Hrvatska
U 2025. vas čeka puno prilika za spajanje neradnih dana!
Iduću su godinu mnogi već nazvali idealnom za planiranje odmora i spajanje blagdana i državnih praznika s vikendima. Nova godina je u srijedu pa se, sa samo dva radna dana, četvrtkom i petkom, može spojiti s vikendom 4. i 5. siječnja, a u ponedjeljak, 6. siječnja, blagdan je Sveta tri kralja, što znači mogući odmor od čak 6 dana.
Uskrs je sljedeće godine 20. travnja, a Uskrsni ponedjeljak kao i svake godine donosi dodatni neradni dan.
Praznik rada, 1. svibnja, pada na četvrtak pa se, spajanjem s petkom i vikendom, dobije četverodnevni odmor. Dan državnosti, 30. svibnja, je u petak, što znači produljeni trodnevni vikend.
Tijelovo, blagdan koji se uvijek slavi četvrtkom, iduće je godine 19. lipnja, a spajanjem s petkom dobiju se četiri dana odmora.
Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, 5. kolovoza, 2025. obilježava se u utorak pa se, sa spojenim ponedjeljkom i vikendom prije, dobije četverodnevni odmor. Blagdan Velike Gospe, 15. kolovoza, je u petak, što znači – produljeni trodnevni vikend.
Blagdan Svih svetih, 1. studenog, je subota, a 18. studenog, Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata, utorak, pa se otvara mogućnost spajanja s vikendom prije.
Božić i blagdan svetog Stjepana iduće godine su u četvrtak i petak, na što se automatski nadovezuje vikend.
14 blagdana i državnih praznika
Pogled na novu kalendarsku godinu otkriva – 2025. izvrsna je za ono što Hrvati obožavaju – spajanje neradnih dana.
U godini pred nama 14 je slobodnih dana, odnosno blagdana ili državnih praznika. No ono što se zaista računa kao uspjeh su radni dani pretvoreni u neradne – takvih potencijalnih dana u 2025. bit će 6.
Prva šansa stiže već s prvim vikendom. Budući da Nova godina pada na srijedu, ako se spoji s vikendom i blagdanom Sv. Tri kralja dobiveno je 6 slobodnih dana.
A onda ništa sve do svibnja i Praznika rada, zatim blagdana Tijelova te državnih praznika u kolovozu i studenom.
Slobodni dani kod poslodavaca često imaju negativan predznak, no oni radnicima nisu darovani, oduzimaju se od dana godišnjeg odmora, a ne stoje ništa ni državu ni poslodavce.
“Mudri poslodavci se organiziraju tako da početkom godine daju mogućnost pred svoje radnike ako se neki blagdani, vikendi i nešto može spajati da se unaprijed jave kome bi kako pasalo i tako se rasporede”, kazao je Krešimir Sever za HRT, predsjednik Gospodarsko-socijalnog vijeća.
Koliko god bili dobri u ovoj kombinatorici, ona nije svojstvena samo Hrvatima.
“To nije hrvatski izum, to nije hrvatski proizvod, vani izvan Hrvatske se to koristi dugi niz godina, u pravilu dogovorno, zna se već godinu dana unaprijed kako će se tko spajati”, dodao je Sever.
Slobodni dani pozitivno utječu na produktivnost
Da spajanje čini dobro i radniku i poslodavcu, potvrđuju istraživanja.
“Slobodni dani povoljno utječu na produktivnost, naravno da je tu važno i kako provodimo to slobodno vrijeme da se odvojimo i fizički od mailove, mobitela, ali i mentalno”, rekla je psihologinja Ines Begčević.
Ipak za ostvarivanje prava na slobodne dane nužan je obostran i pravodoban – dogovor.
Hrvatska
PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva
Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.
Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.
Upozorenja za subotu
Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

Upozorenje za nedjelju
Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

Hrvatska
MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka
Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.
Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.
Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.
Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.
Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).
Hrvatska
Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost
Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.
Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.
Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.
“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.
“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.
Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.
-
magazin6 dana prijeVitamini B kompleksa: Koje su prednosti i kako se točno uzimaju?
-
Hrvatska7 dana prijeLiječnici upozoravaju na trend među mladima: Peptidi nisu bezazleni
-
Sport6 dana prijeMladi Zadrani i dvije bivše igračice ŽKK Zadar Plus osvojili PRO 3×3 turnir u Šibeniku
-
magazin6 dana prijeHoroskop za 27. srpnja 2026.




