„Ugodno sam iznenađen“, rekao je  Ante Pedić, mladi maslinar iz Paljuva. Njegovo višesortno ulje (lastovka, leccino, pendolino i picholine) osvojilo je 102,35 od mogućih 110 bodova. Drugoplasirani  Marko Buterin također iz Paljuva i trećeplasirani Marin Gulan iz  Galovca osvojili po 102 boda. Zašto treba filtrirati maslinova ulja i kako od murge napraviti sapun?

Piše: NEDJELJKO JUSUP

Foto: TZ Sukošan 

Ovogodišnja osma po redu manifestacija Dani masline i maslinovog ulja Peljuzica 2026 u Sukošanu neće ostati zapamćena po rekordnom broju uzoraka. Ali hoće po ekudativnom, sajamskom, gastronomskom i zabavnom programu. Po kvaliteti ulja također.

-Iz godine u godinu ulja su sve bolja, potvrđuje i agronom Denis Protić, inicijator i jedan od organizatora ove sve prestižnije priredbe.

Od ukupno 61 uzorak, pristigao uglavnom iz Zadarske i Šibensko- kninske županije te jedan iz istarskog Labina, čak 50 ili 82 posto njih ocijenjena su kao ekstra djevičanska, osam uzoraka svrstano je u kategoriju djevičanskih i samo tri u kategoriju djevičansko maslinovo ulje lampante.

Trijumf Pedića, Buterina i Gulana   

Na svečanom proglašenju održanom na sukošanskoj šetnici Donje more najviše razloga za zadovoljstvo imao je Ante Pedić, mladi maslinar iz Paljuva. Njegovo višesortno ulje (lastovka, leccino, pendolino i picholine) osvojilo je 102,35 od mogućih 110 bodova.

“Ugodno sam iznenađen”, rekao je Pedić dok je šampionsku medalju od maslinovog drva primao iz ruku Dubravke Dević, direktorice Turističke zajednice Sukošan.  Uz medalju za šampionsko ulje primio je i  vrijedne nagrade –  tresač za masline i umjetničku sliku sukošanskog slikara Domagoja Rogoznice.

Drugoplasirani Marko Buterin također iz Paljuva, osvojio je 102 boda i dobio bačvu od 100 litara, mrežu za masline 12×12 i ručne škare .

Trećeplasirani Marin Gulan iz Galovca  za također osvojena 102 boda  nagrađen je bačvom od 50 litara i baterijskom pilom. Drugoplasirani Buterin i trećeplasirani Gulan  također su dobili Rogozničine  umjetničke slike.

Uz direktoricu Dević nagrade najboljima dodijeljivali su Denis Protić i Stjepan Dević mladi  direktor sukošanskog Komunalnog poduzeća Zlatna luka, a cijeli program na šetnici Donje more dojmljivo je vodila Ivana Rončević, inače profesorica zadarskog MIOC-a.

Mali sajam i pun kotao  gulaša od janjetine

Pozornost je privukao i tradicionalni  Mali sajam domaćih proizvoda, gdje su  brojni posjetitelji mogli kušati razne delicije. Počevši od kroštula i fritula koje su pripremile članice KUD-a Zlatna Luka. Nije nedostajalo ni strišanja.  OPG vlasnice Feranije Luštice predstavio je svoje slatkiše  od maslinovog ulja – marmelade, aromatična ulja, mendulate i narančine.

Riba Dražin d.o.o. iz Kaštel Kambelovca nudila je ribu i morske plodove u maslinovom ulju, marinirano povrće i marmelade. “Brmbeč” Ivane Haberle  sokove, marmelade i domaće rakije, a OPG Anđela limunsku travu i prirodne  sokove “Naš okus” što je, ako se čita obrnuto.  ime  Sukošan. Duhovito, zar ne?! Bio je tu i neizostavni  Goran Pavić sa svojim  učijakom.

Ugodnom ozračju na Donjem moru pridonijela je zadarska klapa Kuntrada, a da  ne fali “ni tičijeg mlika” pobrinuo se Gastro kutak poznatog zadarskog kuhara Renata Kraljeva. On je za ovu prigodu, u povećem kotlu pripremao gulaš od domaće janjetine, biža i mladih krumpira. Koliko porcija nitko nije brojao, bilo je, kako se kaže ”i kuci i maci”, a sve je “planulo” do posljednjeg  zalogaja.

Subotnjoj fešti na Donjem moru dan ranije,  u petak  predhodila su predavanja, radionice i vođene degustacije.

Proizvedeno 1096,5 hektolitara ulja

Kako prepoznati dobro od lošeg ulja pokazivali su Anastazia Milardović, voditeljica profesionalnog panela Udruge senzornih  analitičara maslinovog ulja  Olea Zadar i Željko Vrsaljko, vlasnik uljare Nadin, a ujedno i član spomenutog panela.

 Ulja od posljednje “škrte berbe” (45 posto slabije od predhodne) dala su u prosjeku ulja srednjeg intenziteta voćnosti, gorčine i pikantnosti. Na području Zadarske županije ukupno je ubrano 6450 tona ploda iz  čega   je proizvedeno 1096,5 hektolitara ulja uz prosječni randman od 17 posto.  

Zašto ulje filtrirati i kako od “murge” napraviti sapun?

O tome zašto “tekuće zlato” treba  filtrirati odmah nakon prerade ili tijekom skladištenja zanimljivo predavanje održao je već spomenuti mladi agronom Stjepan Dević. On maslinarima sugerira nabavku manjih, kućnih  prijenosnih filtera koji su posebno praktični za manje proizvođače, a nisu ni skupi.  Nihova prednost je jednostavna upotreba , lako prenošenje i pristupačna cijena, a mogu značajno  produžiti vijek trajanja ulja  i očuvati njegovu kvalitetu.

 Posebno je važno, kazao je Dević,  što se korištenjem prijenosnih filtera smanjuje potreba za višestrukim  pretakanjem ulja , čime se ulje manje izlaže zraku i izolaciji.

A što sa talogom ili “murgom”, kako se narodski kaže?    

“Od taloga, murge se svakako može napravit sapun, i ja takve sapune radim već dugo. Sapun se radi kuhanjem u kotlu, onako kako su radile naše bake, metodom potpunog prokuhavanja. Sapun je idealan za pranje robe, najbolji sapun za pranje mrlja i ima druge primjene u kućanstvu”, odgovorila je Ana Karabatić, osnivačica Saponerije Rystica iz zaleđa Tučepa podno Biokova koja je na  Peljuzici održala radionicu izrade prirodnih sapuna na bazi maslinovog ulja.

Talog se može koristiti i kao gnojivo plitkim ukopavanjem ispod stabla masline, voćaka i vinove loze u kasnu jesen ili rano proljeće. Korištenje „murge“ za  kompostiranje je, tvrde stručnjaci, najbolja  metoda za povrtnjak.  No,  to je već tema za neku drugu prigodu.

Možda za sljedeću Peljuzicu u organizaciji Općine Sukošan,  Denisa Protića,  Stjepana Devića, Mirjane Nadinić   i Turističke zajednice na čelu sa direktoricom  Dobrilom Dević.

Prvih 10

1. Ante Pedić, Paljuv, 102,35 bodova  

2. Marko Buterin, Paljuv, 102,00

3. Marin Gulan. Galovac 102,00.

4. OPG Mate Dušević, Ljubač  101,85

5. OPG Selić, Primošten, 101,40.

6. Josip Pavlica, Zadar, 101,00.

7. Niko Buterin, Paljuv, 101,00.

8. Borislav Pedić, Zadar 100,90.

9. OPG Andrija Nadinić, Sukošan, 100,75.

10. Zdravko Mamić, Lišane Ostrovičke, 100,50.

Donosimo raspored rada većih marketa i supermarketa, odnosno trgovačkih lanaca u Zadru u nedjelju, 24. svibnja 2026.

BAUHAUS:

od 9 do 14

KAUFLAND:

zatvoreno

EUROSPIN:

zatvoreno

HEY PARK

zatvoreno

TOMMY

Bože Peričića 5 – od 8 do 14

Put Nina 89 – od 7 do 21

Trg pet bunara 1 – od 8 do 21

KONZUM:

Frane Petrića 10 – od 7 do 13

LIDL:

zatvoreno

SPAR

Polačišće 4 – od 7 do 14

PLODINE

Zagrebačka 2 – od 7 do 22

SUPERNOVA:

zatvoreno

STUDENAC:

Od 7 do 21:

Put Murvice 49, Zadar

Ulica Franje Fanceva 13, Zadar

Put Petrića 32, Zadar

Zrinsko Frankopanska 4, Zadar

Ulica Ivana Skvarčine 18, Zadar

Zadarska ulica 24, Zadar

Obala kneza Branimira 14, Zadar

Šibenska ulica 9C, Zadar

Put Stanova 63, Zadar

Ulica Miroslava Krleže 5A, Zadar

Ivana Zadranina 1/A, Zadar

RIBOLA

od 7 do 21:

Ulica Ivana Lucića 18

Put Šimunova 2

Ulica Krste Odaka 5a

PEVEX

od 8 do 14

METRO

zatvoreno

EMMEZETA

od 10 do 20

ZADAR SHOPPING CAPITOL

zatvoreno

CITY PARK ZADAR

zatvoreno

Danas je u samostanu sv. Frane upriličeno svečano otkrivanje ploče s Oznakom europske baštine. Oznaka europske baštine dodijeljena je Samostanu sv. Frane u Zadru u selekciji 2025. – 2026. godine, u sklopu zajedničke transnacionalne prijave „Mjesta mira“ koju čini sedam lokaliteta iz šest europskih država (Portugal, Španjolska, Mađarska, Slovačka, Hrvatska i Bugarska) na svečanoj dodjeli 23. travnja u Bruxellesu. Postavljanjem ploče trajno se obilježava činjenica da je Zadar, kao član mreže Mjesta mira, jedna od 80 lokacija u 23 europske zemlje s ovom oznakom.

Ploču su zajednički otkrili gradonačelnik Šime Erlić i ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek.

Na svečanosti prije otkrivanja ploče, okupljene uzvanike iz društvenog, kulturnog, političkog i javnog života pozdravio je domaćin – fra Stipe Nosić, gvardijan Samostana sv. Frane koji je kazao da je ova ploča znak priznanja koje je samostanu, kao Mjestu mira – u spomen na znameniti Zadarski mir iz 1358., potpisan u našoj sakristiji – dodijelila Europska komisija, zajedno s još šest europskih lokaliteta mira.

“U ime naše franjevačke zajednice izražavam iskrenu zahvalnost svima koji su prepoznali važnost mirovnog sporazuma sklopljenog ovdje prije 668 godina. Među njima su zasigurno djelatnici Ministarstva kulture i medija, Ureda gradonačelnika – osobito gospođa Anita Gržan-Martinović, bez čijega zalaganja ove oznake zasigurno ne bi bilo – djelatnici Sveučilišta u Zadru, bivši gvardijani samostana, djeca i odgojitelji iz zadarskih škola i vrtića, članovi različitih udruga te mnogi drugi koji su posljednjih godina svečano obilježavali obljetnice Zadarskoga mira. Poseban doprinos u prepoznavanju važnosti ovoga mjesta i u tome da dobijemo ovu oznaku dao je i gospodin Eduardo Basso, predsjednik Europske mreže mjesta mira, koji je nekoliko puta posjetio naš samostan. Poznato je zašto je mirovni sporazum sklopljen upravo u Zadru. Zadar je tada bio najveći i najvažniji grad kraljevstva, za kojega su se vodile borbe. Anžuvinac Ludovik I. Veliki, ne mogavši ga izravno osvojiti, iskoristio je uspjehe u osvajanju zaleđa Venecije te različite diplomatske pregovore kako bi s Mlecima uspostavio mir. Za mjesto potpisivanja mira, zahvaljujući čemu smo danas postali i europsko Mjesto mira, odabrao je franjevački samostan zbog višestruke povezanosti anžuvinske dinastije s franjevačkim redom. Zadarski mirovni sporazum pratilo je čak osam dokumenata. U našoj sakristiji nalazi se samo djelomični relativno novi prijepis onog glavnog, drugog, koji je u njoj i potpisan, a koji počinje riječima: PAX CUM DOMINO REGE HUNGARIAE (MIR S GOSPODINOM KRALJEM UGARSKE).”, istaknuo je fra Nosić.

Dodao je da je u prostorima franjevaca ostalo je puno toga što podsjeća na veze Anžuvinaca i franjevaca. Ostali su, rekao je, prikazi anžuvinskih svetaca na različitim sakralnim i umjetničkim djelima. Njihovi likovi, između ostalog, nalaze se na koru, na procesijskim križu koji je iz samostana 1974. godine bio ukraden, a 2023. ponovno vraćen. Na tom križu predočena su tri sveca izravno povezana s Anžuvincima: sveta Elizabeta Ugarska, sveti Ljudevit IX., kralj, i sveti Ljudevit, biskup tuluški. Taj vrijedni križ – sakralni predmet, ali i iznimno vrijedno umjetničko djelo – kako se čini, darovan je franjevcima upravo prigodom potpisivanja mira. Anžuvinski vladari i sveci predočeni su i na vrijednoj staroj slici Gospe od Milosti.

“Na ovom tlu bio je, 1212. kako predaja kaže, i sam Franjo Asiški veliki zagovornik mira. Mnogo starih dokumenata, koji su vezani uz njegov Red, čuva ovaj samostan. Među najvažnijima je ipak bula na pergameni koju je ovom samostanu („ad conventum Jadrensem“) još 8. srpnja 1228. poslao papa Grgur IX. Riječ je zasigurno o najstarijem dokumentu o sv. Franji u Hrvatskoj, u kojemu papa javlja biskupima Istre, Dalmacije i Slavonije da Franjo Asiški „treba biti uvršten u popis svetaca“ i da njegov blagdan 4. listopada svečano slave. Da su franjevci u Crkvi već u to vrijeme na ovim prostorima igrali značajnu ulogu pokazuje činjenica da je samo 75 godina poslije zadarski franjevac Jeronim Maschi postao papa, kao prvi papa franjevac s imenom Nikola IV. (1288-1292.). Zasigurno je on, koji je već prije toga živio u Rimu kao general Reda isposlovao da naša crkva kao najstarija franjevačka na ovim prostorima 1280. bude proglašena bazilikom. “, poručio je fra Nosić.

Uz mnoge vrijedne umjetnine, dodao je je, samostanski prostori i danas čuvaju brojne predmete koji se mogu povezati s europskom kulturnom baštinom. Nadamo se da će ova oznaka pridonijeti još većoj prepoznatljivosti hrvatske baštine te biti znak promicanja i zagovaranja mira, ali i podsjetnik svim namjernicima – kako i piše na ploči – da je Europa počela ovdje.

Pozdravni govor imao je i gradonačelnik Šime Erlić.

“Čast mi je i zadovoljstvo i ponosan sam kao gradonačelnik Zadra što u ovom monumentalnom klaustru koji govori o povijesti održavamo ovu svečanost. Nedavno sam u Briselu preuzeo priznanje. Veliko je to priznanje gradu koje nas sada svrstava i stavlja na kartu europskih povijesno – baštinskih i važnih odrednica. Slojevita je naša povijest, kao što je slojevita i povijest Europe. Dio nje utkan je u ovaj samostan. Zadarski mir je jedan od najvećih srednjovjekovnih događaja, i prekretnica u razvoju i procvatu Dalmacije. Danas kada nam mir treba više nego ikada, Zadarski mir nas podsjeća kako su civilizacije i generacije prije nas vrednovale mir. Mir je taj koji čuva život, omogućava rast i razvoj. Zahvaljujem se još jednom svima koji su doprinijeli da ova markica mira dođe u Zadar.“, rekao je gradonačelnik Erlić.

Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek iskazala je zadovoljstvo i čestitala svima koji su bili uključeni u cijeli proces.

“To je priznanje ne samo vama koji ste radili na kandidaturi, nego svima onima koji su baštinu znali kroz stoljeća čuvati. Drago mi je da stojimo u ovom samostanu, u ovom gradu koji je posebno stradao, i to za vrijeme 2. svjetskog rata. Tada je Zadar izgubio jako puno od svoj baštine, no mnogo se toga sačuvalo i preneseno je našoj i generacijama koje dolaze. Mi smo svi pozvani čuvati ju dalje i vrednovati i prezentirati njezinu vrijednost. Ovakva priznanja i upisi nisu jednokratna medalja, to je zaista jedan zalog i poziv da se tu baštinu vrednuje i čuva, i da se znanje o njoj prenosi dalje.”, kazala je ministrica Obuljen Koržinek te dodala je Zadar uz Hušnjakovo i Vučedol treće mjesto mira u Hrvatskoj.

Oznaku Europska komisija dodjeljuje lokalitetima na području Europske unije sa snažnom simboličkom europskom vrijednosti, koji ističu zajedničku povijest Europe, izgradnju Europske unije, europskih vrijednosti i ljudskih prava na kojima se temelji postupak europskih integracija. Cilj je Oznake europske baštine jačanje osjećaja pripadnosti europskih građana Europskoj uniji koji se temelje na zajedničkim vrijednostima, elementima zajedničke europske povijesti i kulturne baštine, poštivanju nacionalne i regionalne raznolikosti te jačanju uzajamnog razumijevanja i međukulturnog dijaloga.

Mreža „Mjesta mira“ transnacionalna je europska baštinska cjelina koja povezuje sedam lokaliteta iz šest europskih zemalja: Samostan sv. Frane u Zadru (Hrvatska), Park povijesne fontane Kaynardzha (Bugarska), Palača Henriquesa od Alcáçovasa (Portugal), Samostan San Francisco/Povijesni kompleks Alcaices (Španjolska), Kongresna kuća Évora Monte (Portugal), Kuća mira Vasvár (Mađarska) i Dvorac Trencin (Slovačka). Na tim su lokalitetima u razdoblju od 13. do 19. stoljeća sklapani mirovni sporazumi te su oni povezani svojom ulogom u dugoj europskoj diplomatskoj tradiciji. Oni nam, premda su nastajali unutar različitog vremenskog, političkog i umjetničkog konteksta, svjedoče okretanju mirnom rješavanju sukoba, uvođenju načela dijaloga i razvoju pravnog poretka koji su postepeno zamijenili nasilne sukobe u sustavima upravljanja, uređenju odnosa i rješavanju sporova među državama i zajednicama diljem Europe.