U idućem tjednu Dan planeta Zemlje obilježit će se nizom aktivnosti.

U utorak, 21. travnja od 8.30 do 10 sati na Gradskom mostu (Branimirova obala)  gradonačelnik Šime Erlić dijelit će građanima sadnice, a istoga dana u 12:30 sati u skate parku na Novom Bokanjcu stabla će saditi učenici OŠ Ivo Mašina.

Dan nakon, na sam Dan planeta Zemlje, od 9 sati na Novom Bokanjcu, sjeverno od poduzetničke zone održat će se Zelena čistka, akcija uklanjanja nepropisno odbačenog otpada.

U Perivoju Vladimira Nazora istoga dana od 9:30 sati Dan planeta Zemlje obilježit će Prirodoslovno-grafička škola.

U četvrtak, 23. travnja od  17 – 19 sati u Diklu će se uređivati zelene javne površine na diijelu Krešimirove obale ni Prilazu putu Njivica.

U petak, 24. travnja Od 17 – 18 sati, U Ulici Andrije Hebranga Hortikulturno će se urediti dvorišta stambene zgrade u okviru pilot projekta ozelenjivanja dvorišta stambenih zgrada.

Subota, 25. travnja,  je rezervirana za park Vruljicu.
Od 10 – 14 sati U Vruljici će se održati “Obiteljsko jutro u Vruljici” uz promotivne aktivnosti izviđača (izrada hranilica za ptice, izrada vjetrokaza) iz Udruge izviđača Zarus, sportska natjecanja (kros, štafetna utrka, graničari, potezanje konopa…) u organizaciji Sportske zajednice Grada Zadra, postavljanje info tabli s pticama čija su staništa parkovi i promatranje ptica u organizaciji Prirodoslovno-grafičke škole te edukativni program sadnje  i održavanja nasada i edukacija razvrstavanja otpada u čemu će sudjelovati tvrtke Nasadi i Čistoća.

U parku Vruljica održat će se i piknik za građane uz glazbu i roštilj. 

Obilježavanjem ovog dana podiže se svijest o potrebi zaštite prirodnih resursa Zemlje za buduće generacije. Prvi Dan planeta Zemlje održan je 22. travnja 1970. Ovogodišnja tema obilježavanja je “Naša snaga, naš planet“. Napredak u zaštiti okoliša gradi se svakodnevnim zajedničkim djelovanjem. Stoga se za Dan planeta Zemlje trebamo uključiti svi jer svaki pojedinac ima moć stvoriti promjenu. Pozivamo građane da nam se pridruže u bar jednoj od aktivnosti ovogodišnjeg programa za Dan planeta Zemlje.

Kako digitalni način života utječe na mentalno zdravlje, koncentraciju i tijelo? Kako tehnologija oblikuje mozak i kognitivne procese te koji su učinci smanjene tjelesne aktivnosti u digitalnom dobu? Na ta i druga pitanja odgovarali su voditeljica Studentskog savjetovališta i profesorica na Odjelu za psihologiju Sveučilišta u Zadru izv. prof. dr. sc. Marina Vidaković te viši sportski trener fitnessa i specijalist kondicijske pripreme Viktor Bogut na tribini „U zamci ekrana – tijelo, mozak i budućnost studenata”, održanoj u Novom kampusu.

Problemi koje su posljednjih godina otvorile društvene mreže i umjetna inteligencija brojni su i na njih je sve teže odgovoriti. Studenti generacije Z rizična su skupina jer istraživanja pokazuju da u prosjeku dnevno provedu 6,5 sati na mobitelu, uređaj uzmu u ruke 167 puta te prime 223 notifikacije svakog dana.

– Takva količina obavijesti nije dobra za mozak jer uzrokuje stalnu distrakciju i prekide pažnje, a posljedično i smanjenu koncentraciju. Povećavaju se stres i mentalno opterećenje, što utječe na kvalitetu studiranja. Mladi se sve češće obraćaju umjetnoj inteligenciji zbog privatnih problema, a ne zbog potreba studija ili posla. Sve manje pamtimo, smanjujemo vlastite sposobnosti i na kraju ulazimo u dopaminsku zamku jer stalno tražimo kratkotrajna zadovoljstva, nakon kojih slijedi potreba za novima, istaknula je prof. Vidaković.

Kada smo izloženi društvenim mrežama, uspoređujemo se s ljudima koji naizgled imaju više uspjeha, bolje izgledaju i imaju širi krug prijatelja. To stvara nerealna očekivanja te dovodi do nezadovoljstva i stvaranja loše slike o sebi.

– Stalno smo izloženi stresovima koji nas opterećuju. Prije, dok smo čekali autobus ili početak predavanja, razgovarali smo s drugima, čitali, razmišljali i dobivali ideje. Danas gubimo naviku samostalnog promišljanja jer u svakoj stanci posežemo za sadržajem koji se već dogodio, upozorila je Vidaković.

Kao moguća rješenja istaknuti su digitalni detox te povećana tjelesna aktivnost, o čemu je govorio Viktor Bogut. Moderatorica tribine bila je dr. sc. Dajana Jašić iz Centra za tjelovježbu i studentski sport Sveučilišta u Zadru.

Riječ je o ključnom strateškom dokumentu koji je izrađen sukladno Zakonu i smjernicama resornog Ministarstva.

Turistička zajednica Grada Zadra danas je na javno savjetovanje uputila prijedlog Plana upravljanja destinacijom 2026.-2030., ključni strateški dokument izrađen sukladno Zakonu o turizmu i smjernicama Ministarstva turizma i sporta.

Riječ je o dokumentu koji jasno postavlja smjer daljnjeg razvoja, s naglaskom na kvalitetu života stanovnika, očuvanje prostora i razvoj održive turističke ponude, a sve u skladu s aktima strateškog planiranja, prostornim planovima, planovima upravljanja kulturnim dobrima te drugim važećim planovima i propisima.

Plan upravljanja destinacijom naručila je Turistička zajednica grada Zadra, a nacrt prijedloga plana izradilo je Sveučilište u Zadru u suradnji s Turističkom zajednicom grada Zadra. Istraživački tim (radna skupina) koji je radio na izradi predmetnog plana su: doc. dr. sc. Gabrijela Vidić – voditeljica projekta, prof. dr. sc. Božena Krce Miočić, prof. dr. sc. Anica Čuka, izv. prof. dr. sc. Tomislav Klarin, izv. prof. dr. sc. Ante Blaće, doc. dr. sc. Marija Opačak Eror, dr. sc. Borna Buljan, Antonija Ivanov, mag. oec., Nikolina Jukić, mag. oec., Ana Grgica Knežević, mag. oec.

U dokumentu se jasno navodi kako Grad Zadar ima ključnu ulogu u prostornom, infrastrukturnom i regulatornom upravljanju destinacijom, a stručnjaci koji su radili na izradi Plana, između ostaloga, sugeriraju sustavno usklađivanje prostornog planiranja s pokazateljima prihvatnog kapaciteta destinacije, ograničavanje prekomjerne komercijalizacije javnih površina, osobito u UNESCO-om zaštićenom području te unaprjeđenje prometne infrastrukture.

Riječ je o izazovu s kojim se suočavaju brojne destinacije u Hrvatskoj i na Mediteranu, a koji zahtijeva promišljen i uravnotežen pristup.

Plan upravo zato donosi jasan okvir za daljnje upravljanje razvojem, s ciljem uspostavljanja ravnoteže između turizma i svakodnevnog života grada te stvaranja uvjeta za kvalitetne i odgovorne investicije koje dugoročno doprinose zajednici.
Dio Plana upravljanja čini popis projekata koji se dostavlja tijelu državne uprave nadležnom za turizam, koji projekte upisuje u bazu projekata. Projekti su u funkciji ostvarenja vizije i strateških ciljeva destinacije. Grupiraju se u dvije skupine: projekti i izdvojeni projekti od posebnog značaja za razvoj destinacije.

Daljnji turistički razvoj Zadra temeljit će se na projektima poput izgradnje Kongresno-koncertne dvorane, uređenju plaže Kolovare kao jedne od najvažnijih gradskih obalnih zona, uređivanju drugih gradskih plaža od Punte Bajlo do Petrčana, uspostavi dužobalne brodske linije: Petrčane – Kožino – Diklo – Poluotok – Gaženica te uređenju biciklističkih i pješačkih staza na području grada i na zadarskim otocima.
U idućim godinama, između ostaloga, uredit će se Park šuma Musapstan, obnoviti i turistički valorizirati Perivoj bastiona Citadela, urediti Muzej Domovinskog rata i postaviti stalni postav Muzeja Grada Zadra, obnoviti plašt zidina utvrde Forte, kao i plašt zidina utvrde Ponton – Perivoj kraljice Jelene te će se obnoviti i revitalizirati Kapetanova kula na Trgu pet bunara.

Molimo zainteresiranu javnost da sudjeluje u donošenju Plana upravljanja destinacijom Grada Zadra u roku od 30 dana dostavi svoje prijedloge i mišljenja na e-mail gospodarstvo1@grad-zadar.hr.

Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću otvoreno je do 16. svibnja 2026. godine., a nakon toga plan se šalje na usvajanje Gradskom vijeću Grada Zadra.
Za sudjelovanje u savjetovanju potrebno je ispuniti propisan Obrazac za sudjelovanje javnosti u internetskom savjetovanju putem poveznice u nastavku.

Prilozi OVDJE.