Connect with us

Hrvatska

USUSRET IZBORIMA / Benkovac pao ispod 10.000 stanovnika. Ostaje bez zamjenika gradonačelnika i dva vijećnika

Objavljeno

2 mjeseca prije

-

Uzbunila se ovih dana i nacionalna i lokalna javnost nakon što su mediji objavili da je Osijek izgubio status velikog grada jer je brojem stanovnika pao ispod 100 tisuća.

Ta vijest stara je čak tri godine, otkako je Državni zavod za statistiku (DZS) u siječnju 2022. objavio podatke o popisu stanovništva održanom u jesen 2021. godine.

Stara vijest ponovno je postala svježom jer se bliže lokalni izbori na kojima će Osijek trpjeti administrativne posljedice pada broja stanovnika ispod 100 tisuća. Naime, prema Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, umjesto dvoje zamjenika gradonačelnika imat će samo jednoga, a broj vijećnika u tamošnjem Gradskom vijeću bit će smanjen s 31 na 27.

Osijek i dalje veliki grad, Vinkovci više nisu

Osijek službeno sada ima 96.848 stanovnika, ali nije izgubio status velikog grada budući da prema već spomenutom zakonu svi gradovi u Hrvatskoj s više od 35.000 stanovnika imaju status velikog grada. U članku 19.a tog Zakona piše: “Veliki gradovi su jedinice lokalne samouprave koje su ujedno gospodarska, financijska, kulturna, zdravstvena, prometna i znanstvena središta razvitka šireg okruženja i koji imaju više od 35.000 stanovnika.”

Osijek se po svemu uklapa u tu definiciju.

No, jedan grad nedaleko Osijeka nakon prošlog je popisa stanovništva izgubio status velikog grada. Vinkovci su, naime, u deset godina s 35.312 stanovnika pali na 31.057 stanovnika.

Gradovi koji će imati manje gradskih vijećnika

I Osijek i Vinkovci, ali i još 13 gradova zbog pada broj stanovnika nakon lokalnih izbora u svibnju ove godine imat će manje vijećnika u gradskim vijećima. Broj vijećnika propisuje spomenuti Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi te Zakon o lokalnim izborima koji su doneseni uoči prošlih lokalnih izbora 2021. godine. Popis stanovništva proveden je nakon toga u jesen iste godine, pa će službeni podaci o broju stanovnika općina, gradova i županija biti važeći na ovogodišnjim izborima.

Osijek time više neće biti u rangu Rijeke i Splita, gradova koji imaju između 100.000 i 200.000 stanovnika i čija gradska vijeća imaju po 31 člana. Osijek će od sada imati 27 vijećnika i pridružiti se Zadru i Velikoj Gorici u kategoriji gradova od 60.000 do 100.000 stanovnika.

U 15 gradova u svibnju će biti birano manje gradskih vijećnika nego sada, a zbog pada broja stanovnika ispod zakonom propisanih limita. Osim toga, devet će ih ostati i bez sada jedinog zamjenika gradonačelnika jer nakon posljednjeg popisa nemaju više od 10 tisuća stanovnika, što je kriterij za postojanje te dužnosti. Od tih 15 gradova, čak devet ih je na istoku Hrvatske, a četiri su u Osječko-baranjskoj županiji – Osijek, Beli Manastir, Belišće i Valpovo.

BELI MANASTIR
2011. godine: 10.068 stanovnika
2021. godine: 8.053 stanovnika
Umjesto 15 imat će 13 vijećnika.

Ostaje bez zamjenika gradonačelnika.

BELIŠĆE
2011. godine: 10.825 stanovnika
2021. godine: 8.884 stanovnika

Umjesto 15 imat će 13 vijećnika.
Ostaje bez zamjenika gradonačelnika.

BENKOVAC
2011. godine: 11.026 stanovnika

2021. godine: 9.728 stanovnika
Umjesto 15 imat će 13 vijećnika.
Ostaje bez zamjenika gradonačelnika.

GAREŠNICA

2011. godine: 10.472 stanovnika
2021. godine: 8.672 stanovnika
Umjesto 15 imat će 13 vijećnika.
Ostaje bez zamjenika gradonačelnika.

HRVATSKA KOSTAJNICA
2011. godine: 2.756 stanovnika
2021. godine: 1.946 stanovnika
Umjesto 13 imat će 9 vijećnika.

IMOTSKI
2011. godine: 10.764 stanovnika
2021. godine: 9.321 stanovnik
Umjesto 15 imat će 13 vijećnika.

Ostaje bez zamjenika gradonačelnika.

KRIŽEVCI
2011. godine: 21.122 stanovnika
2021. godine: 19.052 stanovnika
Umjesto 19 imat će 15 vijećnika.

KUTINA
2011. godine: 22.760 stanovnika
2021. godine: 19.681 stanovnik
Umjesto 19 imat će 15 vijećnika.

OSIJEK
2011. godine: 108.048 stanovnika
2021. godine: 96,848 stanovnika
Umjesto 31 imat će 27 vijećnika i jednog umjesto dva zamjenika gradonačelnika.

PLETERNICA
2011. godine: 11.323 stanovnika
2021. godine: 9.243 stanovnika
Umjesto 15 imat će 13 vijećnika.
Ostaje bez zamjenika gradonačelnika.

PLOČE
2011. godine: 10.135 stanovnika
2021. godine: 8.252 stanovnika
Umjesto 15 imat će 13 vijećnika.
Ostaje bez zamjenika gradonačelnika.

VALPOVO
2011. godine: 11.563 stanovnika
2021. godine: 9.783 stanovnika
Umjesto 15 imat će 13 vijećnika.
Ostaje bez zamjenika gradonačelnika.

VINKOVCI
2011. godine: 35.312 stanovnika
2021. godine: 31.057 stanovnika
Umjesto 21 imat će 19 vijećnika.

VIROVITICA
2011. godine: 21.291 stanovnik
2021. godine: 19.366 stanovnika
Umjesto 19 imat će 15 vijećnika.

ŽUPANJA
2011. godine: 12.090 stanovnika
2021. godine: 9.246 stanovnika
Umjesto 15 imat će 13 vijećnika.
Ostaje bez zamjenika gradonačelnika.

Tri županije imat će manje skupštinara

Povrh toga, zbog Osječko-baranjska i Šibensko-kninska županija nakon predstojećih lokalnih izbora birat će šest članova županijskih skupština manje, a Istarska županija četvero manje.

Osječko-baranjska županija pala je ispod 300.000 stanovnika pa će umjesto 47 članova županijske skupštine ubuduće ih imati 41. U Istarskoj županiji zbog pada broja stanovnika ispod 200.000 od sada će biti 37 umjesto 41 član skupštine, a u Šibensko-kninskoj županiji, koja je pala ispod 100.000 stanovnika, umjesto 37 bit će 31 skupštinar.

U Hrvatskoj je na prošlom popisu stanovništva pobrojano 3.871.833 stanovnika, što je 413 tisuća manje nego na popisu 2011. godine. Broj stanovnika u gradovima manji je za 238.831, a u općinama za 157.529 od broja popisanih 2011. godine.

Rimac: Teže preko izbornog praga

Manji broj vijećnika u općinama, gradovima i županijama mogao bi se odraziti i na dinamiku političkog života u lokalnim sredinama jer bi manjim strankama i nezavisnim listama put do vijeća i skupština bio teži. Time bi bila sužena i politička ponuda.

“Teoretski je moguće da se to odrazi na manje stranke jer će tada izborni prag, bez obzira na to kako je definiran izbornim zakonom, tehnički biti znatno viši. To se događa i na nacionalnim izborima gdje je čak moguće preći izborni prag, a ne dobiti zastupnički mandat”, kaže politički analitičar Ivan Rimac.

On predviđa da će se to dogoditi i na lokalnim razinama, ali i natjerati političke opcije koje se natječu da se više posvete dobivanju izbora.

“Naravno, to neće ništa značiti za reprezentativnost pojedinih političkih skupina, ali će imati reperkusija na strategiju pojedinih poltičkih stranaka”, kaže.

Jesu li Osijek i Velika Gorica u istom rangu?

Kada je u pitanju Osijek, koji “kratak” za samo 3152 stanovnika do 100 tisuća ostaje uskraćen za četiri vijećnička mjesta i poziciju drugog zamjenika gradonačelnika, Rimac očekuje da u tom pogledu dođe do izmjena zakona.

“Sadašnje definiranje statusa grada praktički prijeti da gradovi koji se još drže iznad 100 tisuća stanovnika uskoro izgube taj status i da jedino Zagreb ostane s većim brojem zastupnika u Skupštini dok bi se ostali sveli na nužni broj. To nije dobro za zastupljenost različitih političkih opcija. Veći broj zastupnika ipak daje veću specifičnu težinu u odnosu na probleme lokalne zajednice. Primjerice, Osijek i Velika Gorica sada su u istom rangu, iako se Velika Gorica po mnogo čemu naslanja na Zagreb i ne baštini sve probleme kakve ima regionalni centar poput Osijeka”, rekao je Rimac.

 
Povezane teme :
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Povlači se popularna vrsta zimnice: Nije sigurna za konzumaciju, javite se u trgovinu

Objavljeno

4 dana prije

-

25. travnja 2025.

By

Michal Jarmoluk from Pixabay / ilustracija

Iz trgovine su kupce obavijestili da proizvod povlače iz predostrožnosti.

Proizvod se povlači iz prodaje zbog moguće prisutnosti komadića stakla u sadržaju, izvijestili su iz KTC-a.

Riječ je o staklenkama Zvijezda delikates krastavaca 670 g. Obavijest se odnosi na LOT broj: L040425N102, rok trajanja: 23. 1. 2028., dobavljač:Zvijezda plus d. o. o.

Iz KTC-a su pozvali kupce da se jave na prodajno mjesto gdje su proizvod kupili radi povrata novca.

Proizvod su odlučili povući iz prodaje iz predostrožnosti, nakon što je nekoliko dana prije na stranicama “Halo, inspektore” objavljeno da je jedan kupac u staklenki krastavaca koju je kupio u Sparu pronašao komadiće stakla.

Na upit platforme “Halo, inspektore” iz Zvijezde su odgovorili kako se ispričavaju kupcu te su odmah pokrenuli interni postupak i kontaktirali s proizvođačem Naturala d. o. o. iz Slatine.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Znate li zašto je Uskrs najveći kršćanski blagdan i kako ga slave Hrvati?

Objavljeno

1 tjedan prije

-

19. travnja 2025.

By

Kršćani danas slave svoj najveći blagdan, središnji događaj kršćanstva – Kristovo uskrsnuće od mrtvih. Spomen Kristova uskrsnuća slavi se svečanim misama, koje u većim gradovima predvode nadbiskupi i biskupi.

Noć uoči uskrsne nedjelje slavilo se vazmeno bdijenje, a mnogi smatraju kako je to najbogatiji liturgijski obred u Crkvi. Najranije kršćanske zajednice, po uzoru na pashalno bogoslužje, provodile uskrsnu noć u bdjenju, čitanju biblijskih tekstova i molitvama u očekivanju ponovnoga dolaska Gospodnjega.

Blagdan Uskrsa ne slavi se svake godine u isto vrijeme, već u prvu nedjelju nakon prvoga proljetnoga punog mjeseca (uštapa). Budući da prvi proljetni uštap može biti između 22. ožujka i 25. travnja, Uskrs se slavi unutar toga vremena.

Podrijetlo Uskrsa je u židovskom blagdanu Pashe pa su u katoličkoj liturgiji prisutni mnogi biblijski tekstovi koji podsjećaju na izlazak izabranoga naroda iz egipatskoga sužanjstva i prelazak preko Crvenoga mora.

Od III. stoljeća zaživjela je praksa krštenja katekumena u uskrsnoj noći, od IV. stoljeća Uskrs se slavi tri dana – počinje s večerom Gospodnjom na Veliki četvrtak, preko Velikoga petka i Velike subote, a završava uskrsnim vesperama; vrhunac slavlja čini bdijenje noć uoči Uskrsa. Priprema za Uskrs je 40-dnevni post što počinje na Pepelnicu, kao vremenom sjećanja na krsna obećanja, a kod odraslih katekumena priprava za krštenje i pokore.

Uskrsna je nedjelja jednako tako početak uskrsnoga ciklusa (Pentekoste), koji se zaključuje svetkovinom Duhova; prvih osam uskrsnih dana čini uskrsnu oktavu. Od 4. lateranskoga koncila godine 1215. uvedena je obveza da se vjernici najmanje jednom u godini moraju ispovjediti i o Uskrsu pričestiti.

U zapadnoj liturgiji uskrsno bdjenje obuhvaća blagoslov ognja, paljenje svijeće na “ognju bdjenja” i ophod kroz crkvu, nastavlja se podužim bogoslužjem riječi (pet starozavjetnih i dva novozavjetna čitanja), potom obnovom krsnih obećanja i naposljetku euharistijom.

U hrvatskoj tradicijskoj kulturi isprepleteni su katolički crkveni obredi s tradicijama drugoga podrijetla, posebno običajima i obredima vezanima uz proljetno buđenje prirode. U Velikom tjednu pripremalo se za nastupajuće blagdane – uređivala se kuća, pripremala hrana i odjeća, bojila i ukrašavala jaja – pisanice.

Od Velikoga petka kada utihnu crkvena zvona pa do njihove ponovne uporabe na Veliku subotu mještani su se pozivali na molitvu i u crkvu čegrtaljkama, škrebetaljkama i klepetarnicama.

Uobičajeno je pjevanje crkvenih pučkih napjeva i procesije. Post i nemrs završavaju svečanim blagoslovom jela u crkvi i njegovim blagovanjem u obiteljskom krugu na sam Uskrs. U nekim krajevima uobičajen je bio crkveni blagoslov vatre i obnova kućne vatre te paljenje uskrsnih krjesova, vazmenki. Na Uskrsni ponedjeljak, nakon dugoga vremena odricanja od zabave i plesa, ponovno je započinjao društveni život.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

U Jadranu snimljen veliki morski pas: “Umro bih od straha da ga vidim blizu”

Objavljeno

2 tjedna prije

-

14. travnja 2025.

By

Pixabay/Ilustracija

Kod mjesta Brestova na otoku Cresu u nedjelju je u moru snimljen veliki morski pas. Riječ je o golemoj psini latinskog naziva cetorhinus maximus.

Nakon kitopsine riječ je drugoj najvećoj vrsti ribe na svijetu koja može narasti i do deset metara dužine. No, bezopasan je za ljude i životinje jer se hrani planktonima i drugim sitnim organizmima.

Pojavljuje se u mirnim i toplim vodama te se nerijetko naziva i “basking shark” (sunčajuća psina) zbog načina hranjenja i tromog kretanja. Nalazi se na popisu strogo zaštićenih životinjskih vrsta Republike Hrvatske, a već je viđen blizu naše obale.

“Umro bih od straha da ga vidim blizu sebe, ali predivno ga je vidjeti s broda”, jedan je komentar u Facebook grupi Živi svijet Jadranskog mora.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu