Connect with us

Hrvatska

HRejting: Kako stoje političke stranke nakon predsjedničkih izbora?

Objavljeno

-

Predsjednički su izbori prošli, lokalni tek dolaze, pa se vraća veliko zanimanje za popularnosti stranaka.

U veljači ju je za HRT mjerila agencija Promocija Plus na uzorku od 1000 stanovnika. Najveća greška ankete koja je provedena od 15. do 18. veljače iznosi +/- 3,53%, a pouzdanost 95%.

Prvi je HDZ koji trenutačno podupire četvrtina birača – točno 25,9%. Druga četvrtina je SDP-ova koji zaostaje samo 2,3% i sad su na 23,6%.

Petpostotni izborni prag prelaze još samo dvije stranke: Možemo koji ima 9,2% i Most koji ima 6,8%.

Među preostalih 15, mahom parlamentarnih stranaka, samo dvije koje su donedavno bile jedna, uspjele su “dobaciti” do dva postotna boda. To su Penavin DP (2,2%) i Radićev DOMINO (2,0%).

Najveća je “konkurencija” u kategoriji jedan postotni bod biračke potpore. “Mrtva trka” je među čak 8 stranaka. Predvode ih: Centar (1,2%) i HSS (1,2%) koje u stopu slijede Pravo i pravda (1,1%), Radnička fronta (1,1%), IDS (1,1%), Nezavisna platforma Sjever (1,1%), HNS (1,0%) i Fokus (1,0%). Ispod jednog postotnog boda su: parlamentarni Hrvatski suverenisti (0,8%) i vladajući HSU (0,8%), zatim Odlučnost i pravednost (0,7%), pa također vladajući – Hrebakov HSLS (0,6%) i Zekanovićev HDS (0,4%).

Kakvi su usponi ili padovi kada se HRejting za veljaču usporedi s prošlomjesečnim?

Ima manjih uspona i malo većih padova, ali to još ne utječe na konačni poredak. No uzme li se u obzir da su ankete u pravilu pokazatelj trendova, a ne projekcija izbornih rezultata, onda su stranke lijevo od centra u prednosti naspram onih od centra desno. U tom političkom spektru kreću se dvije od četiri stranke koje prelaze izborni prag.

Jedna je HDZ koji je u mjesec dana najviše pao (-0,73%), a druga Most koji je pao malo ili zanemarivo (-0,15%). Također malo, ali manje zanemarivo, SDP je rastao (+0,56%).

Jedina još preostala stranka s lijevog centra koja prelazi izborni prag Možemo! ondje je gdje je bila i u siječnju. S obzirom na statističku pogrešku ankete i metodologiju, plus od 0,08% ne može se tretirati kao rast. Isto vrijedi i za neodlučne kojih je ovaj mjesec malo manje (-0,11%) nego prošli, ali i dalje velikih 16,59%.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva

Objavljeno

-

By

Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.

Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.

Upozorenja za subotu

Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

DHMZ
DHMZ

Upozorenje za nedjelju

Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

DHMZ
DHMZ
Nastavi čitati

Hrvatska

MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka

Objavljeno

-

By

Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.

Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.

Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.

Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.

Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.

Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).

Nastavi čitati

Hrvatska

Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost

Objavljeno

-

By

Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.

Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.

Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.

“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.

“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.

Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu