Nakon nestabilnog i kišovitog početka vikenda, pred Hrvatskom je razdoblje povoljnijih vremenskih prilika. Subota će još biti u znaku oblaka, kiše i lokalno izraženijih pljuskova s grmljavinom, no već od nedjelje očekuje se postupno smirivanje vremena. Početak novog tjedna donosi više sunčanih razdoblja i porast dnevnih temperatura, osobito na Jadranu, gdje bi se živa u termometrima ponovno mogla popeti iznad 20 stupnjeva.

Na zadarskom području subota će biti promjenjiva i nestabilna, uz povremenu kišu i pljuskove, ponegdje praćene grmljavinom. Najviša dnevna temperatura bit će oko 18 stupnjeva. Državni hidrometeorološki zavod izdao je žuto upozorenje zbog mogućih grmljavinskih nevremena, a od poslijepodnevnih sati do nedjeljnog jutra i zbog jake bure s olujnim udarima. Poseban oprez potreban je na izloženim dijelovima obale, podvelebitskom području i prometnicama na kojima snažan vjetar može otežavati promet.

Već u nedjelju očekuje se znatno povoljnije vrijeme. U Zadru će prevladavati suho, uz sunčana razdoblja i povremenu naoblaku, a najviša dnevna temperatura bit će oko 17 stupnjeva. Nakon vjetrovite subote vremenske prilike postupno će se stabilizirati, što će označiti početak duljeg razdoblja uglavnom suhog vremena.

Početkom novog tjedna slijedi i porast temperature. U ponedjeljak će na zadarskom području biti djelomice sunčano, uz najviših 20 stupnjeva, dok se u utorak i srijedu očekuje oko 21 stupanj. Slično vrijeme moglo bi se zadržati i u četvrtak, a petak bi ponovno trebao biti pretežno sunčan, s temperaturom oko 20 stupnjeva. Jutra će ipak biti svježija, uz vrijednosti uglavnom između 10 i 14 stupnjeva.

U ostatku Dalmacije također se očekuje postupno smirivanje vremenskih prilika. Nakon subotnjih pljuskova i vjetra, nedjelja će donijeti više sunčanih razdoblja, a tijekom sljedećeg tjedna prevladavat će razmjerno toplo vrijeme za kraj listopada. Na obali će se dnevne temperature uglavnom kretati između 18 i 21 stupanj, dok će u zaleđu jutra biti osjetno hladnija.

U središnjoj Hrvatskoj subota će biti znatno hladnija nego na Jadranu. U Zagrebu se očekuje kiša, uz najvišu temperaturu od svega 10 stupnjeva. Nedjelja donosi uglavnom suho, ali pretežno oblačno vrijeme, uz dnevnih 12 stupnjeva. Od ponedjeljka slijedi postupno razvedravanje i porast temperature na 15 do 17 stupnjeva. Ipak, jutra će ostati hladna, ponegdje s temperaturama tek nekoliko stupnjeva iznad ništice.

U Slavoniji i Baranji početak vikenda također će obilježiti oblaci i kiša, nakon čega slijedi postupna stabilizacija. Tijekom sljedećeg tjedna očekuje se izmjena sunčanih i oblačnih razdoblja, uz uglavnom ugodne dnevne temperature za ovo doba godine.

Na sjevernom Jadranu, u Istri i na Kvarneru, subota će biti nestabilna, uz mogućnost obilnijih oborina i grmljavine. Uz jačanje bure, osobito na izloženim područjima, vremenski uvjeti mjestimice će biti nepovoljni. Od nedjelje slijedi poboljšanje, a početkom tjedna više sunca i temperature koje bi mogle dosezati oko 18 stupnjeva. U Gorskom kotaru i Lici bit će svježije, osobito tijekom noći i jutra.

Prema trenutačnim prognostičkim izgledima, završnica listopada mogla bi proteći u znaku stabilnijeg vremena, bez izraženijih oborina na većem dijelu zemlje. Na Jadranu će pritom biti razmjerno toplo, dok će u unutrašnjosti sve izraženija razlika između dnevnih i jutarnjih temperatura podsjećati na odmaklu jesen. U nizinama će ponegdje postojati i uvjeti za jutarnju maglu.

Iako dugoročnije prognoze još nisu dovoljno pouzdane za preciznije najave, zasad nema jasnih pokazatelja naglog i dugotrajnog zahlađenja početkom studenoga.

Nakon kišnog i vjetrovitog vikenda, pred nama je, prema svemu sudeći, nekoliko ugodnih jesenskih dana, a posebno povoljno vrijeme očekuje se u Dalmaciji, gdje će temperature ponovno biti bliže proljetnima nego onima koje obično povezujemo s krajem listopada.

Gimnazija Franje Petrića Zadar svečano je obilježila 40. obljetnicu djelovanja. Uz sadašnje i bivše učenike, profesore i djelatnike škole, svečanosti su nazočili rektor Sveučilišta u Zadru Josip Faričićzamjenik župana Zadarske županije Robertino Dujela i gradonačelnik Zadra Šime Erlić. U programu su sudjelovali učenici škole, a profesor Valentino Radman predstavio je njezinu povijest.

Ravnateljica Iva Rončević, koja je dužnost preuzela prije dva mjeseca, istaknula je kako obljetnicu dočekuje s dubokim poštovanjem prema svima koji su tijekom četiri desetljeća gradili školu i njezin ugled.

„Četiri desetljeća u životu jedne škole nisu samo zbroj godina, već razdoblje u kojem su tisuće i tisuće djece u ovim klupama postali odrasli ljudi“, poručila je ravnateljica.

Posebno je zahvalila pokojnom dugogodišnjem ravnatelju Zdravku Ćurku, jednom od utemeljitelja škole, te svojoj prethodnici Blanki Pedišić, koja je nedavno otišla u mirovinu. Naglasila je njihov doprinos postavljanju visokih obrazovnih standarda, ali i stvaranju prepoznatljive obiteljske atmosfere i osjećaja pripadnosti školi.

Zahvalu je uputila svim bivšim i sadašnjim djelatnicima te Zadarskoj županiji i Gradu Zadru na potpori. Govoreći o uspjesima učenika, istaknula je da se izvrsnost škole očituje i u njihovu humanitarnom djelovanju, empatiji i spremnosti da pomognu zajednici.

„Naša je dužnost i misija nastaviti pripremati učenike za svijet, dati im alate da kritički razmišljaju i da, bez obzira na to u kojem ih smjeru život odvede, ostanu svoji i nikada ne izgube onu ljudskost i solidarnost koju su ponijeli iz ovih klupa i iz ovog dvorišta“, kazala je Rončević.

Zamjenik župana Robertino Dujela svečanosti je nazočio i kao učenik prve generacije zadarskog MIOC-a. Prenoseći pozdrave župana Josipa Bilavera, prisjetio se školskih dana i profesora koji su njegovoj generaciji pružili temelj za daljnje obrazovanje i život.

„Danas je u meni snažniji osjećaj nekadašnjeg učenika upravo te prve generacije, nakon 40 godina ovdje, na istoj lokaciji. Bili smo dio generacije koja je otvorila novo poglavlje obrazovanja u Zadru“, rekao je Dujela.

Istaknuo je da su profesori učenicima, uz znanje, prenijeli vrijednosti koje su ih pratile na životnom putu.

S posebnim pijetetom prisjetio se školskog kolege Nade Rogića, hrvatskog branitelja koji je poginuo braneći Hrvatsku u Slavoniji.

„Dobili smo priliku živjeti godine koje dolaze, ali jedan od nas nije. Nade Rogić, jedan iz naših školskih klupa, položio je svoj život braneći Hrvatsku u Slavoniji. Bio nam je lider i vođa tih školskih dana. Njegov lik i djelo pamtimo zauvijek“, poručio je Dujela te čestitao učenicima i djelatnicima 40. rođendan škole.

Gradonačelnik Šime Erlić istaknuo je kako je Gimnazija Franje Petrića ponos zadarskog obrazovnog sustava, prepoznatljiva po kvaliteti znanja i generacijama učenika koji su postali važni oslonci društva.

Prisjetio se kako je i tijekom vlastitog školovanja u Ekonomskoj školi na MIOC gledao kao na mjesto vrhunskog obrazovanja. Zahvalio je svim ravnateljima, profesorima, stručnim suradnicima i djelatnicima koji su pridonijeli ugledu gimnazije, iz čijih su klupa potekli brojni inženjeri, informatičari, liječnici, profesori i drugi uspješni stručnjaci.

„Grad je ponosan na vas i sve ono što radite“, poručio je Erlić, poželjevši školi nastavak uspješnog rada, mnogo kvalitetnih projekata, učenja i zajedništva te uspješno suočavanje s izazovima koje donose nove tehnologije i umjetna inteligencija.

Župan Josip Bilaver uručio je u Velikoj vijećnici Doma Zadarske županije ugovore o sufinanciranju izgradnje sunčanih elektrana za 31 kućanstvo. Za ovogodišnji program osigurano je 100.000 eura, a njegova je provedba najavljena i za 2027. godinu.

Zadarska županija sufinancira do 40 posto prihvatljivih troškova ulaganja, a najviše 4.000 eura po korisniku. Time građanima olakšava ulaganje u vlastitu proizvodnju električne energije i smanjenje troškova kućanstava.

Župan Bilaver istaknuo je kako ulaganje u obnovljive izvore energije postaje sve važnije u okolnostima nestabilnosti energetskog tržišta i rasta životnih troškova.

„Svjedočimo brojnim izazovima, od energetske nestabilnosti do rasta cijena nafte i električne energije. Danas građani zahvaljujući mjerama Vlade Republike Hrvatske plaćaju znatno nižu cijenu električne energije nego što bi je plaćali bez državnih subvencija. Međutim, ne možemo dugoročno računati na to da će takve mjere uvijek biti dostupne. Upravo zato važno je ulagati u vlastitu proizvodnju električne energije i smanjivati ovisnost o kretanjima na tržištu“, poručio je župan.

Naglasio je kako županijske potpore ulaganje u sunčane elektrane čine pristupačnijim većem broju kućanstava.

„Možda potpora od četiri tisuće eura ne pokriva cjelokupno ulaganje, ali vjerujem da je riječ o značajnoj pomoći svakom kućanstvu. Ugradnjom sunčanih elektrana postajemo energetski neovisniji, a uz pomoć Županije takvo ulaganje postaje još pristupačnije“, istaknuo je župan.

Novost ovogodišnjeg programa je proširenje mogućnosti sufinanciranja i na stambene zgrade s najviše šest stanova. Prema riječima župana, već su zaprimljene i prve prijave iz te kategorije.

„Drago mi je što ste prepoznali važnost ovog ulaganja i prijavili se na naš program. Čestitam svima koji su ostvarili pravo na sufinanciranje, a onima koji se ove godine nisu prijavili poručujem da se pripreme za sljedeći poziv. Mogu najaviti da ćemo s ovom mjerom nastaviti i iduće godine, kako bismo omogućili još većem broju kućanstava ulaganje u vlastite sunčane elektrane“, najavio je župan Bilaver.

Korisnici potpora

Pravo na sufinanciranje izgradnje sunčanih elektrana ostvarili su: Veronika Tomić, Regnis Modrić, Ivanka Kovač, Luka Desnica, Marko Pavelić, Nina Kolega Grzunov, Božo Rakvin, Marina Fuzul Marin, Tomislav Čorić, Karlo Martin Kalcina, Ante Buterin, Anka Čulina, Dražen Zekanović, Filip Baričević, Zara Štrbac, Viktor Rušev, Ivan Poljaković, Milena Brižić, Oleg Hajnc, Andreas Bjeličić, Božidar Batistić, Dalibor Fabijanić, Mile Barić, Mladinko Perković, Nenad Pećanac, Vjera Klanac, Marija Pavičić, Klara Eškinja Glavan, Ante Erceg, Ante Marasović i Jole Petrićević.