Hrvatska
Turisti su ocjenjivali kvalitetu cesta diljem svijeta, evo na koje su mjesto stavili hrvatske prometnice
Vožnja u novoj zemlji može biti zabavno i uzbudljivo iskustvo, ovisno o tome kamo idete. Uz glatke ceste i prekrasan krajolik u kojem možete uživati, postoje mnoge zemlje koje svojim turistima nude ugodno iskustvo vožnje.
Međutim, vožnja stranim cestama također može biti i neugodno iskustvo. Kretanje nepoznatim putevima može biti izazov za vozačke sposobnosti, a veliku ulogu igraju kvaliteta ceste i infrastruktura.
Popularna stranica DiscoverCars provela je novo istraživanje o kvaliteti cesta diljem svijeta. Ispitali su točno 11.003 vozača-turista o vremenu provedenom na godišnjem odmoru, s pitanjima koja se odnose na kvalitetu cesta u zemlji koju su posjetili.
Ove recenzije iz cijelog svijeta pomogle su im da rangiraju prvih deset zemalja koje imaju najbolju kvalitetu cesta, a među njima se našla i Hrvatska. Također su rangirali one zemlje koje su dobile najgore ocjene, koristeći posebnu metodu rangiranja. Zamolili su ispitanike da ocijene zemlju u kojoj su se vozili od 1 do 10 na temelju kvalitete cesta.
Zemlje s najboljim cestama
Prema vozačima-turistima, Novi Zeland zauzima prvo mjesto za najbolju kvalitetu cesta s ocjenom 8,71 od 10. Ova otočna država smještena u Oceaniji nudi zapanjujući krajolik, zbog čega je vožnja zemljom ugodno iskustvo te navode da su “ceste bile savršene”.
Na drugom mjestu s ocjenom 8,70 od 10 nalazi se Poljska. Ova srednjoeuropska zemlja popularno je mjesto za odmor, a turisti su iznenađeni dobro održavanim i izvrsnim cestama za vožnju.
Treće mjesto zauzimaju Kanarski otoci u Španjolskoj, s ocjenom 8,61 od 10. Kvaliteta cesta na ovim otocima općenito je vrlo dobra jer su dobro održavane, što turistima olakšava istraživanje krajolika i atrakcija.
Na četvrtom mjestu je Njemačka, s ocjenom 8,45 od 10. Kvaliteta cesta u Njemačkoj općenito je vrlo dobra zahvaljujući mreži autocesta. Vozači-turisti smatraju da su ceste u dobrom stanju, unatoč čestim radovima.
Na petom mjestu za najbolju kvalitetu cesta su Balearski otoci, Španjolska. Ocjenu 8,44 od 10 od vozača turista. Balearski otoci sastoje se od četiri otoka – Mallorca, Menorca, Ibiza i Formentera, a svaka se može pohvaliti nevjerojatnim plažama i izvrsnom kvalitetom cesta.
Francuska zauzima šesto mjesto, s ocjenom 8,40 od 10. Budući da imaju odličnu cestovnu infrastrukturu i dobro održavane ceste s naplatom cestarine, turistima je vožnja u Francuskoj bila ugodna.
Hrvatska među top 10
Na sedmom mjestu s ocjenom 8,39 od 10 je Hrvatska. Turisti navode da se naša zemlja može se pohvaliti nevjerojatnim krajolikom, prekrasnim plažama i toplim vremenom. Što se tiče kvalitete cesta, kažu da imamo dobro održavanu cestovnu infrastrukturu, što je čini ugodnim iskustvom za turističke vozače.
Na osmo mjesto dolazi Španjolska s ocjenom 8,37 od 10. Na devetom mjestu s ocjenom 8,32 je Azorsko otočje u Portugalu, a top 10 okružuje Australija s ocjenom 8,24 od 10.
Zemlje s najlošijim cestama
Vožnja po neravnim ili loše održavanim cestama na odmoru može utjecati na iskustvo vožnje, pa čak i na odmor u cjelini. Zemlja koja je prema mišljenju vozača turista dobila najnižu ocjenu kvalitete cesta je Sicilija u Italiji. Sicilija je dobila ocjenu 6,55 od 10, a turisti su otkrili da su ceste uske i zavojite, s rupama na koje treba pripaziti.
Malta se smjestila odmah nakon Sicilije, s ocjenom 6,56 od 10. Turistima su ceste na Malti bile prilično uske, a nekima se njima teško kretati. Zemlja s trećom najnižom ocjenom je Sjeverna Makedonija, s ocjenom 6,60 od 10. Neki turisti su izvijestili da su neke od cesta u lošem stanju, a spominju se i rupe.
Četvrta zemlja s najnižom ocjenom je Bugarska, s ocjenom 6,70 od 10. Glavni problem s kojim se turisti susreću vozeći se kroz tu zemlju bila količina rupa na cestama. Albanija ima petu najnižu ocjenu, 6,89 od 10. Zemlja je imala mješovite ocjene, jer su neki turisti smatrali da su ceste u dobrom stanju, dok drugi nisu bili impresionirani.
Hrvatska
PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva
Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.
Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.
Upozorenja za subotu
Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

Upozorenje za nedjelju
Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

Hrvatska
MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka
Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.
Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.
Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.
Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.
Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).
Hrvatska
Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost
Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.
Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.
Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.
“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.
“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.
Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.
-
magazin6 dana prijeVitamini B kompleksa: Koje su prednosti i kako se točno uzimaju?
-
Hrvatska7 dana prijeLiječnici upozoravaju na trend među mladima: Peptidi nisu bezazleni
-
Sport5 dana prijeMladi Zadrani i dvije bivše igračice ŽKK Zadar Plus osvojili PRO 3×3 turnir u Šibeniku
-
magazin6 dana prijeHoroskop za 27. srpnja 2026.




