Već smo pisali o tome kako su prošle godine znanstvenici primjetili nešto jako čudo kod zvijezde nazvane KIC 8462852 – događali su se neobjašnjivo veliki i nasumični padovi u sjaju te zvijezde.

Brojne su hipoteze pokušale rasvijetliti neobičan fenomen, a pažnju javnosti očekivano je najviše zaokupila ona koja je tvrdila kako se radi o nekoj vrsti ‘megagrađevine’ koju je izgradila napredna svemirska civilizacija, piše New Scientist.

Nove misterije

Ne samo da u slučaju KIC 8462852 dolazi do nasumičnog i naglog gubitka količine svjetlosti koja dolazi sa zvijezde, već se i količina svjetlosti lagano smanjuje već barem jedno stoljeće, a najnovije otkriće je da je u zadnje četiri godine njeno tamnjenje postalo još brže.

“Izgleda da svaki put kada netko pogleda ovu zvijezdu, ona postane još čudnija”, kaže Benjamin Montet s Kalifornijskog instituta za tehnologiju, koji je i vodio njeno proučavanje.

Ovu čudnovatu zvijezdu prvi je primjetio svemirski teleskop Kepler, koji je konstantno promatrao 100.000 zvijezda od 2009. do 2013. Svako smanjenje količine svjetla koje bi dolazilo od neke zvijezde bio bi znak postojanja egzoplaneta koji je prošao ispred nje. Ta smanjenja količine svjetlosti, koja su se događala u redovitim vremenskim intervalima, blokirala bi najviše jedan posto svjetlosti zvijezde, a rezultirala su otkrićem tisuća egzoplaneta.

Ali KIC 8462852, znana i kao Tabbyna zvijezda, po Tabethi Boyajian sa Sveučilišta Yale koja ju je prva otkrila, iskakala je iz ustaljenog ponašanja. Njena bi se svjetlost smanjivala i do 20 posto, a ta se pak smanjenja nisu događala u redovitim intervalima, tako da razlog nije mogao biti planet.

Astronomi su smislili razna objašnjenja, a zvijezda je postala medijski popularna kada je Jason Wright, astronom sa državnog sveučilišta u Pennsylvaniji, objavio kako bi za neobičnu svjetlost zvijezde mogla biti odgovorna napredna vanzemaljska civilizacija.

Sve čudnije i čudnije

Stvar je postala još neobičnija kada je Bradley Schaefer sa državnog sveučilišta u Louisiani provjerio zvijezdino ponašanje tijekom prošlog stoljeća tako što je promatrao stare fotografije nastale između 1890. i 1989. godine. Više od 1200 slika pokazalo je kako se količina svjetla koje Tabbyna zvijezda isijava tijekom tog vremena postupno smanjila i do 15 posto.

Schaeferov je rad brzo doveden u pitanje, s objašnjenjem da bi razlog za razliku u količini svjetla mogao biti u teleskopima različite kvalitete koji su se koristili unutar više od jednog stoljeća.

A zatim su Montet i njegov suradnik Josh Simon shvatili kako bi odgovor mogao biti skriven u podacima koje je prikupio Kepler. Otkrili su kako se tijekom prvih 1000 dana Keplerove misije svjetlost Tabbyne zvijezde smanjivala za otprilike 0.34 posto godišnje – dvostruko brže nego što je to izmjerio Scheafer. Nadalje, tijekom slijedećih 200 dana sjaj zvijezde pao je dodatnih 2.5 posto prije nego što se počeo stabilizirati. Radilo se je o daleko bržoj promjeni nego ranije.

Sve to znači da ova zvijezda prolazi kroz tri tipa zatamljenja. Nagla, jaka i kratkotrajna zatamljenja koja su ju učinila poznatom, relativno polagano smanjenje svjetlosti koje je primjetio Schaefer a potvrdili Montet i Simon, te relativno brz gubitak svjetlosti koji se dogodio tijekom nekoliko stotina dana.

“Možemo smisliti scenarij koji bi objasnio jedno, ili možda dva problema, ali nema ničega što lijepo objašnjava sva tri tipa gubitka svjetlosti”, kaže Monet.

Ali znanstvenici za sada ne žele stvoriti tri odvojena scenarija. “Bilo bi daleko više zadovoljavajuće ako bi postojao jedan fizički razlog koji bi bio odgovoran za sve varijacije u sjaju koje smo primijetili”, kaže Simon. “Samo što nikako se ne uspijevamo domisliti što bi to bilo.”

A Wright je oduševljen sve većim brojem misterija “Uvijek sam se bojao kako će se sve razriješiti nekim jako prozaičnim objašnjenjem, poput nekog problema s instrumentima, ta da će sve ovo biti samo lažna uzbuna.”

Objašnjenja uključuju razne stvari, od jata kometa koje orbitira oko zvijezde, pa do nekakvog oblaka u međuzvjezdanom prostoru koji djeluje na količinu zvijezdine svjetlosti koja stigne do nas, ali niti jedno ne pristaje uz sve podatke.

Koncept vanzemaljaca

A što o već spomenutoj megagrađevini naprednih vanzemaljaca? “Jednom kada u raspravu uvedete napredne vanzemaljce koji nešto rade pomoću tehnologije koja je daleko ispred naše, nema baš puno toga što se ne bi moglo objasniti time”, kaže Simon. “Ali mi radije ne bismo pribjegli tome sve dok nam ne ponestanu sva moguća prirodna objašnjenja.”

Čak se i Wright, astronom koji je predložio tako što, slaže da bi to objašnjenje trebalo biti zadnja opcija.

U međuvremenu astronomi i dalje promatraju ovu neobičnu zvijezdu. Uspješna crowdfunding kampanja održana ranije ove godine osigurala je 100.000 dolara što je omogućilo astronomima da osiguraju vrijeme u Globalnoj mreži teleskopa u zvjezdarnici Las Cumbres, odakle mogu promatrati zvijezdu godinu dana.

Nadaju se kako će Tabbyna zvijezda uskoro drastično potamniti te će moći okrenuti različite planetarne i svemirske teleskope prema njoj. Promatranje gubitka svjetlosti u što većem broju valnih dužina trebalo bi pomoći u određivanju što točno prouzrokuje takvo ponašanje zvijezde, radilo se o jatu kometa, vanzemaljskoj megagrađevini ili nečem sasvim drugačijem.