Connect with us

Hrvatska

Mladi Hrvati podijeljeni po pitanju seksa: Polovica ih se drži tradicionalnog…

Objavljeno

-

foto: Pixabay

Mladi u Hrvatskoj podjednako često biraju tradicionalni obrazac odlaženja na “spojeve”, kao i upuštanja u suvremene, slobodnije oblike odnosa, dok dugotrajne veze pokušavaju izbjegavati dok ne stabiliziraju karijeru, ukazuju na to rezultati nedavnog istraživanja.

Radi se o istraživanju “Suvremeni oblici datinga među mladima u dobi od 18 do 25 godina“, koje su provele Lucija Šutić s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta i Margareta Jelić sa Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, te Ana Krnić s Visokog učilišta Algebra.

One su se poslužile metodom kvalitativnog istraživanja koje karakterizira mali ali ciljani uzorak i neposredni intervjui s članovima fokusne grupe.

Tako su znanstvenice razgovarale s 28 osoba prosječne dobi od 23 godine, među kojima je bilo 13 žena i 15 muškaraca.

Njih 15 su bili studenti, šest zaposleni, a sedam nezaposleni. Trinaest sudionika bilo je samaca, a nitko od nezaposlenih sudionika nije bio u ljubavnoj vezi. Konačno, dva muška sudionika sebe su opisala kao gej.

Poziv na seks i veze za jednu noć

Tako se uvelike počelo mijenjati tradicionalno započinjanje romantičnih veza dvoje mladih ljudi. Oni su izlazili na klasične “spojeve”, kroz koje su najprije razvijali emocionalnu, a potom i fizičku bliskost.

Pod utjecajem različitih društvenih promjena, uključujući pojavu društvenih mreža, mladi se podjednako opredjeljuju za moderne, suvremene, neobavezne oblike “spojeva“ koji obuhvaćaju otvorene veze, prijateljstva s povlasticama, seks bez obaveza, poziv na seks i veze za jednu noć.

Oni koji slijede tradicionalne predloške obično upoznaju partnera u svakodnevnim situacijama ili preko zajedničkog prijatelja i počnu izlaziti na neobavezne spojeve. Drugi način je razvoj romantične veze iz prijateljstva.

Partneri modernog oblika veza obično se upoznaju u klubu, na društvenim mrežama ili u aplikaciji za upoznavanje i odmah počnu razgovarati ili se povežu.

To može dovesti do povremenih romantičnih veza, tj. otvorene veze prijateljstva s povlasticama, seks bez obaveza, poziv na seks i veze za jednu noć, ističu autorice u članku objavljenom u novom broju časopisa Revija za sociologiju.

Naši zaključci sugeriraju da možda nema kulturoloških razlika između scenarija datiranja hrvatskih i američkih odraslih osoba, premda neka istraživanja pokazuju da je hrvatsko društvo još uvijek više kolektivističko, kažu autorice i dodaju da su “milenijalci“ vjerojatno odrasli pod utjecajem individualističkih vrijednosti.

Još jedan važan nalaz studije kazuje da mladi vjeruju da dugotrajne veze vode braku i/ili zajedničkom životu, pa će, ako žele završiti školovanje i izgraditi karijeru, nastojati izbjeći dugotrajne ljubavne veze i odgoditi brak.

Budući da još uvijek imaju seksualne potrebe ili potrebu za intimnošću, pokušavaju razviti ležerne veze koje će zadovoljiti njihove specifične potrebe, kažu autorice.

Zabava i opuštanje

Povremene veze sa seksualnim odnosima karakteriziraju umjerene do visoke razine strasti, a niske do umjerene razine intimnosti i niske razine predanosti.

Nalazi kao i prethodne studije u inozemstvu identificiraju seksualni užitak kao glavni razlog zašto se mladi ljudi upuštaju u povremene seksualne odnose, a kada je to jedini motiv za ulazak u odnos, osoba će se zadovoljiti nečim ležernijim.

Štoviše, ti odnosi mogu biti zabavni i opuštajući, kao i pomoći partnerima da uvježbaju svoje vještine i nauče što žele od svojih budućih dugoročnih veza, objašnjava se u članku.

Autorice napominju da suvremeni odnosi mogu biti zbunjujući, jer ih različiti ljudi definiraju na različite načine i, sukladno tomu, imaju različita očekivanja od partnera. Naime, kada ne slijede tradicionalni scenarij za upoznavanje, ispitanici nisu sigurni koje su specifične norme ponašanja.

Tako, trećina žena koje su se upustile u vezu iskusila je nejasnoće u pogledu statusa svoje veze, a dvije trećine žena doživjele su nejasnoće u pogledu svog prijateljstva s osobom s kojom su se “spetljale“. Ova dvosmislenost može rezultirati tjeskobom, ljubomorom, frustracijom, ljutnjom, kao i raskidom prijateljstva.

Doprinosi i ograničenja istraživanja

Istraživanje je provedeno metodom kvalitativnih istraživanja koja, za razliku od kvantitativnih, podrazumijeva uzorak s manjim brojem sudionika, s kojima istraživači provode neposredne intervjue, pa su autori naveli i nekoliko ograničenja toga istraživanja.

Hrvatsko istraživanje obuhvatilo je 28 osoba, dok je za usporedbu, slično američko istraživanje uključilo 77 sudionika. Hrvatski podaci su u skladu s američkim istraživanjem, ali njegove rezultate treba testirati na većoj kvantitativnoj studiji, ističu autorice.

Sudionici su uključeni primarno putem osobnih mreža i bile su to osobe koje žive u velikom urbanom području, pa iako su neki od njih naveli su da su odrasli u ruralnim područjima, rezultati bi možda bili drugačiji da je uzorak bio heterogeniji, ističu.

Ipak, istraživanje proširuje razumijevanje romantičnih veza kod mladih, a kao jedna od prvih hrvatskih studija na tu temu, ocjenjuje se, daje važan doprinos u području istraživanja partnerskih odnosa.

Može poslužiti ne samo kao referenca za buduća istraživanja, nego i kao osnova za razvoj preventivnih programa koji će jačati romantične kompetencije te razvijati komunikacijske vještine kod mladih u razdoblju odraslosti u nastajanju, zaključuju.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Vruć saharski zrak i dalje stiže u Hrvatsku, a jedan vremenski fenomen je ove godine izostao

Objavljeno

-

By

Duboka ciklona s Atlantika premjestila se nad Veliku Britaniju i prostire se preko Biskajskog zaljeva do zapadnog Sredozemlja.

Nalazimo se na prednjoj strani ciklone uz jako jugozapadno strujanje po visini i prizemlju te se nastavlja pritjecanje vrućeg zraka iz saharskog bazena. Jutros je jugozapadnjak u zavjetrini Dinarida popraćen s jakim fenskim efektom te je u Gospiću i Ogulinu izmjerena temperatura visokih 13,5C.

Danas će vrijeme biti pretežno sunčano uz promjenljivu naoblaku. Rijetki pljuskovi mogući su u gorskim krajevima i na Kvarneru. Puhat će jak lebić i oštro a na južnom Jadranu jugo. Najviše dnevne temperature zraka od 19 do 25C.

Sutra u subotu pretežno sunčano i iznadprosječno toplo uz jak jugozapadnjak a na južnom Jadranu i olujno jugo. Povremeno više naoblake na Kvarneru i u Gorskom kotaru gdje je moguća i pokoja kap kiše. Jutarnje temperature zraka u unutrašnjosti od 8 do 13 a na Jadranu oko 14. Najviše dnevne oko 22 a u Slavoniji i Baranji i do 28C.

Nedjelja nastavak promjenljivog vrlo toplog vremena s maksimalnom dnevnom temperaturom u istočnim krajevima unutrašnjosti i do 30C. Na Jadranu i uz Jadran zbog jakog juga povećana naoblaka na planinama zaobalja uz malu vjerojatnost za pokoji pljusak.

U ponedjeljak naoblačenje sa zapada uz kišu i jako jugo. Kiša će se brzo sa sjevernog Jadrana proširiti na unutrašnjost i srednji i južni Jadran . Mjestimice su moguće veće količine oborine osobito u Gorskom Kotaru Lisci i dalmatinskoj zagori. Zahladit će tako da će temperature zraka biti u okviru prosjeka za doba godine od 10 do 14 u unutrašnjosti a na Jadranu oko 16.

U Nastavku tjedna promjenljivo oblačno i uglavnom suho vrijeme uz postupan porast temperature zraka. Na Jadranu će i dalje puhati jugo i jugozapadnjak, te možemo konstatirati da ove godine nije bilo marčane bure.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

OPREZ! / U jednom slatkišu pronađen zabranjeni sastojak koji može dovesti do karcinoma crijeva

Objavljeno

-

By

Unsplash

Na hrvatskoj je granici zaustavljena pošiljka žvakaćih guma koja je sadržavala titanov dioksid u količini od 1,18 posto, što je prilično visok udjel, priopćili su u četvrtak iz europskog sustava za brzo uzbunjivanje u prometu hranom.

Riječ je o aditivu E171 koji se od 2022. godine ne smije upotrebljavati u hrani na području Europske unije, piše Danica.

Pošiljka žvakaćih guma s okusom mente je uništena nakon što su hrvatski inspektori utvrdili prisutnost zabranjene tvari.

Titanov dioksid glavnom se upotrebljava u slasticama omiljenima među djecom: žvakaćim gumama, slatkišima, čokoladi, sladoledu.

Europska agencija za sigurnost hrane nakon brojnih znanstvenih istraživanja zaključila je kako aditiv E171 može biti genotoksičan, odnosno štetan za zdravlje ljudi, s rizikom od karcinoma. Istraživanja na miševima pokazala su da visoke doze titanova oksida mogu dovesti do karcinoma crijeva.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Sezona je bonusa: Evo tko ima pravo na njih i što donosi 13. plaća

Objavljeno

-

By

Vlada je početkom godine podigla maksimalne iznose određenog broja neoporezivih isplata, čime je poslodavcima otvorila dodatni prostor za nagrađivanje zaposlenika u ovoj godini. Između ostaloga, povećani su neoporezivi iznosi božićnice, naknade za godišnji odmor, naknade za troškove prehrane i dnevnica za službena putovanja.

Kada je riječ o neoporezivim isplatama radnicima koje se temelje na uspjehu poslovanja, poslodavcima je na raspolaganju mogućnost isplate nagrade za radne rezultate.

Riječ je o tzv. bonusima te se mogu isplaćivati kao dodatak na mjesečnu plaću i/ili jednom godišnje za postignute individualne rezultate. Bonusom se smatraju naknade koje se isplaćuju kao nagrada za dobro obavljen posao koji je rezultirao ostvarenim primitkom iznad plaće za redovit rad prema ugovoru o radu.

Treba naglasiti da Zakon o radu ne propisuje pravo na isplatu nagrade za radne rezultate. Poslodavci isplaćuju bonuse na temelju kolektivnih ugovora, pravilnika o radu i drugih internih akata, kojima su određeni kriteriji za isplatu, piše tportal.

Fond nagrada ovisi o poslovnim rezultatima tvrtke, a način raspodjele ovisi o utvrđenim kriterijima. Neki poslodavci isplaćuju bonuse samo dijelu radnika koji su postigli najbolji učinak, a kod nekih se nagrađuju svi radnici u okviru određenog raspona nagrada.

Nagrada za radne rezultate

Posebna kategorija su menadžerski bonusi te su regulirani menadžerskim ugovorima. Kod menadžera se najčešće radi o isplatama godišnjih nagrada po shemama poticaja ili pravu korištenja opcijske kupnje dionica. Kod viših upravljačkih razina bonusi čine 30 do 60 posto godišnje fiksne plaće.

Isplate bonusa smatraju se dohotkom od nesamostalnog rada koji nije plaća za određeni mjesec, već godišnja isplata koja nije pokrivena radnim satima. Ovakav oblik nagrađivanja do određenog iznosa je neoporeziv. U sklopu poreznih izmjena od početka ove godine povećan je maksimalan neoporezivi iznos nagrade za radne rezultate s 995,43 na 1120 eura.

Puni neoporezivi iznos nije uvjetovan ugovorenim fondom radnog vremena te se može u jednakom iznosu isplatiti radnicima zaposlenima s punim i onima s nepunim radnim vremenom.

Ako se neoporeziva nagrada isplaćivala tijekom godine, u praksi često kao dodatak uz redovnu mjesečnu plaću, za godišnji bonus moguće je neoporezivo isplatiti samo iznos do ukupno 1120 eura.

No ako se nagrada za radne rezultate isplaćuje u svoti koja prelazi 1120 eura, poslodavac je u tom slučaju dužan na isplaćene svote obračunati i platiti sva propisana javna davanja iz plaće i na plaću.

13. plaća

Treba naglasiti da za korištenje neoporezivog primitka nije bitno razdoblje u kojemu je radnik ostvario radni rezultat zbog kojega ga poslodavac nagrađuje. To znači da se za isplatu u 2024. godini primjenjuju porezna pravila za tu godinu, neovisno o tome kad je obavljen rad i ostvaren radni rezultat na koji se odnosi primitak.
Iako je Vlada podigla neoporezivi godišnji iznos bonusa, poslodavci se zalažu za dodatni iskorak. Sve češće se govori o 13. plaći kao posebnoj nagradi svim zaposlenima i mogućnosti da ona bude neoporeziva.

Udruga poduzetnika u hotelijerstvu Hrvatske i Hrvatska udruga za turizam nedavno su objavili rezultate istraživanja koji su pokazali da je čak 99 posto poslodavaca u turizmu spremno isplatiti 13. plaću pod uvjetom da ona bude neoporeziva.

“To je na neki način poticaj dodatnom zapošljavanju i stimulacija radnicima da ostanu raditi u sektoru. Ova mjera ne bi ništa dodatno koštala državu, a bila bi značajna stimulacija za zapošljavanje i ostanak u Hrvatskoj”, naglasio je Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu