Mađarski premijer Viktor Orban pozdravio je čelnicu njemačke krajnje desne stranke Alternative za Njemačku (AfD) kao saveznicu koja bi mogla pridonijeti da se s Mađarske ukloni pritisak Bruxellesa te joj je poželio dobrodošlicu nešto manje od dva tjedna prije održavanja njemačkih izbora.

Alice Weidel, čelnica Alternative za Njemačku je zauzvrat pohvalila Mađarsku, koja uvozi ruski plin. Pohvalila je i “razumnu” energetsku politiku, kao i Orbanovo antiimigracijsko stajalište i njegovo protivljenje naoružavanju Ukrajine. Ovo je razdoblje prijelomno za 11 godina star AfD, po anketama drugu stranku nakon konzervativaca. Svima im 23. veljače predstoje nacionalni izbori. Dosad su europski čelnici izbjegavali stranku, čak su se i kolege iz ekstremno desnih stranaka, poput čelnice francuske krajnje desnice Marine Le Pen držale na opreznoj distanci.

“Bio sam oprezan kada se radilo o AfD-u”, rekao je Orban, pojasnivši da nije želio riskirati i zatrovati vezu s njemačkom vladom. “No sada se to mijenja i sasvim je jasno da je AfD budućnost.”

“Ne treba naoružavati Ukrajinu”
Ta stranka po anketama ima potporu od oko 20 posto birača, no malo je vjerojatno da će nakon sljedećih izbora zavladati s obzirom na to da su sve stranke obećale da neće surađivati ​​sa strankom za koju čak i domaći nadzor sigurnosnih službi smatra da predstavlja potencijalnu ekstremističku prijetnju.

No poziv Alice Weidel, koji je Orbanu stigao nedugo nakon što se njegov drugi ideološki saveznik Donald Trump vratio u Bijelu kuću kao predsjednik, ukazuje na to da stranka više nije bez prijatelja u inozemstvu. Weidel i Orban su se složili da ne treba naoružavati Ukrajinu da bi se branila od ruske invazije u sklopu potpore miru, a Orban je istaknuo kako će AfD jednoga dana pomoći da se Mađarska ‘riješi’ zahtjeva njemačkih vlasti i Bruxellesa da prima migrante.

“Dosad su naša prsa pritiskale dvije čizme: one briselskih progresivaca i američke liberalne administracije, no jedna je nestala”, rekao je Orban.

Dvije razlike u politici
Ipak, između dvoje čelnika postoje i duboke razlike. Weidel je rekla da podupire ekonomsku slobodu u obliku nižih poreza kod manjih država, što je u suprotnosti s Orbanovim više intervencionističkim ekonomskim modelom.

Istodobno je Weidel, koja sa svojom suprugom odgaja dvoje djece, kazala da je obiteljski život osobna stvar u koju se država ne treba miješati, što je u suprotnosti s Orbanovim stajalištem po kojemu je brak veza između muškarca i žene.

Europska unija upala je u stupicu propisima o zalihama plina, potaknuvši skok cijena i kalkulacije trgovaca pred ljetnu sezonu punjenja skladišta. Propisi obavezuju članice EU-a da do studenog podignu razinu zaliha u skladištima na 90 posto kapaciteta. EU im je odredila i prijelazne ciljeve za veljaču, svibanj, srpnja i rujan.

Jasno je da skladišta pred zimu treba napuniti, ali propisana razina zaliha dovodi kupce u nepovoljan položaj u odnosu na prodavače jer otkriva njihove pozicije, napominje Reuters.

Ponuda pak na europskom tržištu plina jedva drži korak s potražnjom, s dopola napunjenim skladištima, prema podacima GIE-a. Prije godinu dana skladišni kapaciteti bili su popunjeni 67 posto, a unatrag deset godina u prosjeku 51 posto. Europa je ove zime trošila više plina zbog osjetno nižih temperatura, slabijeg vjetra i obustave isporuka ruskog plina preko Ukrajine.

Skladišta bi se trebala ponovo napuniti u ljetnim mjesecima kada su potražnja i cijene obično relativno niske.

No, situacija je ove godine složenija, a cijene više.

Smanjena opskrba
Zbog ruske invazije na Ukrajinu Europa je od 2022. znatno smanjila uvoz ruskog plina i uvela Moskvi niz paketa sankcija.

Europske zemlje danas nabavljaju plin uglavnom u Norveškoj i u sjevernoj Africi, a specijaliziranim brodovima dopremaju i LNG iz SAD-a, uz žestoko natjecanje s drugim kupcima.

Zbog niskih temperatura i snažne potražnje, uz smanjenu opskrbu, cijena plina na nizozemskoj digitalnoj platformi TTF poskočila od sredine rujna za čak 50 posto i iznosila je u srijedu nešto više od 56 eura po megavat-satu.

To znači da je plin danas otprilike tri puta skuplji no što je bio prije rata u Ukrajini, a njegova cijena značit će i bitno više troškove za punjenje europskih skladišta pred iduću zimu.

Kalkulacije
Na snažnu potražnju za ukapljenim plinom i na poznate obaveze europskih zemalja o punjenju skladišta nadovezale su se i tržišne anomalije, objašnjava Reuters.

Tako su cijene plina s rokom isporuke u ljeto 2025. godine nadmašile one s rokom isporuke u zimskim mjesecima 2026. godine.

To znači da su trgovci lišeni financijskih poticaja da skladište plin do zime, objašnjava Reuters.

Da bi skladištili plin, računajući na zaradu, cijene plina s rokom isporuke tokom zime moraju biti više od onih s rokom isporuke tokom ljeta.

Njemačka inicijativa
Razlika u cijenama još je više porasla nakon što je njemačka kompanija THE krajem siječnja objavila da s ministarstvom gospodarstva pregovara o subvencijama za kupnju plina za skladišta budu li zalihe ispod propisane razine odnosno budu li cijene plina s rokom isporuke tokom ljeta više nego s rokom isporuke tokom zime 2026.

Namjera je bila jasna – njemački regulator nadao se da će dobavljači na vladin plan reagirati punjenjem zaliha u ljetnim mjesecima.

No, čini se da je njemačka inicijativa samo pogoršala stvari budući da je plin s rokom isporuke tokom ljeta u proteklim tjednima još više poskupio u odnosu na onaj s rokom isporuke tokom zime, vjerojatno zato što su špekulanti zaključili da mogu računati na sigurnu zaradu.

Utrka
Europa već nabavlja ogromne količine ukapljenog plina po povišenim cijenama. I EU i Ujedinjeno Kraljevstvo nabavili su u siječnju najviše ukapljenog plina od prosinca 2023. godine, čak 9,8 milijuna tona, a 57 posto stiglo je iz SAD-a, pokazuju podaci specijalizirane tvrtke Kpler. Natjecanje za pošiljke vjerojatno će u budućnosti biti još žešće budući da je tempo povećanja kapaciteta novih izvoznih pogona u SAD-u sporiji no što se očekivalo, a potražnja u Aziji, Egiptu i drugim zemljama i dalje raste.

Zato će europske zemlje možda morati platiti još više da bi dosegnule propisanu razinu zaliha u skladištima.

Koliko?
Ako se zalihe u europskim skladištima do kraja zime spuste na nekih 35 posto, postizanje 90-postotnog cilja popunjenosti stajalo bi, prema važećim cijenama na tržištima, oko 36 milijardi eura, pokazuju Reutersovi izračuni.

Danski europarlamentarac osudio je prijedlog američkog kongresnika da preimenuje Grenland (eng. Greenland) u “Red, White and Blueland”, nazivajući to “apsurdnim” i štetnim za diplomatske odnose, piše Politico.

Earl “Buddy” Carter, republikanski kongresnik, predstavio je prijedlog zakona kojim bi se SAD-u omogućila kupnja Grenlanda, autonomnog danskog teritorija, te promjena njegova imena u domoljubnu referencu na američku zastavu. Naime, Greenland u prijevodu znači “Zelena zemlja”, a plan američkog republikanca je ga preimenuje u, prevedeno na hrvatski jezik, “Crveno-Bijelo-Plava zemlja”. “Amerika se vraća i uskoro će biti veća nego ikad s dodatkom ‘Red, White and Bluelanda”, izjavio je jučer Carter. “S ponosom ćemo dočekati narod Grenlanda da se pridruži najslobodnijoj naciji koja je ikada postojala.”

Danski europarlamentarac Anders Vistisen, iz desničarske Danske narodne stranke, oštro je odgovorio sinoć, rekavši da ovaj zakonodavni potez ugrožava odnose između Washingtona i Kopenhagena.

“Očito je da je potrebno više odraslih osoba u prostoriji kada američka administracija formulira vanjsku politiku”, rekao je za Politico. “Ako ti ljudi ne vide koliko apsurdno izgledaju, potpuno su izvan stvarnosti.” “Ekonomska prisila ili vojna sila”
Trump je opsjednut idejom kupnje Grenlanda, tvrdeći da je bogat mineralima i ključan za američku sigurnost. Nije odbacio mogućnost korištenja ekonomske prisile ili vojne sile kako bi preuzeo Grenland, što je izazvalo uzbunu u Kopenhagenu i drugim europskim prijestolnicama.

Međutim, danski i grenlandski zakonodavci odbacili su tu ideju, naglasivši da otok – danski teritorij od 1953. godine i bivša kolonija – nije na prodaju.

“Grenland nije na prodaju, a jedino što SAD postižu ovakvim ponašanjem jest otuđivanje jednog od svojih najvjernijih i najpouzdanijih saveznika u Europi”, rekao je Vistisen. “SAD ne postaje jači gubitkom takvog saveznika – već samo slabiji i manje relevantan za svijet.”

Carterov prijedlog zakona nije prvi koji ima za cilj omogućiti američko preuzimanje Grenlanda. Prošlog mjeseca, nekoliko republikanskih zakonodavaca podržalo je zakon “Učinimo Grenland ponovno velikim” kojim bi Trump mogao započeti pregovore s Danskom o kupnji Grenlanda.

U SAD-u većina prijedloga zakona mora prvo proći relevantni odbor, gdje se može raspravljati i eventualno mijenjati prije nego što se o njemu glasuje. Nije neuobičajeno da se neozbiljni prijedlozi jednostavno ignoriraju – taktika poznata kao “stavljanje u ladicu” – čime se sprječava njihovo napredovanje do glasovanja.