Svijet
MISTERIOZNA POJAVA: Nisu alieni, no megagrađevina oko zvijezde postaje sve čudnija

Već smo pisali o tome kako su prošle godine znanstvenici primjetili nešto jako čudo kod zvijezde nazvane KIC 8462852 – događali su se neobjašnjivo veliki i nasumični padovi u sjaju te zvijezde.
Brojne su hipoteze pokušale rasvijetliti neobičan fenomen, a pažnju javnosti očekivano je najviše zaokupila ona koja je tvrdila kako se radi o nekoj vrsti ‘megagrađevine’ koju je izgradila napredna svemirska civilizacija, piše New Scientist.
Nove misterije
Ne samo da u slučaju KIC 8462852 dolazi do nasumičnog i naglog gubitka količine svjetlosti koja dolazi sa zvijezde, već se i količina svjetlosti lagano smanjuje već barem jedno stoljeće, a najnovije otkriće je da je u zadnje četiri godine njeno tamnjenje postalo još brže.
“Izgleda da svaki put kada netko pogleda ovu zvijezdu, ona postane još čudnija”, kaže Benjamin Montet s Kalifornijskog instituta za tehnologiju, koji je i vodio njeno proučavanje.
Ovu čudnovatu zvijezdu prvi je primjetio svemirski teleskop Kepler, koji je konstantno promatrao 100.000 zvijezda od 2009. do 2013. Svako smanjenje količine svjetla koje bi dolazilo od neke zvijezde bio bi znak postojanja egzoplaneta koji je prošao ispred nje. Ta smanjenja količine svjetlosti, koja su se događala u redovitim vremenskim intervalima, blokirala bi najviše jedan posto svjetlosti zvijezde, a rezultirala su otkrićem tisuća egzoplaneta.
Ali KIC 8462852, znana i kao Tabbyna zvijezda, po Tabethi Boyajian sa Sveučilišta Yale koja ju je prva otkrila, iskakala je iz ustaljenog ponašanja. Njena bi se svjetlost smanjivala i do 20 posto, a ta se pak smanjenja nisu događala u redovitim intervalima, tako da razlog nije mogao biti planet.
Astronomi su smislili razna objašnjenja, a zvijezda je postala medijski popularna kada je Jason Wright, astronom sa državnog sveučilišta u Pennsylvaniji, objavio kako bi za neobičnu svjetlost zvijezde mogla biti odgovorna napredna vanzemaljska civilizacija.
Sve čudnije i čudnije
Stvar je postala još neobičnija kada je Bradley Schaefer sa državnog sveučilišta u Louisiani provjerio zvijezdino ponašanje tijekom prošlog stoljeća tako što je promatrao stare fotografije nastale između 1890. i 1989. godine. Više od 1200 slika pokazalo je kako se količina svjetla koje Tabbyna zvijezda isijava tijekom tog vremena postupno smanjila i do 15 posto.
Schaeferov je rad brzo doveden u pitanje, s objašnjenjem da bi razlog za razliku u količini svjetla mogao biti u teleskopima različite kvalitete koji su se koristili unutar više od jednog stoljeća.
A zatim su Montet i njegov suradnik Josh Simon shvatili kako bi odgovor mogao biti skriven u podacima koje je prikupio Kepler. Otkrili su kako se tijekom prvih 1000 dana Keplerove misije svjetlost Tabbyne zvijezde smanjivala za otprilike 0.34 posto godišnje – dvostruko brže nego što je to izmjerio Scheafer. Nadalje, tijekom slijedećih 200 dana sjaj zvijezde pao je dodatnih 2.5 posto prije nego što se počeo stabilizirati. Radilo se je o daleko bržoj promjeni nego ranije.
Sve to znači da ova zvijezda prolazi kroz tri tipa zatamljenja. Nagla, jaka i kratkotrajna zatamljenja koja su ju učinila poznatom, relativno polagano smanjenje svjetlosti koje je primjetio Schaefer a potvrdili Montet i Simon, te relativno brz gubitak svjetlosti koji se dogodio tijekom nekoliko stotina dana.
“Možemo smisliti scenarij koji bi objasnio jedno, ili možda dva problema, ali nema ničega što lijepo objašnjava sva tri tipa gubitka svjetlosti”, kaže Monet.
Ali znanstvenici za sada ne žele stvoriti tri odvojena scenarija. “Bilo bi daleko više zadovoljavajuće ako bi postojao jedan fizički razlog koji bi bio odgovoran za sve varijacije u sjaju koje smo primijetili”, kaže Simon. “Samo što nikako se ne uspijevamo domisliti što bi to bilo.”
A Wright je oduševljen sve većim brojem misterija “Uvijek sam se bojao kako će se sve razriješiti nekim jako prozaičnim objašnjenjem, poput nekog problema s instrumentima, ta da će sve ovo biti samo lažna uzbuna.”
Objašnjenja uključuju razne stvari, od jata kometa koje orbitira oko zvijezde, pa do nekakvog oblaka u međuzvjezdanom prostoru koji djeluje na količinu zvijezdine svjetlosti koja stigne do nas, ali niti jedno ne pristaje uz sve podatke.
Koncept vanzemaljaca
A što o već spomenutoj megagrađevini naprednih vanzemaljaca? “Jednom kada u raspravu uvedete napredne vanzemaljce koji nešto rade pomoću tehnologije koja je daleko ispred naše, nema baš puno toga što se ne bi moglo objasniti time”, kaže Simon. “Ali mi radije ne bismo pribjegli tome sve dok nam ne ponestanu sva moguća prirodna objašnjenja.”
Čak se i Wright, astronom koji je predložio tako što, slaže da bi to objašnjenje trebalo biti zadnja opcija.
U međuvremenu astronomi i dalje promatraju ovu neobičnu zvijezdu. Uspješna crowdfunding kampanja održana ranije ove godine osigurala je 100.000 dolara što je omogućilo astronomima da osiguraju vrijeme u Globalnoj mreži teleskopa u zvjezdarnici Las Cumbres, odakle mogu promatrati zvijezdu godinu dana.
Nadaju se kako će Tabbyna zvijezda uskoro drastično potamniti te će moći okrenuti različite planetarne i svemirske teleskope prema njoj. Promatranje gubitka svjetlosti u što većem broju valnih dužina trebalo bi pomoći u određivanju što točno prouzrokuje takvo ponašanje zvijezde, radilo se o jatu kometa, vanzemaljskoj megagrađevini ili nečem sasvim drugačijem.
Svijet
DUGOROČNA PROGNOZA / Pripremite se na teško ljeto: Stvara se klimatski fenomen, a s njim iznadprosječne vrućine i suša
Ulazak u ljeto 2026. obilježen je naglim i značajnim promjenama u oceanima i atmosferi, a najnoviji podaci potvrđuju ubrzan razvoj fenomena El Niño, koji bi do druge polovice godine mogao dosegnuti razinu tzv. “Super El Niña”.
Iako je riječ o globalnom klimatskom obrascu, njegove posljedice već se naziru i u Europi. Ključnu ulogu u ovom procesu ima snažan oceanski Kelvinov val koji je posljednjih tjedana znatno ojačao i potaknuo prijelaz iz višegodišnjeg utjecaja La Niñe u toplu fazu El Niña. Time se mijenja i globalna cirkulacija atmosfere, što će se odraziti i na vremenske prilike u Europi tijekom ljeta.
Prema najnovijim dugoročnim prognozama modela ECMWF i UKMO, Europa bi u ljeto 2026. mogla imati temperature iznad prosjeka na većem dijelu kontinenta. Najizraženije zatopljenje očekuje se od južne prema središnjoj i sjevernoj Europi, što je povezano s dotokom toplijeg zraka sa juga zbog područja niskog tlaka zapadno od Europe.

Istodobno, prognoze ukazuju na neujednačen raspored oborina. Veće količine kiše očekuju se u južnim, jugoistočnim i dijelom sjevernim dijelovima Europe, dok bi središnji i sjeverozapadni dijelovi kontinenta mogli imati manje oborina od prosjeka. Upravo kombinacija viših temperatura i manjka kiše povećava rizik od suše, osobito u središnjoj Europi, prenosi Večernji list.
Sličan obrazac potvrđuju i oba glavna prognostička modela. UKMO također predviđa jači južni dotok zraka prema Europi, što dodatno podiže temperature, dok raspored oborina ostaje podijeljen – više kiše na jugu i sjeveru, a manje u zapadnim i središnjim dijelovima kontinenta.
Analize prijašnjih jakih El Niño događaja pokazuju da takvi uvjeti često donose toplija ljeta u velikom dijelu Europe, uz promijenjene obrasce padalina. Iako se svaki događaj razlikuje, aktualne prognoze upućuju na sličan razvoj situacije i ovog ljeta.
Svijet
NA UDARU TOPLINSKIH VALOVA / Od sjevera sve do Mediterana: “Opasno visoke” temperature prijete Europi
Prošle godine toplinski valovi pogodili su područje od Mediterana do Arktika, a Grenland je izgubio 139 milijardi tona leda, prema novom izvješću Copernicusa, dok je solarna energija dosegnula nove visine.
Gotovo cijela Europa prošle je godine zabilježila iznadprosječne temperature, dok su šumski požari spalili rekordne površine, a toplinski valovi zahvatili su kontinent od sjevera do juga, pokazuje opsežna nova klimatska studija.
Godina 2025. donijela je temperaturu od 46°C u Portugalu, temperature od 30°C unutar Arktičkog kruga te 20 velikih šumskih požara istovremeno u Španjolskoj.
„Opasno visoke“ temperature uzrokovale su „posljedice za društva i ekosustave diljem Europe“, navodi se u izvješću o stanju klime u Europi, prenosi CNN.
Studiju su izradili Copernicusova služba za klimatske promjene i Svjetska meteorološka organizacija.
„Od UK-a do istočne Europe“
U Britaniji je, navodi se, godina donijela najtoplije ljeto ikad zabilježeno, „nacionalno značajne“ nestašice vode, rekordan broj šumskih požara i gubitke za poljoprivrednike u iznosu od 800 milijuna funti.
Iako je zemlja i ranije imala vrlo vruća ljeta, uključujući poznatu 1976. godinu, ekolozi su zabrinuti zbog toga koliko su takvi događaji postali učestaliji i rasprostranjeniji.
Samantha Burgess iz Copernicusa rekla je za Sky News da je vrućina 1976. bila „vrlo lokalizirana“ nad Britanijom.
No prošli lipanj donio je „uvjete toplinskog vala praktički od Ujedinjenog Kraljevstva sve do istočne Europe, do Grčke“.
Hilary McGrady, čelnica najveće europske organizacije za zaštitu prirode, National Trusta, rekla je za Sky News: „Ove iznimne godine sada postaju nova norma.“
Organizacija je nedavno pozvala svojih pet milijuna članova da pišu svojim zastupnicima o zaštiti britanske ugrožene divljine i ruralnih područja.
„Potrebne su hitne mjere za prilagodbu i smanjenje emisija tempom koji zahtijeva znanost“, rekla je za Sky News.
Zašto je Europa kontinent koji se najbrže zagrijava?
Ekstremni vremenski uvjeti prošle godine često su bili pojačani klimatskim promjenama, budući da se kontinent zagrijava brže od bilo kojeg drugog.
Copernicus navodi četiri razloga za taj trend, uključujući blizinu Europe arktičkoj regiji, koja se sama zagrijava najmanje tri puta brže od globalnog prosjeka.
Kontinent također postaje sunčaniji, a promjene u vremenskim obrascima uzrokuju snažnije toplinske valove.
Područja prekrivena snijegom, koja reflektiraju sunčevu toplinu, također se tope.
Tračak nade
Ipak, izvješće donosi i tračak nade jer je solarna energija dosegnula rekordne razine.
Osigurala je 12,5% električne energije u Europi, u odnosu na 10,3%, potaknuto povećanjem instalacija i činjenicom da kontinent postaje sunčaniji.
Od 1980-ih, stroži propisi smanjili su onečišćenje aerosolima iz automobila i elektrana; to je razbistrilo nebo od reflektirajućih čestica, omogućujući većem broju sunčevih zraka da dopru do kontinenta.
Međutim, prema industrijskom udruženju Solar Energy UK, solarni paneli ne funkcioniraju dobro ako se previše zagriju.
Svijet
Njemački kardinal Marx želi dijeliti blagoslove istospolnim parovima. Što će reći papa Lav XIV?
Njemački kardinal Marx je poslanicom svojoj biskupiji provocirao papu da konačno jasno kaže što misli o blagoslovu istospolnih parova. Odgovor je brzo stigao, iz druge ruke: Lav XIV. “nije baš oduševljen”
Katolička crkva još je daleko od mogućnosti crkvenog vjenčanja homoseksualnih parova, iako je papa Franjo jasno rekao kako se “nikome” ne smije uskratiti blagoslov. No njegov nasljednik papa Lav XIV. je, iako je već duže od godinu dana na čelu Crkve, dosad izbjegavao jasno reći svoje mišljenje i o tom pitanju.
No nakon inicijative njemačkog kardinala to više nije bilo moguće. Doduše Marx je poslanicu uputio svojoj nadbiskupiji München-Freising, ali dodatnu težinu svakako ima što je on i bivši predsjednik Njemačke biskupske konferencije i u njoj se poziva na smjernice i te Konferencije i Središnjeg odbora njemačkih katolika (ZdK).
I kardinal Marx ukazuje kako Crkva blagoslov vjenčanja može dati samo ženi i muškarcu, ali blagoslov bi mogli dobiti – svi.
“Nijedan par ne smije biti odbijen”
Piše i kako sakrament braka “nije moguć” za homoseksualne parove, ali se “odustaje od dosadašnjeg kategoričkog ‘ne’ blagoslovu tih parova”. U duhu pape Franje ponavlja kako “niti jedan par ne smije biti odbijen” i kako “Crkva parovima koji su povezani ljubavlju iskazuje priznanje i nudi im pratnju”. Niti kardinal ništa ne naređuje dušobrižnicima u svojoj nadbiskupiji, ali im to savjetuje kao “temelj pastoralnog djelovanja”, podsjeća Deutsche Welle.
Smjernica o blagoslovu “svih” parova usvojena prije godinu dana već se provodi u biskupiji Limburg, na čijem je čelu donedavni predsjednik Njemačke biskupske konferencije i nasljednik kardinala Marxa, Georg Bätzing. Parovi mogu dobiti blagoslov i u biskupijama Trier te Rottenburg‑Stuttgart jer je to još uvijek uvelike u nadležnosti tamošnjeg biskupa. Utoliko sasvim drukčija situacija vlada ondje gdje glavnu riječ imaju konzervativni biskupi, primjerice u biskupijama Köln, Regensburg ili Passau.
Svi su pozvani slijediti Isusa
Papa Franjo je rekao da pred nikim vrata crkve ne smiju ostati zatvorena i kako blagoslov trebaju dobiti svi koji ga žele.Foto: Vatican Media/picture alliance
Očito je to sad već bilo previše za papu Lava XIV. U zrakoplovu pri povratku sa svog puta po Africi je izjavio kako se Vatikan ne slaže s formalnim blagoslovima homoseksualnih parova izvan onoga što je dopustio papa Franjo, kada je rekao da “svi” mogu primiti blagoslov. Potom je Lav dodao i kako je čuvena i sporna Franjina izjava blagoslova za tutti, tutti, tutti (“svi, svi, svi”) izraz uvjerenja Katoličke crkve “kako su svi dobrodošli i pozvani slijediti Isusa”, ali tu su i granice gdje Crkva “nije spremna prihvatiti” veću liberalizaciju, piše DW.
“Skloni smo misliti kako Crkva, kada govori o moralu, govori samo o seksualnom moralu. U stvarnosti, mislim da postoje mnogo veće i važnije teme poput pravde, ravnopravnosti, slobode muškarca i žene, vjerske slobode”, izjavio je papa Lav XIV. u avionu na povratku s puta po Africi.
Već u avionu pri povratku iz Afrike je papa upozorio Nijemce: da, blagosloviti se mogu “svi”, ali i to ima granica koje Crkva ne želi prijeći pod njegovim vodstvom.
-
Hrvatska3 dana prijePROGNOZA / Pripremite se na kišu i pljuskove, ponegdje će biti svakodnevna pojava
-
Sport4 dana prijeFOTOGALERIJA / MTB Maraton Vransko jezero 2026.
-
magazin4 dana prijeVIDEO / Horor od 80 sekundi dostupan na YouTubeu prestravit će roditelje
-
magazin2 dana prijeFOTOGALERIJA S RIVE / Nekako s proljeća…





