
U Hrvatskoj gospodarskoj komori smatraju da će izmjene Zakona o posredovanju u prometu nekretninama donijeti veći red na tržištu, jer će se dodatno ojačati pravna sigurnost, transparentnost i profesionalni standardi u obavljanju ove djelatnosti. Očekuje se i rast povjerenja građana u posrednike te veća razina zaštite korisnika usluga.

Kako piše Novi list, izmjenama se predviđa i uspostava preciznijih mehanizama nadzora, kao i jasnije definiranje prava i obveza posrednika i agenata.

Direktorica Sektora za trgovinu HGK Maja Bogović ističe da je, usporedno s rastom cijena nekretnina u posljednje dvije godine, zabilježen i porast broja agencija u Hrvatskoj. S povećanjem broja sudionika na tržištu došlo je i do određenog pada kvalitete usluga, ali i do rasta nelegalnih aktivnosti u području posredovanja.

“Ključno je da korisnici usluga prepoznaju važnost suradnje isključivo s legalnim posrednicima, jer se jedino na taj način dugoročno može osigurati kvalitetnija, profesionalnija usluga i veća sigurnost za klijente” naglašava Bogović.

Pravna sigurnost
Izmjenama zakona predviđene su kazne za subjekte koji nelegalno obavljaju poslove posredovanja u prometu nekretnina, odnosno za one koji rade bez važeće licence i rješenja Ministarstva gospodarstva. Uvođenje strožih sankcija obrazlaže se porastom broja takvih nelegalnih subjekata, ali i učestalom praksom obmanjivanja potrošača, kojima se sugerira da poslove posredovanja može zakonito obavljati isključivo agent. Prema važećim propisima, agent može legalno raditi samo ako je zaposlen kod registriranog posrednika ili agencije te nema ovlasti koje ima sam registrirani posrednik.

Predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama HGK Dubravko Ranilović smatra da jasnije definirani odnosi između posrednika i agenata doprinose većoj transparentnosti poslovanja, smanjenju mogućnosti zlouporaba i jačanju povjerenja korisnika.

“Zabrana istodobnog zastupanja više posrednika dodatno će podići profesionalnost agenata i smanjiti sukobe interesa. Nove odredbe donose veću odgovornost posrednika i agenata, bolji uvid u njihove kvalifikacije te snažniju zaštitu korisnika “, ističe Ranilović.

Izmjenama zakona predviđene su i kazne za posrednike i nelegalne agente koji oglašavaju nekretnine bez potpisanog ugovora o posredovanju s vlasnikom. Taj je ugovor ključan dokument jer uređuje međusobne odnose posrednika i nalogodavca te osigurava njihovu transparentnost. Time se povećava pravna sigurnost svih sudionika na tržištu. U Udruženju poslovanja nekretninama HGK smatraju da bi izmjene zakona trebale stati na kraj lošim praksama koje stvaraju konfuziju i nanose štetu cijelom tržištu nekretnina.

Uvjeti naplate provizije
Prema prijedlogu izmjena zakona, posrednik će imati pravo naplatiti naknadu i od prodavatelja i od kupca u okviru istog posla ili posredovanja, ali isključivo ako za to postoji valjano sklopljen ugovor o posredovanju. Drugim riječima, provizija se može naplatiti od prodavatelja, kupca, najmodavca ili druge ugovorene strane samo ako je takva obveza unaprijed ugovorena.

U HGK upozoravaju na neprihvatljivu praksu pojedinih posrednika koji korisnike dovode u zabludu, navodeći ih na potpisivanje zapisnika ili sličnih dokumenata koji zapravo predstavljaju ugovor o posredovanju. Smatraju i da bi inspekcijski nadzor trebao biti prvenstveno usmjeren na najteže povrede zakona, poput obavljanja posredovanja bez licence, oglašavanja nekretnina bez pisanog naloga te angažiranja agenata bez stalnog zaposlenja.

Sankcioniranjem takvih praksi smanjile bi se zlouporabe, podigla razina profesionalnosti i dodatno ojačalo povjerenje građana u tržište nekretnina. Nacrt prijedloga Zakona o posredovanju u prometu nekretnina nalazi se u e-savjetovanju do 19. siječnja 2026., a očekuje se da će izmjene stupiti na snagu u prvoj polovici te godine.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

PROGNOZA / Stiže novi kišni val, pratit će ga grmljavina, jugo će biti olujno

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević.

Umjereno do pretežno oblačno je u većem dijelu zemlje, ima i slabe kiše duž Jadrana i uz Jadran. U nastavku srijede kiša će isto tako biti uporna duž Jadrana i uz Jadran, no bit će je i na istoku unutrašnjosti, gdje može i zagrmjeti, osobito poslijepodne. I dalje će puhati pretežno jugo i jugozapadnjak, lokalno i olujnom snagom na udare, osobito u višem gorju.

Četvrtak donosi novo jače pogoršanje sa zapada, stići će novi val izraženije kiše, pri čemu može biti i grmljavine, osobito na Jadranu. Puhat će umjeren do jak jugozapadnjak i južnjak, mjestimice na udare i olujan, na moru i jugo.

U petak će ipak biti rjeđa oborina, i bit će je pretežno duž Jadrana i uz Jadran, gdje može biti grmljavine, s tim da poslijepodne pljuskova može biti i u dijelu unutrašnjosti, češće prema istoku. Ipak, bit će i sunčanih razdoblja.

Nestabilno će biti i za vikend, s tim da će biti i sunčanih razdoblja. U nedjelju poslijepodne je izgledno novo pogoršanje. Bit će hladnije, i to značajnije.

Nastavi čitati

Hrvatska

KUPCI POZVANI NA OPREZ / Lidl povlači proizvod zbog opasne bakterije: Provjerite jeste li ga kupili:

Objavljeno

-

By

Državni inspektorat obavijestio je potrošače o opozivu Dalmatinske pancete od 100 grama marke Okusi zavičaja, koja se prodaje u Lidlu, nakon što je u proizvodu utvrđena prisutnost bakterije Listeria monocytogenes.

Kako je objavila Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH), opoziv je pokrenuo proizvođač MIJUKIĆ-PROM.

Riječ je o proizvodu Dalmatinska panceta, narezak, pakiranju od 100 grama, s rokom trajanja do 15. prosinca 2026. godine i oznakom serije LOT L918M0H.

panceta lidl
HAPIH

Proizvod nije u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 2073/2005 od 15. studenoga 2005. o mikrobiološkim kriterijima za hranu.

Proizvođač je MIJUKIĆ-PROM iz Runovića, dok proizvod na hrvatsko tržište stavlja Lidl Hrvatska.

Iz HAPIH-a naglašavaju da se obavijest odnosi isključivo na proizvod s navedenim podacima.

Nastavi čitati

Hrvatska

Dugoročna prognoza: Kakva nas jesen, zima i početak proljeća očekuju?

Objavljeno

-

By

Nakon toplijih razdoblja posljednjih godina, pred nama je još jedna meteorološki zanimljiva zima. Najnoviji sezonski prognostički izračuni upućuju na prevladavanje temperatura zraka iznad višegodišnjeg prosjeka, dok bi količina oborina tijekom zime i ranog proljeća uglavnom mogla biti blizu klimatoloških vrijednosti. Ipak, takva sezonska slika ne znači da ćemo proći bez hladnih prodora, snijega i povremenih zimskih epizoda.

Posebnu pozornost ove zime privlači El Niño, koji se tijekom jeseni 2026. intenzivno razvija u tropskom dijelu Tihog oceana. Njegov očekivani maksimum krajem godine mogao bi utjecati na globalnu atmosfersku cirkulaciju i posredno na vremenske prilike u Europi.

Što nam, dakle, donose kasna jesen, zima i početak proljeća?

Što pokazuju sezonski prognostički modeli?

Prognostički materijali ECMWF-a (Europskog centra za srednjoročnu prognozu vremena), dobiveni izračunima ansambla prognoza od 51 člana, upućuju na ujednačen temperaturni signal. Tijekom promatranog razdoblja prevladavaju pozitivne anomalije. Najizraženije odstupanje od prosjeka očekuje se tijekom siječnja i veljače, dok bi prema proljeću pozitivne temperaturne anomalije postupno slabjele.

Kod oborina je situacija manje jednoznačna. Količine su uglavnom u okviru višegodišnjeg prosjeka, uz manje pozitivne ili negativne anomalije, ovisno o mjesecu. Rasap rezultata ansambla pokazuje da je pouzdanost prognoze količine oborina manja od pouzdanosti prognoze temperature zraka.

Jednostavnije rečeno, rezultati modela upućuju na topliju sezonu, ali još ne daju dovoljno čvrstu osnovu za zaključak da će zima biti izrazito kišna ili sušna. Važno je naglasiti da je riječ o sezonskim izgledima i raspodjeli rezultata prognostičkog ansambla, a ne o prognozi pojedinačnih dnevnih vremenskih situacija.

Kasna jesen – postupni ulazak u zimu

Tijekom studenoga očekuje se temperatura zraka uglavnom oko prosjeka ili nešto iznad njega. To ne znači da će izostati prodori hladnijeg zraka, ali bi oni mogli biti kratkotrajni unutar duljih toplijih razdoblja.

Karakter vremena u unutrašnjosti Hrvatske obilježit će razdoblja magle, niske naoblake i temperaturnih inverzija, uz prolazak frontalnih sustava koji će se brzo izmjenjivati. Zbog temperaturne inverzije u nizinama može biti hladnije nego u višim predjelima, osobito kada se uspostavi stabilna anticiklonalna situacija.

Na Jadranu će vremenske prilike i dalje biti pod snažnijim utjecajem ciklonalnih poremećaja i prolazaka frontalnih sustava. Kiša će biti češća u razdobljima izraženijeg jugozapadnog strujanja, dok su uz prodore hladnijeg zraka mogući bura i tramontana.

Oborinski signal za studeni ne upućuje na izrazito odstupanje od prosjeka, ali ne isključuje mogućnost kratkotrajnih razdoblja s obilnim oborinama, osobito na Jadranu i u gorskim predjelima.

Zima – toplija od prosjeka, ali ne bez hladnih prodora

Najzanimljiviji dio sezonske prognoze odnosi se na razdoblje od prosinca do veljače.

Temperaturni ansambl pokazuje pozitivan signal tijekom sva tri mjeseca, s najizraženijom anomalijom u veljači. To znači da bi srednja zimska temperatura mogla biti viša od klimatološkog prosjeka.

Potrebno je razlikovati srednju sezonsku temperaturu od vremenskih prilika u pojedinim danima. Zima s pozitivnom temperaturnom anomalijom može sadržavati nekoliko izrazito hladnih razdoblja, odnosno kratkotrajnih prodora hladnog zraka iz polarnih širina, takozvanih „ugriza zime“. Sezonska prognoza ne isključuje ni snijeg u nizinskoj Hrvatskoj.

Za nastanak hladnih prodora važan je raspored baričkih sustava nad sjevernim Atlantikom, Europom i Arktikom. Promjene položaja i intenziteta Azorske i Islandske ciklone, kao i razvoj blokirajućih anticiklona, mogu omogućiti prodor polarne ili kontinentalne hladne zračne mase prema srednjoj i jugoistočnoj Europi.

U takvim situacijama Hrvatska može nakratko ući u područje sjevernog ili sjeveroistočnog strujanja. Posljedice mogu biti nagli pad temperature, snijeg u unutrašnjosti, a na Jadranu jaka bura, ponegdje i s orkanskim udarima.

Takve kratkotrajne hladne epizode nisu u suprotnosti s prognozom toplije zime. Naprotiv, mogu biti sastavni dio zime čija je ukupna srednja temperatura iznad prosjeka.

Veljača se prema rezultatima izračuna prognostičkih modela izdvaja kao mjesec s najizraženijom pozitivnom temperaturnom anomalijom. To ipak ne znači da će svaki dan biti blag niti da je snijeg u veljači isključen.

El Niño – koliko će utjecati na europsku zimu?

Jedan od najvažnijih klimatskih čimbenika koji će obilježiti zimu 2026./2027. svakako je El Niño. Riječ je o prirodnom klimatskom fenomenu povezanom s anomalnim zagrijavanjem površinskih voda središnjeg i istočnog ekvatorijalnog Tihog oceana. Promjene temperature oceana mijenjaju raspored tropske konvekcije, a time i atmosfersku cirkulaciju na velikim udaljenostima.

Prema analizi američkog Nacionalnog centra za klimatska predviđanja (NOAA/CPC) od 8. listopada 2026., El Niño se nastavlja intenzivirati. Temperaturna anomalija površine mora u području Niño 3.4 dosegnula je približno +2,1 °C, a prognoze upućuju na veliku vjerojatnost njegova zadržavanja u snažnoj do vrlo snažnoj kategoriji tijekom zime, najmanje do razdoblja od siječnja do ožujka 2027.

Svjetska meteorološka organizacija (WMO) u svojim izgledima od 21. listopada također predviđa daljnje intenziviranje El Niña, s mogućim maksimumom krajem 2026. godine. Višemodelski ansambl za razdoblje od studenoga 2026. do siječnja 2027. daje srednju anomaliju temperature površine mora u području Niño 3.4 od približno +3,8 °C.

Takav intenzitet El Niña rijetka je pojava, ali važno je razumjeti da El Niño ne djeluje na sve dijelove svijeta jednako. Njegov utjecaj na Europu nije izravan niti jednoznačan kao, primjerice, u pojedinim dijelovima Sjeverne ili Južne Amerike. Na njega istodobno utječu Sjevernoatlantska oscilacija (NAO), Arktička oscilacija (AO), stanje polarnog vrtloga, temperatura Sjevernog Atlantika i Sredozemnog mora.

Zato nije znanstveno opravdano tvrditi da će snažan El Niño automatski donijeti toplu ili hladnu zimu Hrvatskoj. Budući da se maksimum El Niña očekuje oko prosinca 2026., njegov atmosferski utjecaj mogao bi se nastaviti i tijekom siječnja i veljače 2027. Pritom treba računati na vremenski pomak između razvoja oceanskog poremećaja i odgovora atmosfere.

U kombinaciji s ostalim čimbenicima El Niño bi mogao pridonijeti promjeni položaja atlantske ciklonalne aktivnosti, a time i promjeni putanja atmosferskih poremećaja. Za Hrvatsku je posebno važno hoće li prevladavati zapadno i jugozapadno strujanje ili će se povremeno uspostaviti blokirajuće situacije koje omogućuju prodor hladnog zraka iz sjeveroistočne Europe.

Ne treba zanemariti ni stanje polarnog vrtloga. Njegovo slabljenje i eventualno zagrijavanje stratosfere mogu promijeniti cirkulaciju u višim slojevima atmosfere te povećati mogućnost prodora hladnog zraka prema srednjim geografskim širinama. Takav razvoj, uz sadašnji stupanj razvoja meteorologije, nije moguće pouzdano predvidjeti nekoliko mjeseci unaprijed.

Stoga je najrazumnije očekivati da će srednja zimska temperatura biti viša od prosjeka, uz mogućnost povremenih kraćih, ali izraženih hladnih prodora. Upravo je takva kombinacija toplijih razdoblja i kratkotrajnih zimskih epizoda meteorološki moguća i u sezoni pod snažnim utjecajem El Niña.

Oborine – bez jasnog signala za izrazito kišnu ili suhu zimu

Tijekom promatranog razdoblja središnje vrijednosti prognoze količine oborina uglavnom se zadržavaju blizu klimatološkog prosjeka. Manja pozitivna odstupanja pojavljuju se u pojedinim mjesecima, ali se ne može izdvojiti kontinuirano razdoblje s izrazito povećanom količinom oborina.

To znači da zasad nema dovoljno čvrstog argumenta za najavu izrazito kišne zime u Hrvatskoj, ali ni za prognozu dugotrajnog manjka oborina.

Treba imati na umu da sezonski prosjek može prikriti velike razlike u rasporedu oborina. Nekoliko intenzivnih ciklonalnih epizoda može donijeti velik dio ukupne mjesečne količine oborina, dok između njih mogu nastupiti dulja suha razdoblja.

Za Jadran i Dinaride važna je učestalost ciklona nad Sredozemljem i Jadranom te položaj njihovih putanja. Kod izraženog jugozapadnog strujanja i vlažnog zraka s mora moguće su obilne oborine na zapadnim padinama Dinarida. S druge strane, promjena strujanja i prodor hladnog kontinentalnog zraka mogu donijeti snijeg u gorskim predjelima i unutrašnjosti.

Za poljoprivredu će zato biti važnije pratiti raspored oborina i stanje zaliha vode u tlu nego samo sezonsku ukupnu količinu. Jednaka sezonska količina oborina može imati sasvim različite posljedice, ovisno o tome je li ravnomjerno raspoređena ili koncentrirana u nekoliko intenzivnih epizoda.

Rano proljeće – nastavak toplijeg temperaturnog režima

Tijekom ožujka, travnja i svibnja 2027. temperaturni signal ostaje pozitivan, ali se anomalije postupno smanjuju, što upućuje na mogućnost ranijeg početka proljetnog temperaturnog režima, uz brže zagrijavanje tla i vegetacije tijekom stabilnih anticiklonalnih razdoblja.

Ipak, proljeće je klimatološki vrlo promjenjivo godišnje doba. Prodori hladnog zraka iz sjeverne i sjeveroistočne Europe mogu se nastaviti i tijekom ožujka, a u pojedinim situacijama i početkom travnja.

Posebno treba upozoriti na opasnost od kasnih proljetnih mrazova. Raniji početak vegetacije, potaknut toplijim razdobljima tijekom zime i ranog proljeća, može povećati osjetljivost voćaka i drugih poljoprivrednih kultura na naknadne prodore hladnog zraka.

Oborinski signal za proljeće ostaje relativno slab. Nema izražene višemjesečne tendencije povećanja ili smanjenja količine oborina.

Sezonski prognostički materijal za razdoblje od studenoga 2026. do svibnja 2027. daje prilično dosljedan temperaturni signal: očekuju se temperature iznad višegodišnjeg prosjeka, s najizraženijim pozitivnim anomalijama tijekom središnjeg dijela zime.

Kod oborina je prognoza znatno neizvjesnija. Prevladava signal blizak klimatološkom prosjeku, bez pouzdane naznake izrazito kišne ili sušne zime.

Snažan El Niño, koji bi svoj maksimum trebao dosegnuti krajem 2026., važan je čimbenik globalne atmosferske cirkulacije. Njegov utjecaj na Europu i Hrvatsku bit će posredan i ovisit će o istodobnom djelovanju drugih klimatskih i atmosferskih čimbenika.

Toplija sezonska prognoza ne znači da možemo odložiti zimsku odjeću niti da snijeg više nije moguć u nizinskoj Hrvatskoj. Kratkotrajni ugrizi zime, nagli padovi temperature, snijeg i jaka bura ostaju realne mogućnosti.

Meteorološki gledano, pred nama je sezona u kojoj bi toplija razdoblja mogla prevladavati, ali će njezin stvarni karakter određivati izmjena atmosferskih cirkulacijskih režima.

Napomena o pouzdanosti prognoze

Europski Copernicusov sezonski pregled od 10. listopada 2026. također upućuje na mogućnost iznadprosječnih temperatura i oborina u većem dijelu Europe, ali naglašava slabiji oborinski signal nad južnim dijelovima kontinenta. To je važno za Hrvatsku jer se nalazi u prijelaznom području između srednjoeuropskih i sredozemnih klimatskih utjecaja.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu