Hrvatska
USUSRET IZBORIMA / Benkovac pao ispod 10.000 stanovnika. Ostaje bez zamjenika gradonačelnika i dva vijećnika
Uzbunila se ovih dana i nacionalna i lokalna javnost nakon što su mediji objavili da je Osijek izgubio status velikog grada jer je brojem stanovnika pao ispod 100 tisuća.
Ta vijest stara je čak tri godine, otkako je Državni zavod za statistiku (DZS) u siječnju 2022. objavio podatke o popisu stanovništva održanom u jesen 2021. godine.
Stara vijest ponovno je postala svježom jer se bliže lokalni izbori na kojima će Osijek trpjeti administrativne posljedice pada broja stanovnika ispod 100 tisuća. Naime, prema Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, umjesto dvoje zamjenika gradonačelnika imat će samo jednoga, a broj vijećnika u tamošnjem Gradskom vijeću bit će smanjen s 31 na 27.
Osijek i dalje veliki grad, Vinkovci više nisu
Osijek službeno sada ima 96.848 stanovnika, ali nije izgubio status velikog grada budući da prema već spomenutom zakonu svi gradovi u Hrvatskoj s više od 35.000 stanovnika imaju status velikog grada. U članku 19.a tog Zakona piše: “Veliki gradovi su jedinice lokalne samouprave koje su ujedno gospodarska, financijska, kulturna, zdravstvena, prometna i znanstvena središta razvitka šireg okruženja i koji imaju više od 35.000 stanovnika.”
Osijek se po svemu uklapa u tu definiciju.
No, jedan grad nedaleko Osijeka nakon prošlog je popisa stanovništva izgubio status velikog grada. Vinkovci su, naime, u deset godina s 35.312 stanovnika pali na 31.057 stanovnika.
Gradovi koji će imati manje gradskih vijećnika
I Osijek i Vinkovci, ali i još 13 gradova zbog pada broj stanovnika nakon lokalnih izbora u svibnju ove godine imat će manje vijećnika u gradskim vijećima. Broj vijećnika propisuje spomenuti Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi te Zakon o lokalnim izborima koji su doneseni uoči prošlih lokalnih izbora 2021. godine. Popis stanovništva proveden je nakon toga u jesen iste godine, pa će službeni podaci o broju stanovnika općina, gradova i županija biti važeći na ovogodišnjim izborima.
Osijek time više neće biti u rangu Rijeke i Splita, gradova koji imaju između 100.000 i 200.000 stanovnika i čija gradska vijeća imaju po 31 člana. Osijek će od sada imati 27 vijećnika i pridružiti se Zadru i Velikoj Gorici u kategoriji gradova od 60.000 do 100.000 stanovnika.
U 15 gradova u svibnju će biti birano manje gradskih vijećnika nego sada, a zbog pada broja stanovnika ispod zakonom propisanih limita. Osim toga, devet će ih ostati i bez sada jedinog zamjenika gradonačelnika jer nakon posljednjeg popisa nemaju više od 10 tisuća stanovnika, što je kriterij za postojanje te dužnosti. Od tih 15 gradova, čak devet ih je na istoku Hrvatske, a četiri su u Osječko-baranjskoj županiji – Osijek, Beli Manastir, Belišće i Valpovo.
BELI MANASTIR
2011. godine: 10.068 stanovnika
2021. godine: 8.053 stanovnika
Umjesto 15 imat će 13 vijećnika.
Ostaje bez zamjenika gradonačelnika.
BELIŠĆE
2011. godine: 10.825 stanovnika
2021. godine: 8.884 stanovnika
Umjesto 15 imat će 13 vijećnika.
Ostaje bez zamjenika gradonačelnika.
BENKOVAC
2011. godine: 11.026 stanovnika
2021. godine: 9.728 stanovnika
Umjesto 15 imat će 13 vijećnika.
Ostaje bez zamjenika gradonačelnika.
GAREŠNICA
2011. godine: 10.472 stanovnika
2021. godine: 8.672 stanovnika
Umjesto 15 imat će 13 vijećnika.
Ostaje bez zamjenika gradonačelnika.
HRVATSKA KOSTAJNICA
2011. godine: 2.756 stanovnika
2021. godine: 1.946 stanovnika
Umjesto 13 imat će 9 vijećnika.
IMOTSKI
2011. godine: 10.764 stanovnika
2021. godine: 9.321 stanovnik
Umjesto 15 imat će 13 vijećnika.
Ostaje bez zamjenika gradonačelnika.
KRIŽEVCI
2011. godine: 21.122 stanovnika
2021. godine: 19.052 stanovnika
Umjesto 19 imat će 15 vijećnika.
KUTINA
2011. godine: 22.760 stanovnika
2021. godine: 19.681 stanovnik
Umjesto 19 imat će 15 vijećnika.
OSIJEK
2011. godine: 108.048 stanovnika
2021. godine: 96,848 stanovnika
Umjesto 31 imat će 27 vijećnika i jednog umjesto dva zamjenika gradonačelnika.
PLETERNICA
2011. godine: 11.323 stanovnika
2021. godine: 9.243 stanovnika
Umjesto 15 imat će 13 vijećnika.
Ostaje bez zamjenika gradonačelnika.
PLOČE
2011. godine: 10.135 stanovnika
2021. godine: 8.252 stanovnika
Umjesto 15 imat će 13 vijećnika.
Ostaje bez zamjenika gradonačelnika.
VALPOVO
2011. godine: 11.563 stanovnika
2021. godine: 9.783 stanovnika
Umjesto 15 imat će 13 vijećnika.
Ostaje bez zamjenika gradonačelnika.
VINKOVCI
2011. godine: 35.312 stanovnika
2021. godine: 31.057 stanovnika
Umjesto 21 imat će 19 vijećnika.
VIROVITICA
2011. godine: 21.291 stanovnik
2021. godine: 19.366 stanovnika
Umjesto 19 imat će 15 vijećnika.
ŽUPANJA
2011. godine: 12.090 stanovnika
2021. godine: 9.246 stanovnika
Umjesto 15 imat će 13 vijećnika.
Ostaje bez zamjenika gradonačelnika.
Tri županije imat će manje skupštinara
Povrh toga, zbog Osječko-baranjska i Šibensko-kninska županija nakon predstojećih lokalnih izbora birat će šest članova županijskih skupština manje, a Istarska županija četvero manje.
Osječko-baranjska županija pala je ispod 300.000 stanovnika pa će umjesto 47 članova županijske skupštine ubuduće ih imati 41. U Istarskoj županiji zbog pada broja stanovnika ispod 200.000 od sada će biti 37 umjesto 41 član skupštine, a u Šibensko-kninskoj županiji, koja je pala ispod 100.000 stanovnika, umjesto 37 bit će 31 skupštinar.
U Hrvatskoj je na prošlom popisu stanovništva pobrojano 3.871.833 stanovnika, što je 413 tisuća manje nego na popisu 2011. godine. Broj stanovnika u gradovima manji je za 238.831, a u općinama za 157.529 od broja popisanih 2011. godine.
Rimac: Teže preko izbornog praga
Manji broj vijećnika u općinama, gradovima i županijama mogao bi se odraziti i na dinamiku političkog života u lokalnim sredinama jer bi manjim strankama i nezavisnim listama put do vijeća i skupština bio teži. Time bi bila sužena i politička ponuda.
“Teoretski je moguće da se to odrazi na manje stranke jer će tada izborni prag, bez obzira na to kako je definiran izbornim zakonom, tehnički biti znatno viši. To se događa i na nacionalnim izborima gdje je čak moguće preći izborni prag, a ne dobiti zastupnički mandat”, kaže politički analitičar Ivan Rimac.
On predviđa da će se to dogoditi i na lokalnim razinama, ali i natjerati političke opcije koje se natječu da se više posvete dobivanju izbora.
“Naravno, to neće ništa značiti za reprezentativnost pojedinih političkih skupina, ali će imati reperkusija na strategiju pojedinih poltičkih stranaka”, kaže.
Jesu li Osijek i Velika Gorica u istom rangu?
Kada je u pitanju Osijek, koji “kratak” za samo 3152 stanovnika do 100 tisuća ostaje uskraćen za četiri vijećnička mjesta i poziciju drugog zamjenika gradonačelnika, Rimac očekuje da u tom pogledu dođe do izmjena zakona.
“Sadašnje definiranje statusa grada praktički prijeti da gradovi koji se još drže iznad 100 tisuća stanovnika uskoro izgube taj status i da jedino Zagreb ostane s većim brojem zastupnika u Skupštini dok bi se ostali sveli na nužni broj. To nije dobro za zastupljenost različitih političkih opcija. Veći broj zastupnika ipak daje veću specifičnu težinu u odnosu na probleme lokalne zajednice. Primjerice, Osijek i Velika Gorica sada su u istom rangu, iako se Velika Gorica po mnogo čemu naslanja na Zagreb i ne baštini sve probleme kakve ima regionalni centar poput Osijeka”, rekao je Rimac.
Nakon burne nedjelje s obilnom kišom, na Jadranu uz puno vjetra i valova, ponedjeljak nam ipak nosi mirnije vremenske prilike.
Utjecaj jučerašnje ciklone slabi pa jutros mjestimične kiše ima uglavnom na Jadranu i krajevima uz Jadran. U Gorskom kotaru, Lici i dijelovima Korduna ponegdje ima i poledice zbog kiše koja se smrzava na tlu. Prijepodne ostaje slično, a poslijepodne se na Jadranu očekuje razvedravanje, najprije na sjevernom i srednjem dijelu, dok u srednjoj i južnoj Dalmaciji pljuskova može biti do večeri. Na kopnu općenito puno oblaka, mjestimice malo kiše, većinom u gorskoj Hrvatskoj gdje prijepodne još postoji opasnost od poledice.
Poslijepodne i na kopnu sve više suhog vremena uz mogućnost za koju zraku sunca. Vjetar u unutrašnjosti slab. Na sjevernom i srednjem Jadranu umjerena bura i sjeverozapadnjak, na jugu još uvijek jako jugo i jugozapadnjak. Najviša temperatura između 3 i 8°C, u Slavoniji ponegdje oko 10, a na Jadranu od 10 do 14 Celzijevih stupnjeva.
Sutra miran i suh dan. Na Jadranu većinom sunčano, a na kopnu će ujutro i prijepodne mjestimice biti magle i niskih oblaka, zatim i nešto sunca. Temperatura se neće bitnije mijenjati u odnosu na današnju, možda u unutrašnjosti danju bude toplije.
Novo pogoršanje vremena s obilnijom kišom i olujnim jugom zahvatit će Jadran već u srijedu od jutra, a kako dan odmiče proširit će se i na unutrašnjost zemlje. U četvrtak će kiša oslabjeti i prestati pa bi prema kraju tjedna trebalo biti više suhog vremena.
Subota nam donosi puno oblaka, osobito na Jadranu na čijem sjevernom dijelu već od jutra ima kiše. Tijekom dana kiša će biti sve češća i raširenija, najprije duž Jadrana i u krajevima uz Jadran, a poslijepodne i navečer će je mjestimice biti i u nizinama unutrašnjosti.
Vjetar na kopnu slab do umjeren južnih smjerova, a na Jadranu će puhati umjereno, u Dalmaciji i jako jugo. Temperatura zraka u unutrašnjosti od 1 do 7, u Slavoniji ponegdje i viša. Duž obale između 11 i 15 Celzijevih stupnjeva.
Nedjelja će biti još nepovoljnija. Na Jadranu obilna kiša, osobito u Dalmaciji gdje su lokalno mogući izraženiji grmljavinski pljuskovi. Kiše će biti i na kopnu, osobito u drugom dijelu dana. U najvišem gorju može biti susnježice i snijega. Puhat će slab do umjeren vjetar južnih smjerova, na Jadranu umjereno i jako jugo, u Dalmaciji s olujnim udarima. Poslijepodne će jugo oslabjeti i kratkotrajno okrenuti na jugozapadni i sjeverozapadni vjetar. Temperatura na kopnu od 2 do 7, na istoku ponegdje viša, a na Jadranu između 9 i 14 Celzijevih stupnjeva.
U ponedjeljak i utorak prolazno smirivanje vremena, a nova ciklona s oborinama nam dolazi u srijedu.
Hrvatska
Nastavnici upozoravaju na totalni gubitak autoriteta u učionicama: “Postali smo životinje za odstrel”
Hrvatsko školstvo sve se češće opisuje kao zemlja odlikaša, no iza izvrsnih prosjeka krije se sustav u kojem su ocjene izgubile stvarnu vrijednost, upozoravaju nastavnici, profesori i psiholozi
Sugovornici HRT-a slažu se da je autoritet škole ozbiljno narušen, kriteriji su sniženi, a pritisak roditelja i administracije sve veći. Loša ocjena, koja je nekad bila poticaj za veći trud, danas je, kažu, povod za sukobe s roditeljima i prijave inspekcijama.
Nema više nastavničkog autoriteta
Profesor hrvatskog jezika Žarko Gazzari ističe da je nastavnički autoritet sustavno potkopan. „Nekad je loša ocjena bila signal djetetu da mora više raditi. Danas roditelji idu u otvoreni sukob s nastavnicima i posežu za inspekcijama“, rekao je, dodajući da je sustav postavljen tako da se nezadovoljstvo roditelja mora izbjeći po svaku cijenu, a nastavnik ostaje nezaštićen.
Slična iskustva ima i profesor Danijel Tomašić iz Gornjogradske gimnazije, koji upozorava da učenici dolaze s izvrsnim ocjenama, ali slabijim znanjem i radnim navikama. „Paralelno s rastom prosjeka dolazi do stalnog snižavanja kriterija jer se svaki ozbiljniji zahtjev brzo doživljava kao nepravda“, kaže Tomašić, upozoravajući i na strah od inspekcija koje zbog goleme administracije „uvijek mogu nešto pronaći“.
‘Životinje za odstrel’
Učiteljica razredne nastave Vlatka Baković podsjeća da nekad ni odlični učenici nisu imali samo petice. „Danas se učiteljske odluke redovito preispituju, a djecu se navikava da dobivaju ono što nisu zaslužila“, ističe, upozoravajući na društvenu glorifikaciju izvrsnosti i iluziju uspjeha.
Jedan od najbolnijih opisa stanja dala je profesorica engleskog jezika Ana Majnarić. „Nastavnici su postali životinje za odstrel. Sustav se administrativnim opterećenjima i inspekcijama sustavno okreće protiv njih“, poručila je, dodajući da se svaka ocjena ispod petice doživljava kao povod za pritisak roditelja, a ne kao prilika da se djetetu pomogne.
Psihologinja Nataša Jokić Begić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu upozorava da takav sustav ostavlja ozbiljne posljedice na mentalno zdravlje djece. „Petica više nije ocjena, nego propusnica za daljnje školovanje. U savjetovališta dolaze izvrsni učenici s tjeskobom, perfekcionizmom pa čak i samoozljeđivanjem zbog ‘neuspjeha’ poput četvorke“, navodi.
FOTO / Bokanjac prikupio 5.000 € za komunikatore djece Udruge ZARATINIĆI
(FOTO) OKRUGLI STOL U ZADRU / Ramljak: Strašno je što prijatelj može napraviti prijatelju; Braš: Ovisnost o digitalnom svijetu teža je od ovisnosti o heroinu
TRIBINA U POMORSKOJ ŠKOLI: Kako tinejdžeru biti roditelj
PROGNOZA / Stiže jugo, temperature rastu i do 15 °C: U nekim krajevima i do 50 litara kiše
300. OBLJETNICA DOLASKA ARBANASA U ZADAR / U sljedećem tjednu niz događanja. Donosimo program…
WWW.CROLIBERTAS.HR / Uskoro nova naplata cestarine, od danas dostupna web stranica sa svim informacijama
ŠPICA!
DIGITALNI ZDRAVSTVENI ASISTENT / Stiže ZdrAVKO. Bit će dostupan 24 sata dnevno, evo gdje ga pronaći i za što služi
Najopasnija hrana koju možete kupiti u trgovini – još gore je što mislite da je zdrava
FIBA WORLD TOUR / Hrvatska i Zadar postaju svjetska pozornica košarke! U naš grad stiže 14 najboljih 3×3 ekipa svijeta
(VIDEO) “PITI, JEST PIT!” / Zadarski autorski bend Elkan Florida ima novi singl
VIDEO / Zadarski blues rock trio Rich Man predstavlja debitantski album “Sound Attack”
VIDEO / Najduži most na svijetu: Pogledajte kako izgleda ovo svjetsko čudo i zašto vozači dobivaju napade panike
FOTO/VIDEO: Ines Jozić i Lovre Antišin pobjednici polumaratona Maslenica 2026
