Connect with us

Hrvatska

2031. KOMBINIRANI POPIS Tradicionalni popis stanovništva odlazi u povijest, dolaze administrativni registri

Objavljeno

-

Tradicionalni popis stanovništva koji se provodi svakog desetljeća odlazi u povijest, a slijedom nove uredbe EU-a naslijedit će ga administrativni registri koji će godišnje prikupljati i dnevno ažurirati niz podataka – od obrazovanja i prava glasa do popisa stanova i migracija.

Novi pravni okvir nastoji među članicama EU-a povećati usklađenost, dosljednost i usporedivost statističkih podataka o stanovništvu, uključujući demografske i migracijske podatke, te podatke o obiteljima, kućanstvima i uvjetima stanovanja.

Načelnica demografskih i društvenih statistika u Državnom zavodu za statistiku (DZS) Dubravka Rogić-Hadžalić najavila je Hini da će DZS te podatke, prijeko potrebne za donošenje politika utemeljenih na dokazima, nakon 2025. slati Eurostatu na godišnjoj razini.

Hrvatska će 2031. vjerojatno provoditi kombinirani popis

Donošenje nove uredbe o europskoj statistici o stanovništvu i stanovima očekuje se iduće godine, a trebala bi osigurati novi pravni okvir, prilagodljiv promjenljivim potrebama javnih politika.

Trenutno je na razini EU-a inicijativa da se s tradicionalnih terenskih popisa stanovništva prijeđe na kombinirane popise ili, ako je moguće, na popise temeljene na registarskim podacima, što bi trebalo smanjiti opterećenje za ispitanike i troškove statističke proizvodnje.

No, uzimajući u obzir da se u Hrvatskoj tek uspostavljaju administrativni registri, “faktor vrijeme” bit će presudan za nove metode prikupljanja podataka pa je za pretpostaviti da ćemo 2031. morati provoditi popis na terenu, ali sa znatno skraćenim upitnikom, kaže Rogić-Hadžalić.

Tako je, primjerice, Estonija koja je poput većine država članica već uspostavila registre, za popis stanovništva 2021. morala na cijeloj populaciji dodatno provesti anketu o vjeri, narodnosti, materinskom jeziku, državi rođenja roditelja, bake i djeda, promjeni mjesta uobičajenog boravka, zdravlju itd.

Rogić-Hadžalić objašnjava da će zemlje članice nakon 2025. morati Eurostatu dostavljati podatke sukladno odredbama pravnog okvira koji vrijedi za sve, a kako će do tih podataka doći njihova je nacionalna stvar, ovisno o tome s kakvim bazama podataka i registrima raspolažu.

Hoće li Hrvatska u potpunosti preći na registarski popis ovisit će o kvaliteti podataka u administrativnim registrima jer oni moraju zadovoljiti Kodeks prakse Europske statistike.

Rogić-Hadžalić objašnjava da su registri sinonim za uvođenje reda u sve evidencije i baze podataka državnih tijela, što je vrlo složen projekt koji zahtijeva najmanje četiri do pet godina.

– Budući da smo na samom početku sveobuhvatnog i izuzetno složenog procesa, koji zahtjeva puno ljudskih resursa i financijskih sredstava, treba biti umjereno optimističan i ne očekivati brze rezultate, a svakako treba podržati projekt, poručuje Rogić-Hadžalić.

Administrativni registar stanovništva je preduvjet za uspostavu i održavanje Statističkog registra stanovništva, temeljem kojeg bi se provodio popis i ostala istraživanja.

DZS će pružiti metodološku pomoć tijelima zaduženima za uspostavu registara, a ključni su pravni okvir i definicije sadržaja podataka u registrima, kao i korištenje međunarodne klasifikacije i šifrarnika kako bi podaci bili usporedivi.

Za uspostavu registra stanovništva treba donijeti poseban zakon te uključiti više državnih tijela, poput Državne geodetske uprave, MUP-a, Ministarstva obrazovanja, Porezne uprave, Ministarstva pravosuđa i uprave, HZMO-a, HZZO-a.

Skandinavske zemlje osnovale registre 1970-tih

Administrativne registre je i prije europske inicijative pokrenula većina država. Skandinavske zemlje osnovale su registre sedamdesetih godina prošlog stoljeća, a srednjoeuropske zemlje prije 20-30 godina

Zasad ih još nemaju Rumunjska, Bugarska, Mađarska, Češka i Slovačka, ali one su ipak krenule u taj proces prije Hrvatske, koja registre zbog nedostatka političke volje odgađa 20 godina.

Sadašnja je Vlada prva koja je dala vjetar u leđa Administrativnim državnim registrima, iako je njihova uspostava bila navedena još u Migracijskoj politici RH 2007-2013.

Demograf Anđelko Akrap ističe u izjavi za Hinu da su registri potrebni za učinkovito upravljanje od lokalne zajednice do vrha države, pri čemu je svakako jedan od najosjetljivijih popis birača.

– Sadašnji popis birača treba ažurirati i pročistiti, za što treba vremena, a prvo se mora odrediti metodologiju utvrđivanja popisa birača, kaže Akrap.

Upozorava da i zdravstvena, obrazovna i niz drugih politika moraju voditi računa o promjenama u strukturama stanovništva.

Hrvatska već ima niz parcijalnih registara, poput registra zdravstvenih osiguranika, umirovljenika, upisanih u osnovnu i srednju školu i visokoškolske ustanove.

Tri ključna administrativna registra koje tek treba ustrojiti su registar zgrada i stanova, kućanstava i stanovništva.

Administrativni registar stanovništva trebao bi sadržavati osnovne podatke o stanovnicima, od imena članova obitelji do prebivališta, bračnog statusa, obrazovanja i prava glasovanja.

Uz to trebao bi imati identifikatore za povezivanje s administrativnim bazama podataka, koje se koriste u tijelima javne uprave te podatke i datume o životnim događajima i promjenama.

Svi ti registri trebaju biti povezani u jedinstveni sustav, u kojemu će se koristiti jedinstveni identifikatori, klasifikacije i šifrarnici.

No votes yet.
Please wait...

Hrvatska

PROGNOZA / Na Jadranu sunčano, u unutrašnjosti „činovnički pljuskovi”. Evo o čemu je riječ…

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Donosimo vremensku prognozu meteorologa Bojana Lipovšćaka

Nad Atlantikom, uz zapadnu obalu Europe, nalazi se duboka ciklona na čijoj prednjoj strani prodire topao i vlažan zrak prema europskom kopnu. Većina nestabilnog zraka prolazi sjevernije od Alpa, dok nad naše krajeve, koji se nalaze u polju povišenog prizemnog tlaka, povremeno u sjevernoj visinskoj struji prodire manja količina nestabilnog zraka, uzrokujući poslijepodnevne nestabilnosti.

Vrijeme danas

Danas će prevladavati pretežno sunčano vrijeme uz umjeren razvoj dnevne naoblake te lokalne poslijepodnevne pljuskove i grmljavinu. Stara meteorološka škola u svojoj je terminologiji povremeno koristila naziv „činovnički pljusak“ jer se njihova pojava često poklapala sa završetkom radnog vremena u poslijepodnevnim satima. Najviša dnevna temperatura zraka bit će između 20 i 24 °C. DHMZ je izdao žuto upozorenje zbog mogućnosti pljuskova praćenih grmljavinom u gotovo svim krajevima unutrašnjosti, stoga za poslijepodnevne izlaske pripremite kišobrane i kabanice.

Vrijeme u srijedu

U srijedu će vrijeme biti slično današnjem, uz manju vjerojatnost za poslijepodnevne pljuskove, ali i nešto vjetrovitije. Na Jadranu će puhati umjeren, a na otvorenom moru i jak maestral. Jutarnje temperature u unutrašnjosti bit će oko 8 °C, uz rijetku pojavu magle, uglavnom u dolinama gorske Hrvatske, dok će na Jadranu noćne temperature biti oko 14 °C. Najviše dnevne temperature bit će u porastu i kretat će se između 22 i 26 °C.

Ljetne temperature

Stabilno i sunčano vrijeme nastavit će se do kraja mjeseca, uz daljnji porast temperature zraka. Prema sadašnjem razvoju meteorološke situacije, temperature bi tijekom drugog tjedna mogle dosegnuti i ljetne vrijednosti, s maksimalnim temperaturama oko 33 °C te minimalnim vrijednostima oko 15 °C.

Nastavi čitati

Hrvatska

Psihijatar Bagarić: Postali smo društvo puno grandioznih narcisa. Netko mora priznati da smo pogriješili

Objavljeno

-

By

N1

Psihijatar Anto Bagarić, u Novom danu kod Nine Kljenak, komentirao je brutalno ubojstvo mladića u Drnišu, koje je počinio ranije osuđeni ubojica Kristijan Aleksić

“Ovaj slučaj nema puno veze s psihijatrijskim pacijentima koji imaju psihičke i mentalne smetnje. Očito se radi o psihopatskom načinu razmišljanja, funkcioniranja, življenja. On je napao i vrlo brutalno ubio djevojku početkom devedesetih, a sad je to učinio mladiću. To je tipičan obrazac teške psihoipatije čija je glavna značajka da se nanese što veća bol nedužnima, slabijima i ljudima koji se ne mogu braniti”, naglasio je dr. Bagarić i dodao kako je moguće da je Aleksić liječen psihijatrijski.

“Moguće je da je bio liječen, ali ovo ne proizlazi iz psihopatologije, iz nečega što on ne razumije ili ne može kontrolirati, nego iz njegovih usvojenih stavovima prema okolini. Osnova psihopatije je da se nanese zlo”, ističe psihijatar.

Netko mora reći “duboko smo i debelo zakazali”

Izrazio je žaljenje što ljudi, koji su trenirani i educirani da to prepoznaju, to nisu preoznali.

“Takva osoba je opasna i sve ove prijave kod takvih osoba moraju završiti sankcijama jer osnova da se pomogne psihopatima je da ih se stavi u zatvor. Danas osjećamo strah, sram, ljutnju i bijes što je taj mladić ubijen, ali kao zrelo društvo trebamo državu i institucije koje će reći ‘duboko smo i debelo zakazali'”, upozorio je dr. Bagarić.

pu šibensko kninska kristijan aleksić
PU šibensko-kninska

Dodaje kako su u Drnišu znali da je Aleksić opasan i djeca su to preoznala, ali čudno je da to nisu prepoznali policija, DORH i sud.

“Cijeli grad zna da je netko opasan, ali on nije bio opasan jer je bolestan nego jer je usvojio sustav života kako nanijeti što veću bol nekom tko se ne može braniti. Institucije koje su to trebale raditi, nisu to prepoznale. Od institucija se sad traži isitna, bilo bi važno da danas netko iz institucija kaže da su pogriješili. Trebamo raditi pritisak da nam kažu tko je pogriješio i kako da te greške ne ponavljamo. To bi bio pravilan odnos prema psihopatima”, naglašava psihijatar Bagarić.

Društvo “grandioznih narcisa”

Smatra kako smo kao civilizacija zakazali, da se 10 godina ni u Hrvatskoj, ali ni globalno, nikog ne može čuti kako priznaje da je pogriješio. Istovremeno se slave zločinci, nasilje i traže alibiji za nedjela.

“Postali smo društvo puno grandioznih narcisa, koji nikad ne griješe, sve se manipulira, spina, zato je važan naš pritisak u ovom slučaju. Ne želimo da visi Pedro nego da imamo društvo u kojem će oni koji dobro rade biti pohvaljeni i nagrađeni, a oni koji ne rade dobro prozvani i kažnjeni. Ovdje su napravljene užasne pogreške Želimo znati tko je u ovom slučaju pogriješio. Je li to bio nemar ili neznanje? Želimo zdravo društvo u kojem će ‘Ja sam pogriješio’ biti poželjna rečenica – to je put prema ozdravljenju društva”, upozorava dr. Bagarić.

Nema alibija

Istaknuo je i da se psihopate ne može liječiti, ali ih je moguće rehabilitirati podizanjem zida, granice koja će pokazati da takvo što ne može nikad i nigdje napraviti jer slijede jasne sankcije.

“Dok imamo opravdanja, alibije i slavljenje zločćinaca, imat ćemo samo regrutiranje novih psihopatskih snaga. Nema alibija za prijetnje, agresiju, nasilje, to se ne smije tolerirati”, zaključio je psihijatar.

Nastavi čitati

Hrvatska

PROGNOZA / Anticiklona donosi stabilno i sve toplije vrijeme

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Donosimo vam vremensku prognozu meteorologa Bojana Lipovšćaka.

Polje visokog tlaka anticiklone nad zapadnom i sjevernom Europom proteže greben i nad naše krajeve. Duboka ciklona nad Atlantikom stacionira južno od Grenlanda i djeluje na vrijeme u Irskoj i Velikoj Britaniji, na njezinoj južnoj strani formirala se atmosferska rijeka koja s Atlantika donosi velike količine vlage koje će ovaj tjedan kao obilna kiša padati u zapadnoj Europi.

Nad naše krajeve u visinskom sjeverozapadnom strujanju prodiru manje količine nestabilnog zraka te su moguće lokalne nestabilnosti uglavnom u poslijepodnevnim satima i to uglavnom u planinskim krajevima unutrašnjosti.

Danas će prevladavati sunčano uz slab istočnjak a na Jadranu maestral. Poslijepodne umjeren razvoj dnevne naoblake te u planinskim krajevima unutrašnjosti može biti pokoji kratkotrajni pljusak kiše. Dnevne temperature u porastu te će u unutrašnjosti i na Jadranu biti od 19 do 22C. Temperatura mora je oko 17C, a ultravioletni indeks je visok, u planinskim krajevima vrlo visok.

Sutra u utorak nastavak stabilnog sunčanog i sve toplijeg vremena. Jutarnje temperature zraka u unutrašnjosti od 3 do 6C, uz mogućnost za jutarnju maglu mjestimice a na Jadranu oko 12C. Najviše dnevne temperature od 20 do 24C. Poslijepodne u gorskim krajevima umjeren do jak razvoj dnevne naoblake uz pokoji grmljavinski pljusak. Na Jadranu će puhati slaba mjestimice umjerena tramuntana a u unutrašnjosti slab sjeverac i sjeveroistočnjak.

U srijedu i četvrtak stabilno sunčano ali vjetrovito vrijeme uz daljnji porast dnevnih temperatura zraka. Puhat će sjeverac i sjeveroistočnjak a na Jadranu slaba do umjerena bura i tramuntana. Krajem tjedna od petka uglavnom u istočnim krajevima unutrašnjosti naoblačenje sa sjeveroistoka uz povećanu vjerojatnost za kišu. Ukratko razvoj vremenske situacije ukazuje na stabilno vrijeme uz postupan porast temperatura a utjecaj Atlantika i njegovih ciklonalnih poremećaja očekujemo tek za 8 do 10 dana.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu