Korisnici su na društvenim mrežama primijetili neobičnu neskladnost na kalendarima svojih mobitela.

Naime, ako scrollate do 1582. godine primijetit ćete da nakon 4. listopada slijedi 15. listopad, umjesto 5. Također, možete uočiti da fali deset dana u sredini tog mjeseca.

Ne, to nije bug na uređaju, tih 10 dana nije ni postojalo, piše IFLScience.

Naime, ljudi su 1582. išli spavati 4. i probudili se 15. listopada, a da bismo razumjeli zašto, treba se vratiti u 16. stoljeće kada se dogodila velika promjena u načinu na koji organiziramo dane, tjedne, mjesece i godine.

Katolička crkva usvojila je gregorijanski kalendar u listopadu 1582. Prije toga, većina Europe koristila je julijanski kalendar, koji je uveo Julije Cezar 45. godine pr. Krista.

Vrlo je sličan gregorijanskom kalendaru. Oba su solarni kalendari s 12 mjeseci od kojih svaki ima 28 do 31 dan. Oni također imaju ukupno 365 dana većinu godina, s tim da se prijestupni dan dodaje veljači u određenim godinama.

U čemu je razlika?

Glavna razlika leži u tome kada nastupa prijestupna godina. Prema julijanskom kalendaru dodaje se dan u kalendarsku godinu svake četiri godine, a prema gregorijanskom se čini isto, osim ako je godina djeljiva sa 100, a nije djeljiva s 400, pojašnjava dalje IFLScience.

Zvuči kao vrlo mala razlika, ali to je bila velika stvar za Katoličku crkvu jer je utjecalo na vrijeme Uskrsa. Od Nicejskog sabora 325. godine n. e., navedeno je da se Uskrs treba svetkovati prve nedjelje nakon prvog punog mjeseca nakon proljetnog ekvinocija 21. ožujka.

Međutim, kako su stoljeća prolazila, proljetni ekvinocij je odmicao od ovog datuma. Taj se učinak akumulirao do 16. stoljeća kada je proljetni ekvinocij padao 11. ožujka, poremetivši vrijeme Uskrsa.

Kako bi riješio ovu krizu, papa Grgur XIII. uveo je gregorijanski kalendar. Da bi se novi kalendar uskladio s kretanjem Sunca, iz kalendara se jednostavno izostavilo 10 dana, a listopad je izabran kao mjesec iz kojeg će se ti dani izbaciti jer se nije kosio ni s jednim važnim događajem u kršćanskom kalendaru.

Nakon blagdana svetog Franje Asiškog 4. listopada, došlo je do prelaska na gregorijanski kalendar i odmah se preskočilo na 15. listopada.

Iz tog razloga većina kalendara na mobitelima s 4. listopada skače na 15. listopada 1582. godine (ako idu ovako daleko u prošlost).