Talijanska premijerka Giorgia Meloni oštro je danas kritizirala švicarsku bolnicu zbog navodnog pokušaja naplate troškova obiteljima nekih od žrtava razornog požara koji je na Staru godinu izbio u baru u alpskom skijalištu Crans-Montana. U katastrofi je poginula 41 osoba, većinom tinejdžeri, a još 115 ih je ozlijeđeno.

“Razgovarala sam s našim veleposlanikom. Švicarske vlasti su nas uvjerile da je riječ o pogrešci i da obitelji neće morati ništa platiti”, napisala je Meloni u objavi na društvenoj mreži X. “Ipak, zatražila sam od veleposlanika da ovo pitanje prati s najvećom pozornošću jer bi bilo gnjusno da takvi troškovi padnu na teret žrtava ili Italije.”

Meloni je također navela da je jedna bolnica u Sionu tražila 70.000 eura za pacijente koji su bili hospitalizirani samo nekoliko sati, što je nazvala “uvredom povrh nanesene boli”.

Istraga u tijeku
Požar je buknuo u ranim jutarnjim satima 1. siječnja u baru Le Constellation, u otmjenom odmaralištu, dok su gosti slavili dolazak Nove godine. Zbog tragedije je pokrenuta kaznena istraga protiv devet osoba.

Među osumnjičenima su i francuski vlasnici bara, supružnici Jacques i Jessica Moretti, koji se suočavaju s optužbama za ubojstvo iz nehaja, nanošenje tjelesnih ozljeda iz nehaja i izazivanje požara iz nehaja. Državni odvjetnici i odvjetnici oštećenih strana već su ih dva puta opširno ispitali.

Diplomatske napetosti
Slučaj je izazvao i diplomatske napetosti nakon što su u siječnju Meloni i talijanski ministar vanjskih poslova Antonio Tajani izrazili “snažno ogorčenje” odlukom da se Jacques Moretti pusti uz jamčevinu. Italija je tada povukla svog veleposlanika u Švicarskoj kako bi se “utvrdile daljnje mjere koje treba poduzeti”.

Potpredsjednik Švicarskog saveznog vijeća Ignazio Cassis na to je odgovorio kako “razumije bol, jer to je i naša bol”, dodavši da je s Tajanijem potvrdio “spremnost Švicarske i Italije da se međusobno podrže u ovoj zajedničkoj tragediji”.

Tužitelji vjeruju da je požar izbio kada su boce šampanjca s upaljenim prskalicama podignute preblizu stropu u podrumu bara, što je zapalilo zvučno izolacijsku pjenu. Dodatno ogorčenje javnosti izazvala je informacija koju je općina otkrila 6. siječnja, a prema kojoj u baru od 2019. godine nije proveden godišnji sigurnosni pregled.

Među prijedlozima Europske komisije za štednju goriva nalaze se i lekcije o „ekološkoj“ vožnji. Izvanredni energetski paket Europska komisija trebala bi predstaviti u srijedu. U paketu prijedloga državama članicama nalaze se i dani bez automobila u gradovima. „Europa si ne može priuštiti da ostane izložena sve učestalijim energetskim šokovima“, piše u dokumentu, prenosi N1 Slovenija

U Bruxellesu pripremaju mjere kako se nositi s energetskom krizom koju je uzrokovao sukob na Bliskom istoku.

Dio izvanrednog energetskog paketa, koji bi Europska komisija trebala predstaviti u srijedu, obuhvaća širok raspon mjera za smanjenje potrošnje, uključujući i obvezan rad od kuće te subvencije za javni prijevoz.

Prema mišljenju Komisije, takve su mjere najbrži i najjeftiniji način za smanjenje ovisnosti o uvezenim gorivima. Među mjerama su i lekcije ekološke vožnje, kojima žele Europljane naučiti kako voziti učinkovitije, izvještava briselski medij Politico.

Dani bez automobila, rad od kuće, ograničenje službenih putovanja zrakoplovom, cijene javnog prijevoza…

„Europa si ne može priuštiti da ostane izložena sve učestalijim energetskim šokovima“, piše u dokumentu do kojeg je došao Politico.

Među prijedlozima je i „podizanje svijesti i edukacija o eko-vožnji“, odnosno kako promjenom načina vožnje uštedjeti gorivo. U Bruxellesu predlažu i dane bez automobila u gradovima, širenje biciklističkih staza, poticanje korištenja teretnih bicikala za dostavu te zahtjeve za ograničavanje službenih putovanja zrakoplovima.

Dokument potiče vlade država članica da uvedu barem jedan dan rada na daljinu tjedno, smanje cijene javnog prijevoza ili osiguraju da on za neke korisnike bude besplatan, te da građane odvraćaju od korištenja privatnih automobila.

Teretne brodove namjeravaju potaknuti na sporiju plovidbu, čime bi se uštedjelo gorivo, a upravitelje javnih i poslovnih zgrada pozvati na smanjenje temperature grijanja i prilagodbu postavki klimatizacijskih uređaja.

Rat u Perzijskom zaljevu, naime, ometa proizvodnju i transport petine svjetske trgovine naftom i ukapljenim prirodnim plinom, što ne uzrokuje samo rast cijena, nego i nestašicu zrakoplovnog goriva, dizela i benzina.

(Pre)velika ovisnost Europe

EU je 2025. godine za uvoz energije potrošila više od 330 milijardi eura, a dodatnih 22 milijarde eura za uvoz fosilnih goriva od početka rata u Iranu, izjavila je u ponedjeljak predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.

„To pokazuje ogroman utjecaj koji ova kriza ima na naše gospodarstvo“, rekla je i upozorila da bi poremećaji povezani s Hormuškim tjesnacem mogli potrajati i nakon smirivanja sukoba. Smanjenje potražnje stoga je nužan prioritet Bruxellesa.

Europski povjerenik za energetiku Dan Jørgensen već je krajem ožujka pozvao Europljane na rad od kuće i smanjenje putovanja te upozorio na „vrlo ozbiljnu situaciju“ bez jasnog kraja. Sličan popis mjera kao Bruxelles sredinom ožujka pripremila je i Međunarodna agencija za energiju.

Energetski bonovi, dohodovna pomoć…

Komisija također poziva države članice da zaštite potrošače energetskim bonovima, dohodovnom pomoći i privremenim zabranama isključenja električne energije, kao i smanjenjem poreza na električnu energiju i čiste tehnologije.

Dokument predviđa i niz širih strukturnih mjera za stabilizaciju tržišta, među ostalim bolje usklađivanje skladištenja plina u EU i puštanja naftnih zaliha te brže uvođenje domaćih čistih izvora energije, poput geotermalne energije i obnovljivog vodika.

Spominju se i prilagodbe sustava trgovanja emisijama (ETS) te porezi na neočekivane profite energetskih kompanija koje bi države članice mogle uvesti.

Europa ide prema demografskom padu, a očekuje se da će se njezino stanovništvo smanjiti za 11,7 posto ili 53 milijuna ljudi do 2100. godine, prema novoj prognozi Eurostata objavljenoj u četvrtak.

Pad neće započeti odmah, jer se očekuje da će stanovništvo bloka čak i lagano porasti i dosegnuti vrhunac od 453 milijuna do 2029. godine, piše Politico. No nakon toga EU će ući u dugotrajni pad na ispod 400 milijuna do kraja stoljeća, s manje mladih i odraslih osoba radne dobi te više nego dvostruko većim udjelom od trenutnog udjela osoba starijih od 80 godina.

Krivac za to je činjenica da Europljani imaju manje djece. Stope su pale na oko 1,3 poroda po ženi, i još uvijek padaju.

U Francuskoj, gdje je broj smrtnih slučajeva 2025. godine prvi put od kraja Drugog svjetskog rata premašio broj rođenih, predsjednik Emmanuel Macron pozvao je na “ponovno demografsko naoružavanje”, upozoravajući da je pad stope nataliteta povezan s porastom neplodnosti i time što ljudi imaju djecu kasnije u životu.

U veljači je Pariz pozvao 29-godišnjake da imaju djecu dok još mogu, istovremeno najavljujući planove za proširenje usluga vezanih uz plodnost i povećanje podrške obiteljima.

Demografski pad značit će manje radnika i više umirovljenika diljem Europe, što će dodatno opteretiti mirovinske sustave i zdravstvene usluge kako stanovništvo stari.

Migracija je pomogla ublažiti pad stanovništva posljednjih godina, ali ne može u potpunosti nadoknaditi pad nataliteta, prema istraživanju Europskog parlamenta. Ipak, politike se pooštravaju. U Njemačkoj je kancelar Friedrich Merz prošlog mjeseca predložio da se oko 80 posto Sirijaca koji trenutno žive u Njemačkoj vrati u svoju domovinu u sljedeće tri godine.