U Poljskoj vazektomija postaje sve popularnija metoda trajne kontracepcije među muškarcima. Istovremeno, podvezivanje jajovoda na zahtjev žena je nezakonito.

Izvješće “Stanje mladih 2025” pokazuje da 15 posto onih rođenih između 1995. i 2006. nema djece i ne namjerava ih imati. Zato trajni oblici kontracepcije, poput vazektomije kod muškaraca, dobivaju na popularnosti. No, nedostaju precizne statistike Nacionalnog zdravstvenog fonda jer se većina vazektomija u Poljskoj obavlja privatno.

Procjenjuje se da se godišnje obavi oko pet tisuća zahvata. Oni su komercijalizirani, a njihovi se oglasi mogu pronaći na internetu i na billboardima uz ceste.

Mateusz Siwik, vlasnik jedne od klinika za vazektomiju u Varšavi, rekao je za Euronews da zahvati primjetno dobivaju na popularnosti. Istovremeno, stav muškaraca dijele i žene, koje bi, procjenjuje se, češće birale podvezivanje jajovoda kad bi im bilo dozvoljeno.

“Posljednjih godina bilježimo sustavan rast interesa za vazektomiju. Godišnja stopa rasta iznosi oko 15 posto”, izjavio je.

Prema njegovu mišljenju, porast interesa je postupan proces i uglavnom je posljedica “veće dostupnosti informacija i razbijanja društvenih stereotipa”.

Prema Siwikovim opažanjima, populacija pacijenata društveno je raznolika.

“Uglavnom su to muškarci u stabilnim vezama, s dvoje ili više djece, koji su svjesno donijeli odluku da više neće širiti obitelj”, ocijenio je.

“Odgovorna odluka”

Takav je primjer i Kamil Pawelski, psiholog i influencer na temu muškosti, koji je zahvat obavio 2020., dvije godine nakon rođenja drugog djeteta.

“Bila je to odluka potaknuta time što sam znao da ne želim da moja supruga prolazi hormonsku terapiju jer smo bili svjesni da ona ne utječe dobro na njezino funkcioniranje i zdravlje. Istodobno smo znali da ne želimo imati više djece”, kaže.

Kao bloger koji naglašava muškost i odgovornost, Pawelski je popularna osoba u Poljskoj, no kada je javno objavio da je obavio zahvat, nije dobio podršku kakvu je očekivao.

“Paradoksalno, najviše mržnje dobio sam od muškaraca. Od žena sam, s druge strane, dobio veliku podršku”, rekao je.

“Mislim da je to vrlo odgovorna odluka. I “prava muška”. Ipak, naravno, ne bih preporučio ovaj zahvat osobama koje razmišljaju o tome da u budućnosti imaju djecu.”

Medicinski turizam

Za razliku od vazektomije, podvezivanje jajovoda na zahtjev u Poljskoj je zabranjeno. Zahvat je reguliran člankom 156. stavkom 1. Kaznenog zakona, koji navodi da tko drugome nanese tešku tjelesnu ozljedu, uključujući trajnu nesposobnost za začeće, može biti kažnjen zatvorom od tri do 20 godina.

“U većini zapadnoeuropskih zemalja zahvat podvezivanja jajovoda je legalan. Ginekolozi iz inozemstva često su iznenađeni što je u našoj zemlji takav zakon, da je mogućnost izvođenja tog zahvata tako ograničena i dopuštena samo iz medicinskih razloga”, kaže Rafał Zadykowicz, specijalist ginekologije i opstetricije.

On ima i bogatu praksu u inozemstvu. Objašnjava da je u drugim zemljama zakon u tom pogledu manje restriktivan.

Ograničen pristup zahvatu doveo je do razvoja takozvanog medicinskog turizma, osobito u susjedne zemlje poput Njemačke, Češke i Slovačke, gdje klinike nude pakete na poljskom jeziku, uključujući prijevoz i smještaj.

“Poljske pacijentice znaju, educirane su i više to ne traže ovdje. Jednostavno se obraćaju odgovarajućim institucijama ili odlaze u inozemstvo”, objasnio je Zadykowicz.

Francuzi otvoreni, Talijani manje

Obje metode sterilizacije legalne su u zapadnoj Europi. Statistike pokazuju da je vazektomija sve češće preferirana metoda među parovima jer se smatra jednostavnijom i manje invazivnom od podvezivanja jajovoda.

U Francuskoj se broj vazektomija povećao s 1940 u 2010. na više od 30.000 u 2022., osobito među muškarcima mlađima od 40. U drugim zemljama, poput Španjolske i Austrije, interes također polako raste. U Italiji je, međutim, udio nizak, oko jedan posto muškaraca reproduktivne dobi.

Vazektomija je široko rasprostranjena u Sjevernoj Americi, oko 12 posto, te 11 posto u Oceaniji i sjevernoj Europi. U Kanadi je to najpopularnija metoda, pri čemu se 22 posto žena oslanja na vazektomiju partnera. Visoke stope bilježe se i u Ujedinjenom Kraljevstvu, Novom Zelandu i Južnoj Koreji, između 17 i 21 posto. U zemljama u razvoju stopa je marginalna, najmanje 0,7 posto. Takvi podaci za Poljsku ne postoje.

Rasprava o pristupu sterilizaciji povezana je s onom o alarmantno niskim stopama fertiliteta.

Poljska se suočava s jednom od najnižih stopa fertiliteta u svijetu. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, do 2025. broj stanovnika past će na 37,3 milijuna, a broj djece i adolescenata smanjit će se za dodatnih 140.000.

Stopa ukupnog fertiliteta u 2024. dosegnula je rekordno nisku razinu, oko 1,10 do 1,16 djece po ženi prema različitim izvorima Državnog zavoda za statistiku i Eurostata, uz procjenu od 1,10 u 2025.

Poljska je 2024. zauzela treće mjesto od kraja među zemljama OECD-a po stopi fertiliteta. Ispred su samo Čile i Južna Koreja.

U Europskoj uniji prosječna stopa fertiliteta 2023. iznosila je 1,38 djece po ženi, s najvišom u Bugarskoj, 1,81, i najnižom na Malti, 1,06. Silazni trend traje godinama, uz kratkotrajne poraste, primjerice 2021. tijekom pandemije zabilježena je stopa od 1,53. Nakon toga ponovno je pala.

U Poljskoj se sada vodi žustra rasprava o tome kako preokrenuti dramatičan pad stope fertiliteta. Program socijalne politike koji nudi porezno neoporezivu financijsku potporu za djecu na snazi je od 2016.

Međutim, on ne odgovara na jedno od ključnih pitanja – zašto se ljudi koji bi mogli imati djecu na kraju odlučuju da ih neće imati…

Razorne oluje i obilne kiše u Portugalu mogle bi imati posljedice daleko izvan granica te zemlje. Nakon poplava koje su uništile velik dio proizvodnje, europsko tržište svježeg povrća suočava se s mogućim nestašicama i rastom cijena u nadolazećim mjesecima, piše Agroinform

U regiji Ribatejo, sjeveroistočno od Lisabona, gdje se na oko 200 hektara tijekom cijele godine uzgaja svježe povrće, štete su znatne. Tania Luz e Silva iz tvrtke Rush Group upozorava da bi se situacija mogla dodatno pogoršati. Tvrtka posluje u više europskih i izvaneuropskih zemalja, a portugalska podružnica Rush Farms Portugal među pogođenima je poplavama.

“Posljednja kap koja je prelila čašu”

Proizvođači su, ističe Silva, i prije poplava bili izloženi ekstremnim vremenskim uvjetima. Oluja Kristin donijela je vjetrove do 208 kilometara na sat, pri čemu su uništeni plastenici, sustavi navodnjavanja i električne instalacije, piše Agroinform, a prenosi tportal.

Obilne kiše i izlijevanje rijeka dodatno su pogoršali stanje. Iako se voda postupno povlači, brojna polja i dalje su pod vodom, a rezervoari puni. Ključno je hoće li stabilizacija vremenskih prilika omogućiti isušivanje tla i nastavak radova.

Na mnogim površinama berba trenutačno nije moguća, a tamo gdje jest, kvaliteta proizvoda je smanjena. Iz Rush Groupa upozoravaju da će smanjena ponuda stvoriti pritisak na cijene u cijeloj Europi. Kako bi ublažila manjak, tvrtka se oslanja na uvoz, među ostalim mrkve iz Egipta i Poljske.

“Kompletne kulture izgubljene”

Štete su, prema riječima proizvođača, dramatične. Pojedine kulture potpuno su izgubljene, a proljetna sadnja kasnit će. Posebno je pogođena proizvodnja kupusnjača, čija bi berba mogla započeti tek pred kraj portugalske i španjolske sezone.

Poljoprivrednici očekuju brzu financijsku pomoć osiguravatelja, portugalske vlade i Europske unije. Iako mnogi imaju osigurane usjeve, infrastruktura poput plastenika i opreme često nije pokrivena policama osiguranja.

Ako se vremenske prilike uskoro ne stabiliziraju, europsko tržište povrća moglo bi se suočiti s ozbiljnim poremećajima, uključujući nestašice i više cijene na policama trgovina.

Zdravstvene agencije upozoravaju da ospice i dalje predstavljaju izazov u Europi, unatoč padu broja slučajeva u 2025. u odnosu na rekordnu 2024. godinu, te pozivaju na hitno djelovanje protiv oklijevanja oko cijepljenja.

Rekordna 2024. godina

Ospice, bolest koja se često smatra zaboravljenom, i dalje su problem diljem kontinenta. Broj slučajeva u europskoj regiji Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) smanjen je 2025. u odnosu na prethodnu godinu, no stručnjaci upozoravaju da rizik od novih izbijanja bolesti i dalje postoji.

U 2024. godini u Europi je prijavljeno 127.350 slučajeva ospica – najviše od 1997. godine.

Iako je broj slučajeva 2025. pao, prijavljene infekcije i dalje su dvostruko brojnije nego 2023., upozorava Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC).

„Europa bi trebala predvoditi svijet u eliminaciji ospica“, izjavila je Sabrina Bacci, voditeljica programa ECDC-a za bolesti koje se mogu spriječiti cijepljenjem i imunizaciju.

Dodala je da Europa ima vrlo učinkovito i sigurno cjepivo, kao i znanje, resurse i neke od najnaprednijih sustava nadzora za kontrolu ove bolesti koja se može spriječiti.

Kako bi se spriječile epidemije i zaštitili posebno ranjivi – poput djece premlade za cijepljenje i osoba koje se ne mogu cijepiti iz medicinskih razloga – najmanje 95 posto populacije koja ispunjava uvjete trebalo bi primiti dvije doze cjepiva, piše Euronews.

Međutim, ECDC navodi da osam od deset osoba koje su oboljele od ospica tijekom 2025. nije bilo cijepljeno, što je isti obrazac kao i 2024.

„Pojedinačno cijepljenje štiti i one koji se ne mogu cijepiti jer smanjuje širenje infekcije. Cijepljenje je stoga ne samo čin samozaštite nego i solidarnosti. Eliminacija ospica trebala bi biti moguća ako djelujemo zajedno“, dodala je Bacci.

Ospice su jedan od najzaraznijih virusa koji pogađaju ljude; jedna zaražena osoba može zaraziti do 18 necijepljenih osoba, što ih čini oko 12 puta zaraznijima od gripe.

Bolest može uzrokovati dugotrajne i teške zdravstvene komplikacije, uključujući oštećenje imunološkog sustava „brisajući“ njegovo pamćenje o tome kako se boriti protiv infekcija mjesecima, pa čak i godinama.

To preživjele čini ranjivima na druge bolesti i povećava rizik od smrtnog ishoda, upozorava WHO.

Cijepljenje: jedini izlaz

Ne postoji lijek niti specifično liječenje za ospice; bolest obično traje oko dva tjedna ako nema komplikacija, što dodatno naglašava ključnu ulogu cijepljenja.

„Iako se broj slučajeva smanjio, uvjeti koji su doveli do ponovnog porasta ove smrtonosne bolesti posljednjih godina i dalje postoje i moraju se riješiti“, rekla je Regina De Dominicis, regionalna direktorica UNICEF-a za Europu i središnju Aziju.

Istaknula je potrebu suzbijanja oklijevanja prema cijepljenju i dezinformacija. Bez toga, upozorila je, djeca će i dalje biti izložena riziku od smrti ili teških posljedica ospica i drugih bolesti koje se mogu spriječiti cjepivom.

Regionalni direktor WHO-a za Europu Hans Kluge pozvao je građane da se u „okruženju preplavljenom lažnim vijestima“ oslanjaju isključivo na provjerene zdravstvene informacije iz pouzdanih izvora.

„Eliminacija ospica ključna je za nacionalnu i regionalnu zdravstvenu sigurnost“, dodao je Kluge.

Šest zemalja izgubilo status „bez ospica“

Europa nije jedina regija koja bilježi porast slučajeva. Nakon godina napretka u suzbijanju ospica na globalnoj razini, bolest je posljednjih godina ponovno u porastu.

Ranije ove godine WHO je objavio da je šest europskih zemalja – Armenija, Austrija, Azerbajdžan, Španjolska, Ujedinjeno Kraljevstvo i Uzbekistan – izgubilo status zemalja bez ospica nakon naglog porasta slučajeva 2024.

Zemlja gubi taj status ako se virus ponovno pojavi i prijenos se kontinuirano održava dulje od godinu dana.