Connect with us

Hrvatska

"Podučavanje" građana u EU koštat će 15 milijuna kuna

Objavljeno

-


Novi Zakon o sprečavanju sukoba interesa bio je okosnica Vladine sjednice koja je sazvana samo i isključivo zbog rasprave o završetku hrvatskih pregovora s Europskom unijom. Jadranka Kosor uvjerena je da će pregovori biti finalizirani do lipnja ove godine, odnosno do završetka mađarskog predsjedavanja Unijom. Potporu tom cilju izrazio je i mađarski premijer Viktor Orban koji je danas bio u Zagrebu.
Međutim, da bi se optimistične najave o završetku pregovora do ljeta ostvarile, potrebno je još uskladiti brojne propise s europskim zakonodavstvom. Najproblematičnije je i dalje Poglavlje 23 o pravosuđu. I sam je Orban upozorio Vladu da je čeka još dosta posla:
“Ožujak mora biti mjesec velikih uspjeha kako bi u travnju dobili datum za završetak pregovora”.
Zakon o sprečavanju sukoba interesa, tvrdi Kosor, jedan je od ključnih za uređivanje pravne države u Hrvatskoj. Ovaj bi zakon, uvjerena je premijerka, trebao biti vrlo koristan alat u borbi protiv korupcije.
“Odlučili smo se na zakon koji daje čvrste okvire i zbog kojeg će se stvari mijenjati. Iako postoje snažna protivljenja, mi smo se odlučili na ovaj zakon koji jamči veći transparentnost i odgovornost dužnosnika”, tvrdi Kosor.
“Oni koji se žele baviti ovim poslom, morat će sve staviti na stol. Od dužnosnika se očekuje da će dati uvid ne samo u svoju imovinu već i u račune u bankama i općenito kompletnu imovinu. Ukoliko se utvrdi da je bilo koji ministar nešto zatajio, na njemu je da podnese ostavku”, rekla je Kosor. Zakon se, istaknula je premijerka, ne odnosi samo na političare, državne dužnosnike, već i na tvrtke u državnom vlasništvu kao i šefove uprava svih firmi u kojima je država većinski vlasnik.
Kosor se nada da će zakon već sutra biti na dnevnom redu Sabora. Ukoliko glasanje prođe bez poteškoća (a vjerojatno hoće), o svemu bi već za nekoliko dana mogli biti informirani u Bruxellesu. Znatan otpor novom zakonu došao je iz redova oporbenih političara. Oni smatraju da se prevelika ovlast daje članovima Povjerenstva za sprečavanje sukoba interesa, koji neće dolaziti iz redova političara, ali će ih birati Sabor natpolovičnom većinom, što vladajućima opet omogućuje da izaberu podobne ljude.
Iz Kosoričine vlade, međutim, stiže poruka kako će novi zakon u potpunosti isključiti mogućnost da privatni interes dužnosnika postane važniji od interesa građana. Kazao je to ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković koji je posebno naglasio da će Povjerenstvo za sprečavanje sukoba interesa biti depolitizirano, a predsjednik Povjerenstva bit će diplomirani pravnik s iskustvom. Povjerenstvo će, u slučaju nepravilnosti, od dužnosnika moći zatražiti i ostavku, za razliku od tijela koje je do sada obavljalo tu funkciju, a koje nije na raspolaganju imalo gotovo nikakve načine sankcioniranja političara kojima se utvrdi sukob interesa.
Nakon što se reforme provedu i pregovori s EU se privedu kraju, idući važni korak je uvjeravanje građana da u Uniji leži budućnost Hrvatske. Gordan Jandroković uvjeren je da će Hrvatska ove godine potpisati ugovor o pristupanju. Međutim, nakon toga tek treba provesti referendum na kojem će se Hrvati izjasniti žele li ući u EU. Vlada je stoga najavila informiranje građana o pogodnostima koje donosi članstvo u Uniji.
“Građane najviše zanima kako će pristupanje EU utjecati na njihov svakodnevni život”, rekao je Jandroković. Vlada će zbog toga u kampanju informiranja javnosti o EU potrošiti 15 milijuna kuna.
Na sjednici Vlade bio je i glavni hrvatski pregovarač Vladimir Drobnjak, koji je naglasio da je izuzetno bitno što skorije pokrenuti informacijsku kampanju. Direktna komunikacija s građanima u kojoj će biti realno izložene prednosti EU zbog kojih Hrvatska već godinama pokušava postati članica izuzetno je bitna, kaže Drobnjak. “Važno je da poruka bude jasna, a još važnije da informacija bude točna. U zadnje vrijeme izloženi smo informacijama koje nisu točne, poput one da će naše teritorijalno more biti otvoreno za zemlje članice EU. Naše more ostat će naše more”, tvrdi glavni pregovarač.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

NOVI CROBAROMETAR: HDZ i dalje prvi, podržava ga 28,7 posto ispitanika. SDP ima 13,9 posto podrške

Objavljeno

-

By

Novi Crobarometar otkriva: promjena ima, ali ne i tektonskih. Istraživanje je provedeno između 1. i 17. veljače na uzorku od 989 punoljetnih građana iz cijele Hrvatske.

Uspije li, međutim, oporba zadržati ovakav trend, u izbornu bi utrku mogla ući s bitno boljih startnih pozicija nego što je i sama vjerovala prije samo nekoliko mjeseci.

HDZ je i dalje prvi, podržava ga 28,7 posto ispitanika, što je neznatno manje nego prošli mjesec. Na drugom mjestu je SDP sa 13,9 posto podrške, što je i dalje znatno manje od HDZ-a, ali je veljača bila i četvrti mjesec zaredom u kojem je SDP-u rejting bio u porastu.

Raste i platforma Možemo! i ovog je mjeseca na trećem mjestu sa 7,6 posto podrške. Na četvrtom je mjestu i ravno sedam posto podrške za Most – i oni uz pozitivan trend – a na petom je Domovinski pokret sa 6,9 posto podrške i negativnim trendom. Male su to ipak razlike, bitka za treće mjesto i dalje je neizvjesna.

Od svih ostalih stranaka u Hrvatskoj, niti jedna nema podršku veću od 1,5 posto a zanimljivo je da se malo smanjio i postotak neodlučnih, kojih je u veljači bilo neznatno više od 18 posto.

Inače, da se ovih dana održavaju izbori, na njih bi vjerojatno ili sigurno izašlo 69 posto ispitanica i ispitanika; 28 posto sigurno ili vjerojatno ne bi, a tri posto – ne zna.

No, možda i najzanimljiviji podatak iz ovomjesečnog istraživanja tiče se smjera u kojem ide Hrvatska: postotak građana koji vjeruju da država ide u pogrešnom smjeru je naglo porastao – gotovo tri četvrtine građana, odnosno 74 posto ispitanih, je uvjereno u to – a to je čak pet postotnih bodova više nego u prošlom mjesecu. Na ovoj razini nezadovoljstvo je prošli put bilo početkom ljeta, kada je pravosuđe bilo u štrajku, a HEP prodavao plin za cent.

Još jedna mala podudarnost: iako najgore ocijenjen od svih institucija, i rejting Sabora je u veljači bio na razini iz tog vremena – malo bolje od dovoljan – pa možda građani ipak vide kakav takav smisao u parlamentarnim okršajima kad se afere razotkrivaju.

Istraživanje je provedeno između 1. i 17. veljače na uzorku od 989 punoljetnih građana iz cijele Hrvatske, a objavio ga je Dnevnik Nove T.

Pojedinačna popularnost političara i ovaj mjesec bez pretjerano značajnih promjena. Zoran Milanović je i dalje najpopularniji političar u Hrvatskoj, na njega pozitivno reagira 50 posto ispitanih. Drugi je Božo Petrov na kojeg od svih ispitanih pozitivno reagira 40 posto. Tomislav Tomašević i Ivan Penava jedan su blizu drugog, jedan je pozitivac za 36, a drugi za 34 posto ispitanih. Peto mjesto najpopularnijih dijele Karolina Vidović Krišto i Dalija Orešković, 32 posto ispitanika ih doživljava kao pozitivke.

Najveći negativac i dalje je uporno Milorad Pupovac, gotovo tri četvrtine ispitanih ga tako doživljava. Loše stoji i Andrej Plenković, za 62 posto ispitanih on je ovog mjeseca bio negativac. Treći je Gordan Jandroković s 58 posto lošeg dojma, četvrti je šef oporbe Peđa Grbin, a peti Hrvoje Zekanović – jedan s 55 posto negativnog dojma, drugi s 52 posto.

Kad govorimo o neto dojmu – onome što ostaje kada od pozitivnog dojma oduzmemo negativni – u plusu je samo Zoran Milanović, i to za 6 posto. Božo Petrov je drugi, ali već je i on u laganom minusu od dva posto, baš kao i Karolina Vidović Krišto. Slijedi Davorko Vidović s -5, te Ivana Kekin sa – 7 posto neto omjera.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatska postaje sve popularnija destinacija za ove turiste…

Objavljeno

-

By

Na najvećem turističkom sajmu u Mađarskoj, budimpeštanskom Utazasu ovog se tjedna uz mnoge zemlje svijeta predstavlja i Hrvatska, za koju rastu interes i potražnja mađarskih turista kojih je do sada ove godine došlo 20 posto više nego lani, izvijestio je u petak HTZ.

Na sajmu u Budimpešti od 22. do 25. veljače hrvatsku ponudu predstavlja predstavništvo HTZ-a (Hrvatske turističke zajednice) u Mađarskoj, čija je direktorica Ivana Herceg poručila da je to idealna prilika za daljnje jačanje prepoznatljivosti Hrvatske kao turističke destinacije na tom tržištu.

Veliko zanimanje mađarskih turista

“Već prvog dana sajma održali smo brojne sastanke s različitim partnerima, a i mnogi predstavnici medija iskazali su veliki interes za studijska putovanja u Hrvatsku. Takve informacije dokazuju da zanimanje za hrvatskim destinacijama i dalje jača”, dodala je Herceg.

Veliko zanimanje mađarskih turista za putovanja u Hrvatsku uz ostalo dokazuju i rezultati do sada ove godine, prema kojima ih je došlo više od sedam tisuća ili 20 posto više nego u isto vrijeme 2023., a još viši porast, od čak 64 posto – ostvarili su s gotovo 30 tisuća noćenja.

“Tijekom sajma Utazas moći ćemo dodatno procijeniti stanje na tržištu Mađarske koje se tradicionalno nalazi među najvažnijima za hrvatski turizam. Vesele dosadašnji trendovi i pokazatelji po kojima Hrvatska postaje sve popularnija destinacija Mađara i za putovanja izvan glavne ljetne sezone”, ocijenila je Herceg.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Cijena ovog povrća nezaustavljivo raste: Kilogram čak 12,5 eura!

Objavljeno

-

By

Unatoč usporavanju inflacije, cijena jedne važne prehrambene namirnice u Hrvatskoj i dalje raste.

Protekli tjedan cijena češnjaka na tržnicama u prosjeku je iznosila 7,36 eura za kilogram, što je 1,5 posto više nego prethodni tjedan. Na tržnici u Požegi češnjak se prodavao za čak 12,5 eura!

Na tržnicama u Zagrebu prosječna je cijena prošli tjedan bila 7 eura, Bjelovaru 6,5 eura, Koprivnici 7,5 eura, Čakovcu 8 eura, a Varaždinu 10 eura za kilogram, piše Danica.hr.

Cijena češnjaka već godinama kontinuirano raste, i to zbog drastičnog pada domaće proizvodnje. U odnosu na isti tjedan lani kilogram češnjaka na tržnicama u prosjeku je skuplji za 17 posto, a u odnosu na predlani za 24 posto.

Najviše češnjaka dolazi iz Kine

Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, tijekom 2008. godine – zadnje prije ulaska u EU – Hrvatska je proizvela oko 36.000 tona češnjaka, a predlani manje od 17.000 tona. Riječ je o padu od nevjerojatnih 53 posto.

Najviše češnjaka, očekivano, na naše tržište dolazi iz Kine koja je uvjerljivo najjači svjetski proizvođač tog povrća. Prema posljednjim podacima, Kina drži čak 70 posto svjetske proizvodnje luka i češnjaka.

Uvozni je češnjak u dućanima jeftiniji od domaćeg na tržnicama. Kilogram češnjaka iz Kine u Konzumu se danas, primjerice, prodaje za 5,99 eura. To je oko 20 posto jeftinije od prosječne cijene na tržnicama prošli tjedan.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu