Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTO / Proslavljena 310. obljetnica posvete župne crkve sv. Nikole u Crnom i dar relikvije sv. Nikole iz Barija

Objavljeno

3 mjeseca prije

-

foto: Ines Grbić/Zadarska nadbiskupija

Župa sv. Nikole u Crnom proslavila je 310. godišnjicu posvete župne crkve sv. Nikole na blagdan sv. Nikole, u subotu, 6. prosinca, svečanim misnim slavljem koje je u crkvi sv. Nikole predvodio zadarski nadbiskup Milan Zgrablić.

Na početku mise nadbiskup je blagoslovio relikvijar s Manom sv. Nikole. To je relikvija prvog stupnja, tekućina koja izlazi iz svečevog tijela tijekom godine u Bariju te se na dan prenošenja tijela sv. Nikole iz Male Azije u Bari ta tekućina vadi iz njegovog groba.

Za vrijeme mise župljanima je svečano predana relikvija sv. Nikole koju je  Crno dobilo na dar iz bazilike sv. Nikole u Bariju gdje se nalazi tijelo sv. Nikole. Relikviju sv. Nikole preuzeo je don Elvis Ražov, župnik Crnog, za vrijeme mise u petak, 28. studenog, u bazilici u Bariju. Relikviju mu je darovao Giovanni Distante, prior dominikanske zajednice sv. Nikole koji su čuvari groba sv. Nikole u Bariju. Dar relikvije Crnom je odobrio Giuseppe Satriano,  nadbiskup Barija, na zamolbu nadbiskupa Zgrablića.

„Mana sv. Nikole je sveta tekućina koja stoljećima izvire iz njegovih relikvija u Bariju. U tome prepoznajemo nježnu Božju blizinu i podsjećanje da je sv. Nikola trajni zaštitnik našeg životnog puta“, rekao je mons. Zgrablić, istaknuvši da kršćanska tradicija poštuje relikvije „jer nas one povezuju s konkretnim svjedocima vjere i otkrivaju da Bog kroz njihove živote ispisuje povijest spasenja“.

„Relikvije nose tjelesnost koja govori o utjelovljenju: Bog je postao čovjekom i ušao u našu stvarnost, a svetost je postala dostižna u svakodnevnom životu. One su znak da je Božja milost snažno djelovala u određenoj osobi, ali i da se preko nje, na milosnoj razini, nastavlja doticati života vjernika“, istaknuo je nadbiskup, rekavši da relikvije „bude svijest o zajedništvu svetih, o Crkvi koja nadilazi granice vremena i prostora, koja povezuje žive i preminule u hodu prema punini života u Bogu“.

U daru Mane sv. Nikole susrećemo „Božju ljubav koja je oblikovala sv. Nikolu i kroz njega dotaknula bezbrojne živote. Taj dar nas potiče na dublje pouzdanje u Božju prisutnost, na obraćenje srca i na spremnost da hodamo u svetosti. Relikvije nas usmjeravaju prema izvoru svetosti, Kristu, koji jedini daruje puninu života. Zato čudesni znak Mane ne promatramo samo kao povijesnu rijetkost, nego kao poziv da i mi, poput sv. Nikole, budemo nositelji Božje dobrote, zaštitnici slabih i svjedoci Krista u svijetu“, poručio je mons. Zgrablić.

Župna crkva sv. Nikole u Crnom je zaštićeni spomenik kulture RH, posvećena 1715. godine. Povijesni izvori spominju župu Crno u 15. st., a mjesto Crno u 13./14. stoljeću.

U ozračju zahvalnosti Bogu za prošlost, molitve za blagoslovljenu sadašnjost i budućnost i zajedništva, nadbiskup je rekao da 310. godišnjica posvete crkve otkriva ukorijenjenost vjere na prostoru Crnog koja se prenosila na naraštaje, ustrajnosti koja je oblikovala identitet tih ljudi koji su u Bogu nalazili oslonac i darivali mu svoje vrijeme, rad i ljubav.

„U obljetnici prepoznajemo važnost duhovnih temelja na kojima je izgrađena župna zajednica. Vjera ne počiva samo na povijesnim društveno – političkim događajima, nego na evanđeoskom nauku koji kroz stoljeća oblikuje srce naroda. Ukorijenjenost u Evanđelju daje župi stabilnost i snagu u svim okolnostima. Kad je život župe prožet Božjom riječju, liturgijom i sakramentima, poteškoće se lakše podnose, a radost se dijeli s većim zahvalnim srcem“, poručio je nadbiskup.

Podsjetio je da su se ljudi na području Crnog suočavali s različitim izazovima tijekom povijesti, ali vjera kao izvor snage ih je učvršćivala. „U tom iskustvu otkriva se istina: Božja blizina nosi čovjeka i daje mu svjetlo u neizvjesnosti.

Budućnost se oblikuje iz onoga što smo primili, iz vjernosti kršćanskim korijenima i otvorenosti Božjem djelovanju. Ona nastaje u zahvalnom srcu koje čuva stečeno dobro i iz naslijeđene duhovne baštine crpi nadahnuće za nove putove“, poručio je mons. Zgrablić. Poželio je da se i u budućnosti Crnog Evanđelje pretače u život, da obitelji budu mjesta rađanja života, molitve i ljubavi, da župa raste na vrlinama prošlih naraštaja i hoda u ritmu današnjeg vremena.

Budućnost žive zajednice rađa se u obitelji uronjenima u Božju prisutnost. Budućnost se učvršćuje i brigom za starije i bolesne koji podsjećaju da ljepota zajednice raste gdje se poštuju najranjiviji i koji nas potiču na suosjećanje, strpljivost i nježnost, poručio je nadbiskup.

„U vjernosti kršćanskim korijenima nastaje zajedništvo koje obogaćuje  susrete. Zajedništvo stvara povjerenje, toplinu i pripadnost. Iz takvog zajedništva rađa se zahvalnost, raspoloživost koja prepoznaje Božju prisutnost u svakodnevici. Zahvalno srce vidi dublje, šire i jasnije; ono otvara put suradnji, hrabrosti i djelovanju. Iz zahvalnosti izrasta i snaga za velike pothvate“, poručio je mons. Zgrablić i najavio ostvarenje velike želje i potrebe župljana o izgradnji nove, veće crkve u Crnom.

Nadbiskup je zahvalio svima koji daruju sebe za dobrobit župe, gradeći je dobrotom, predanošću i vjerom.

Na kraju mise, prisutnima se obratio i župnik Crnog don Elvis Ražov. Ražov je rekao da je prioru Distantetu u Bariju za vrijeme primopredaje relikvije darovao Škrinju sv. Šimuna s posvećenim pamukom i knjigu čiji je autor prof. dr. sc. Stjepan Krasić, o Sveučilištu u Zadru, koje su 1396. g. osnovali dominikanci i bilo je među najuglednijim sveučilištima ondašnje Europe.

Ražov je istaknuo da je 2025. godina važna za župu Crno, ali i za cijelu Crkvu, istaknuvši značaj 1700. obljetnice Nicejskog sabora uz koje se vezuje Nicejsko vjerovanje u kojem kršćani ispovijedaju da je Isus Krist istobitan s Ocem.

I sv. Nikola je sudjelovao na Nicejskom saboru. „On je bio veliki borac za istinu vjere, za istinu Kristovog Bogočovještva. Borio se za istinu Evanđelja da je Krist pravi Bog i pravi čovjek. Nekad se služio i nedopuštenim sredstvima, ali bio je borac za istinu, istinu vjere“, istaknuo je Ražov, poželjevši da nam sv. Nikola koji donosi pravu vjeru, donosi istinu onoga što je Krist navijestio u Evanđelju.

​U 2025. godini je i 100. godišnjica od utemeljenja svetkovine Krista Kralja i upravo u tom tjednu župljani Crnog su primili relikviju sv. Nikole u Bariju.

„Krist koji je Bog, on je i Kralj. Isus Nazarećanin, na križu piše ‘kralj židovski’, ali on je i Kralj svega svijeta, svega stvorenja i Njemu će se pokloniti svaka vlast. Sve će se podložiti Kristovim nogama i svi će priznati – Isus Krist jest Gospodin“, istaknuo je Ražov, rekavši da u Godini jubileja želimo primiti milosti Isusove kraljevske vlasti i po daru Božjeg milosrđa i oprosta; „da nam Gospodin udijeli oproštenje grijeha i svih vremenitih kazni po zagovoru sv. Nikole“.

Ražov je rekao da je u Knjigu spomena u Bariju napisao i zagovoru sv. Nikole povjerio izgradnju nove crkve u Crnom, blagoslov župe i cijelog hrvatskog naroda. ​​Nakon mise je bila procesija s kipom i relikvijom sv. Nikole koju su nakon procesije počastili župljani.

Župljani Crnog hodočastili su u Bari od 23. do 26. rujna 2025. kad su na grobu sv. Nikole u kripti bazilike blagoslovili novi crkveni župni barjak sv. Nikole. Župljanka Tea Vidaić napisala je i skladala novi Himan sv. Nikoli koji je bio pjevan na misi.

​Proslavi blagdana prethodila je Trodnevnica od srijede, 3. do petka, 5. prosinca. Prvog dana Trodnevnice fra Bojan Rizvan, župnik župe Presvetog Srca Isusova u Zadru, govorio je o temi „Biblijski temelj čašćenja relikvija“ te se na misi osobito molilo za djecu i mlade. Drugog dana fra Tomislav Vrsaljko, župnik župe Rođenja sv. Ivana Krstitelja u Zadru, izlagao je o temi „Sveti Nikola čudotvorac“ i moljene su Litanije sv. Nikoli.

Trećeg dana, don Zdenko Dundović, ravnatelj Teološko – katehetskog odjela na Sveučilištu u Zadru, izlagao je o temi „Sakramenti ili blagoslovine u vjeri Crkve“.

Ususret godišnjici posvete crkve, u Domu kulture u Crnom održan je  znanstveni skup „Crno na vrelu kršćanske baštine za svjetlu budućnost“ u petak, 21. studenog, na kojem su stručnjaci govorili o Crnom u crkvenom, društvenom, kulturnom, zemljopisnom, povijesnom, gospodarskom, domovinsko – obrambenom i demografskom kontekstu. Skup su organizirali Sveučilište u Zadru / Teološko – katehetski odjel, Odjel za geografiju, Odjel za povijest, Zadarska nadbiskupija i Župa Crno – Mjesni odbor Crno.

Crno je bilo na prvoj liniji obrane tijekom Domovinskog rata, a uz izgradnju gospodarske zone postaje sve više privlačno za život mladim obiteljima.

Ines Grbić

No votes yet.
Please wait...
Povezane teme :
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

Napišite pismo i osvojite izlet na Kornate: prilika za učenike viših razreda osnovne škole

Objavljeno

2 sata prije

-

13. ožujka 2026.

By

Udruga Argonauta pokrenula je poseban nagradni poziv za učenike viših razreda osnovnih škola (5.– razred) – priliku da osvoje besplatan jednodnevni izlet na Kornate, koji će se održati 16. svibnja u sklopu projekta „Kornati – važno je o moru znati 10“, koji financira Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih.

Cilj ovog poziva je približiti djeci prirodnu baštinu njihove županije te ih upoznati s jedinstvenom prirodom Kornatskog otočja, ali i ukazati im na važnost očuvanja našeg mora.

Sudjelovanje je jednostavno, ali zahtijeva malo kreativnosti. Razredi trebaju napisati pismo na temu: „Zašto baš moj razred treba ići na izlet na Kornate?“

Najkreativnije pismo osvojit će cjelodnevni izlet u jedan od najposebnijih prirodnih krajolika Hrvatske.

Pobjednički razred očekuje dan ispunjen prirodom, učenjem i avanturom. Uz edukativne radionice na brodu, učenici će sudjelovati u zabavnim aktivnostima kroz koje će upoznati prirodu Kornatskog otočja, ali i družiti se s ostalim sudionicima projekta. Ručak je osiguran, kao i prijevoz do Murtera.

Kako se prijaviti?

Profesori ili učenici trebaju poslati pismo razreda na e-mail: nela@argonauta.hr najkasnije do 16. travnja 2026. Nakon završetka natječaja organizatori će odabrati jedan razred koji će osvojiti ovaj jedinstveni izlet.

Iz Argonaute poručuju: „Tko zna – možda to budete baš vi. Okušajte sreću! Sretno svima!“

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTO) SAVRŠENA TEMPERATURA MORA? / Evolution Next Level u Zadru otvorio raspravu o budućnosti turizma i investicija

Objavljeno

2 sata prije

-

13. ožujka 2026.

By

Može li jedna destinacija dugoročno rasti bez jasne strategije, investicija i promišljenog upravljanja turizmom? Upravo je to pitanje otvorio prvi panel konferencije Evolution Next Level u Zadru, simbolično nazvan „Savršena temperatura mora?”, koji je okupio predstavnike europskih institucija, gospodarstva, investitora i regionalne politike. Panel je pokazao kako se turizam danas sve manje promatra samo kroz broj dolazaka i noćenja, a sve više kroz kvalitetu ponude, investicije, održivost i dugoročnu strategiju razvoja destinacije.

Sudionici panela bili su Nikolina Brnjac, zastupnica u Europskom parlamentu, Andreja Vukojević, potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore, Josip Bilaver, župan Zadarske županije te Burak Baykan, regionalni direktor Doğuş Grupe i predstavnik investitora koji stoji iza hotela Hyatt u Zadru.

U raspravi je istaknuto kako hrvatski turizam ulazi u novu fazu razvoja u kojoj se naglasak sve više stavlja na kvalitetu ponude, održivost i razvoj premium sadržaja, umjesto isključivo na rast broja gostiju. „Danas smo razgovarali o razvoju Zadra i Zadarske županije. Ovdje postoje ogromni potencijali. Sve ono što rade lokalne vlasti jasno pokazuje smjer razvoja Zadra kao velike i održive turističke destinacije. Posebno je važan naglasak na mladim ljudima i stvaranju uvjeta za kvalitetan život u lokalnoj zajednici, jer upravo to osigurava dugoročnu održivost turizma”, istaknula je Nikolina Brnjac.

S europske razine sve se snažnije potiče razvoj održivog turizma, upravljanja destinacijama temeljenog na podacima i ravnoteže između razvoja turizma i kvalitete života lokalne zajednice, što je bila jedna od ključnih tema razgovora. Panel je otvorio i pitanje pozicioniranja Hrvatske u premium segmentu turizma, gdje se sve više traže autentična iskustva, lokalna kultura i kvalitetna gastronomija, ali i veća ulaganja u sadržaje visoke dodane vrijednosti.

„Zaista je vrijedno raspravljati o ovim temama na ovakav način jer dobivamo različite perspektive, od europske razine, preko lokalne uprave, do investitora i gospodarstva. Upravo takva razmjena ideja, iskustava i planova može dovesti do konkretnih poslovnih suradnji i realizacije novih projekata” – naglasila je Andreja Vukojević, potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore, te dodala: “Zaključila bih da je zaista vrijedno na ovakav način raspravljati o ovim temama jer dobivamo različite informacije iz različitih perspektiva. Ono što je također vrlo važno svima nama jest razmjena ideja, iskustava i planova te, naravno, umrežavanje na ovakvim događanjima kako bi došlo do poslovne suradnje, konkretnih realizacija i rezultata. Vjerujem da će se to i dogoditi.”

Posebnu perspektivu donio je Burak Baykan, predstavnik investitora koji je kroz Hyatt projekt doveo jedan od najpoznatijih svjetskih hotelskih brendova u Zadar. Prema njegovim riječima, Hrvatska već godinama bilježi stabilan rast turizma, ali budući razvoj mora biti usmjeren prema kvaliteti i dugoročnom pozicioniranju destinacije na globalnom tržištu. „Hrvatska već dugi niz godina bilježi stabilan i održiv rast kada je riječ o broju posjetitelja, ali postaje jasno da turizam treba staviti veći naglasak na kvalitetu nakon što smo već postigli dobre rezultate u kvantiteti. Hrvatska ima velik potencijal za razvoj vrhunskog turizma”, istaknuo je Baykan.

U raspravi je naglašena i važnost povezivanja turizma s lokalnim gospodarstvom – od poljoprivrede i ribarstva do obrta i malih poduzetnika. „Poruka svim inovatorima i mladim poduzetnicima jest da budu odvažni i iskoriste svoj potencijal. Uz kvalitetnu ideju i proizvod moguće je dosegnuti tržište i ostvariti ozbiljne rezultate”, poručio je Josip Bilaver, župan Zadarske županije.

Panel „Savršena temperatura mora?” pokazao je kako se rasprava o turizmu sve više pomiče prema temama strateškog razvoja, investicija, održivosti i kvalitete života lokalne zajednice, a upravo takav pristup može pomoći destinacijama poput Zadra da se pozicioniraju kao moderne, održive i međunarodno konkurentne turističke destinacije. Događaj se održava pod pokroviteljstvom Ministarstva turizma i sporta, Zadarske županije, Grada Zadra te Turističkih zajednica Zadarske županije i Grada Zadra. Program manifestacije nalazi se na web stranici https://www.evolution-nextlevel.com/

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

Bogati program u ožujku posvećen arbanaškim umjetnicima i intelektualcima

Objavljeno

3 sata prije

-

13. ožujka 2026.

By

Tijekom ožujka u Zadru će se održati nekoliko kulturnih programa posvećenih arbanaškim umjetnicima i intelektualcima koji su svojim djelovanjem ostavili značajan trag u znanstvenom, književnom i umjetničkom životu grada. Društvo zadarskih Arbanasa i Gradska knjižnica Zadar organiziraju predavanje, izložbu i okrugli stol posvećen zaslužnim arbanaškim intelektualcima Augustinu i Aleksandru Stipčeviću, dok Narodni muzej Zadar predstavlja izložbu plakata zadarskog umjetnika Nila Karuca.

Izložba „Znakovi identiteta” – Nilo Karuc

U utorak, 17. ožujka u 19 sati u Gradskoj loži u Zadru bit će otvorena izložba „Znakovi identiteta” zadarskog umjetnika i grafičkog dizajnera Nila Karuca, u organizaciji Narodnog muzeja Zadar.

Izložba predstavlja izbor plakata koji svjedoče o autorskom rukopisu Nila Karuca i njegovu doprinosu vizualnoj kulturi Zadra. Kao jedan od značajnih zadarskih umjetnika i grafičkih dizajnera, Karuc je svojim plakatima obilježio brojne kulturne manifestacije i događanja, spajajući umjetnički izraz s funkcijom vizualne komunikacije.

Sjećanje na Augustina Stipčevića

U organizaciji Društva zadarskih Arbanasa u srijedu, 18. ožujka 2026., održat će se predavanje hrvatskog književnika Tomislava Marijana Bilosnića pod nazivom „Sjećanje na Augustina Stipčevića”. Predavač je osobno poznavao književnika Augustina Stipčevića te će kroz predavanje govoriti o njegovu životu, radu i značaju za književnost i kulturni život Zadra.

Cilj predavanja je potaknuti nove naraštaje arbanaških i zadarskih čitatelja na upoznavanje i čitanje djela Augustina Stipčevića, koji je u svojim pripovijetkama vrlo živopisno opisivao arbanašku sredinu i povijest zadarskih Arbanasa u 20. st.

Program započinje u 18 sati u Ogranku Gradske knjižnice Zadar „Aleksandar Stipčević” – Arbanasi.
Ulaz je slobodan.

Augustin Stipčević (Kotor, 28. VII. 1912 – Zagreb, 9. III. 1999) bio je hrvatski književnik koji je diplomirao na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Radio je kao djelatnik Ministarstva prosvjete, glavni urednik u izdavačkom poduzeću Zora te urednik časopisa Kulturni radnik, Scena, Teatar i Republika. Autor je brojnih pjesničkih i proznih djela, među kojima se ističu zbirka pjesama Nemirne vode (1937.), romani Glad na ledini (1956.), Cesta nema granice (1960.) i Vruće ljeto (1966.) te zbirka novela Zid bez prozora (1960). Njegov književni opus obilježavaju socijalne i psihološke teme, kao i prikazi života arbanaške zajednice.

Iz fonda Zavičajne zbirke zadarskih Arbanasa

U Ogranku Gradske knjižnice Zadar „Aleksandar Stipčević” – Arbanasi”, u organizaciji Gradske knjižnice Zadar, od 23. ožujka do 25. travnja 2026. bit će postavljena izložba građe iz fonda Zavičajne zbirke zadarskih Arbanasa, posvećena Aleksandru Stipčeviću, istaknutom znanstveniku, bibliograf i povjesničaru knjige.

Izložba donosi izbor njegovih knjiga i publikacija iz fonda knjižnice te podsjeća na doprinos koji je Aleksandar Stipčević dao proučavanju povijesti knjige, knjižničarstva i ilirskih studija.

Okrugli stol o Aleksandru Stipčeviću

U sklopu manifestacije Zadar čita, koju organizira Gradska knjižnica Zadar, u utorak, 24. ožujka 2026., s početkom u 12 sati u Odjelu za mlade, održat će se okrugli stol posvećen životu i djelu Aleksandra Stipčevića.

Na okruglom stolu sudjeluju:
• prof. dr. sc. Tatjana Aparac Jelušić
• prof. dr. sc. Serđo Dokoza
• Dina Bušić, pročelnica Upravnog odjela za kulturu i šport Grada Zadra
• Doroteja Kamber Kontić, ravnateljica Gradske knjižnice Zadar

Okrugli stol donosi osvrt na znanstveni rad i kulturni doprinos Aleksandra Stipčevića, jednog od najznačajnijih hrvatskih istraživača povijesti knjige i ilirskih studija te istaknutog predstavnika zadarske arbanaške zajednice.

Aleksandar Stipčević (Arbanasi, Zadar, 10. listopada 1930. – Zagreb, 1. rujna 2015.) bio je hrvatski arheolog, bibliolog, bibliograf, knjižničar, albanolog i povjesničar knjige. Diplomirao je arheologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a doktorirao na Filozofskom fakultetu u Zadru. Tijekom svoje bogate znanstvene karijere radio je u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, bio ravnatelj Knjižnice Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti (danas HAZU), glavni urednik Hrvatskoga biografskog leksikona te profesor na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Objavio je velik broj znanstvenih i stručnih radova te knjiga, osobito iz područja povijesti knjige, knjižničarstva i ilirskih studija. Među njegovim najpoznatijim djelima ističu se Iliri: povijest, život, kultura, Povijest knjige te trotomno djelo Socijalna povijest knjige u Hrvata, koje predstavlja jedno od najvažnijih istraživanja o ulozi knjige u hrvatskom društvu. Svojim radom ostavio je snažan trag u hrvatskoj znanosti i kulturi te se smatra jednim od najznačajnijih hrvatskih istraživača povijesti knjige.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu