Magazin
Istina o soli: Kako izbjeći najčešćeg skrivenog ubojicu na svijetu?
Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje da odrasli jedu manje od pet grama soli dnevno. Prema istraživanjima koja su rađena ranijih godina, Hrvati su dnevno konzumirali i dvostruko više od toga, nešto manje od 12 grama. Pretjerana konzumacija soli povezana je s visokim krvnim tlakom (hipertenzijom), a hipertenzija je vodeći uzrok srčanog i moždanog udara.
Britanska zaklada za srce (BHF) izračunala je da bi, kad bi svaka odrasla osoba u Ujedinjenom Kraljevstvu zadovoljila smjernice Svjetske zdravstvene organizacije o konzumaciji soli do 2030., do 2035. bilo do 1,4 milijuna manje novih slučajeva visokog krvnog tlaka, do 135.000 manje novih slučajeva koronarne bolesti srca i do 49.000 manje novih slučajeva moždanog udara. Čak i ljudi koji već uzimaju lijekove za hipertenziju mogu značajno sniziti krvni tlak prepolovivši unos soli, prema izvješću objavljenom u rujnu.
Za razliku od, recimo, viška šećera, koji može uzrokovati karijes, debljanje, probleme s kožom i promjene raspoloženja, učinci previše soli su skriveni. “Nema vidljivih simptoma ili nuspojava”, kaže Sonia Pombo, voditeljica kampanje za Action on Salt i istraživačica na Sveučilištu Queen Mary u Londonu, za The Guardian.
Srčani i moždani udar nisu jedine stvari o kojima treba brinuti. Višak soli također je povezan s rakom želuca, bolestima bubrega i osteoporozom.
Opasnosti od previše soli odavno su poznate. Dok se vlasti ne dogovore oko načina na koji će se moći uvesti ograničenja proizvođačima hrane, o unosu soli morat ćete se brinuti sami.
Što pojedinci mogu učiniti kako bi smanjili unos soli?
“Do 85 posto soli koju jedemo već se nalazi u našoj hrani, zbog čega je jako teško jesti u skladu sa smjernicama”, kaže Kate Howard, koordinatorica kampanje Recept za promjenu.
Najbolja stvar koju možete učiniti je kuhati vlastitu hranu. Budući da kuhanje od nule 100 posto vremena vjerojatno neće biti izvedivo za većinu nas, koje su druge mogućnosti? Dobar je početak znati koja je hrana bogata solju. Prema nekim istraživanjima, najviše soli jedemo u kruhu. Sljedeći najveći izvori soli, redom, su: Slanina, gotova jela, sirevi tipa cheddar, pizza, juha, šunka/suhomesnati proizvodi, slani maslac/namaz, kobasice, pečeni grah, žitarice za doručak, keksi, čips od krumpira, tjestenina/ kuhati umake i različiti temeljci. Neki od njih, poput slanine, očito su slani; drugi, poput pečenog graha i keksa, mogli bi vas iznenaditi “Pola grama ovdje, četvrtina tamo, sve se zbraja”, kaže Pombo.
Tracy Parker, viša dijetetičarka u BHF-u, kaže da su među slanim namirnicama i smrznute kozice, povrće u konzervama (mnogo ga je u slanoj vodi) i pakirani kolači. Osim toga, “sokovi od povrća kao što je sok od rajčice često imaju dodatnu sol za pojačavanje okusa”. Ostali proizvodi s visokim udjelom soli uključuju: Dimljenu hranu (meso, riba, sir, tofu), umake i začine kao što su kečap, sojin umak, preljevi za salatu i granule za umake, inćune i masline, osobito one u salamuri, fermentiranu i ukiseljenu hranu i neke zamjene za meso, poput umjetnog mesa i ribe. Neki od njih se smatraju i zdravim dodaci maprehrani – masline, kimchi, itd. – sve dok se jedu umjereno.
Problem je što je slana hrana ukusna. Sol je prirodni pojačivač okusa. “Ne želimo bljutavu ili gorku hranu; žudimo za nečim slanim ili nečim slatkim. Ali što više soli jedete, to više i želite – postajete ovisni o njoj”, objašnjava dr. Swrajit Sarkar, viši predavač nutricionizma na Sveučilištu u Londonu
Ima dobrih vijesti. Naši okusni pupoljci mogu se prilagoditi na manje soli. Budite strpljivi i dajte si tri do pet tjedana da se prilagodite.”
Učinci viška soli
Učinke viška soli ne osjećaju svi jednako. Prema Action on Salt, mnogi ljudi iz etničkih manjina, uključujući ljude crnog afričkog i južnoazijskog podrijetla, posebno su osjetljivi na sol i izloženi su većem riziku od povezanih zdravstvenih problema. Rizičniji su i stariji ljudi: S vremenom svi postajemo osjetljiviji na sol, a ona više utječe na krvni tlak koji ionako raste s godinama. Oni s nižim primanjima vjerojatnije će jesti previše soli zbog nedostatka dostupne, pristupačne zdrave hrane.
Je li moguće jesti premalo soli?
Ako se brinete da jedete premalo soli, ne brinite. To gotovo da nije moguće. Natrij je prirodno prisutan u mnogim namirnicama, a trebamo samo jedan gram soli dnevno – oko prstohvat – da bi naše tijelo funkcioniralo. Čak i ako puno vježbate i znojite se, malo je vjerojatno da će vam trebati dodatna sol. Samo pijte puno vode.
Naravno, prevencija hipertenzije nije samo ograničenje soli. Redovita tjelovježba, smanjenje unosa alkohola i praćenje težine također su korisni za vaš krvni tlak.
Magazin
Šest vrsta voća koje pridonose zdravlju bubrega, prema dijetetičarima
Bubrezi svakodnevno naporno rade filtrirajući otpadne tvari i održavajući ravnotežu tekućina i ključnih nutrijenata u tijelu. Prema riječima dijetetičarke Jen Hernandez, prehrana može snažno utjecati na njihovo zdravlje, a istraživanja pokazuju da je češća konzumacija voća povezana sa šest do osam posto manjim rizikom od razvoja bubrežne bolesti. Stručnjaci naglašavaju da određene vrste voća imaju posebno pozitivan učinak na bubrege.
Crveno grožđe
Crveno grožđe sadrži resveratrol, biljni spoj snažnog antioksidativnog djelovanja koji, prema dijetetičarki Erin Hetrick, podržava zdravlje bubrega i smanjuje upalu u tijelu. S obzirom na nizak udio kalija, preporučuje se osobama koje paze na unos kalija, a može se jesti svježe, smrznuto ili dodati salatama, piše EatingWell.
Jabuke
Jabuke imaju protuupalna svojstva i topiva vlakna koja mogu pomoći u snižavanju kolesterola i razine glukoze, navodi Hetrick. Nefrologinja Raeeda Gheewala ističe da su ti učinci važni jer su visoki tlak i dijabetes dva najčešća uzroka bubrežne bolesti. Jabuke dodatno podupiru probavu i dulje pružaju osjećaj sitosti.
Borovnice
Borovnice su bogate antocijanima i vitaminom C te imaju snažno antioksidativno i protuupalno djelovanje, navodi Gheewala. Hernandez navodi da su osobe koje su više konzumirale voće poput borovnica i jabuka imale 16 posto manji rizik od razvoja kronične bubrežne bolesti zahvaljujući flavonoidima iz ovog voća. Mogu se dodati u žitarice, jogurt ili smoothie.
Limun
Limuni pružaju citrat, tvar koja može smanjiti stvaranje bubrežnih kamenaca i poboljšati hidrataciju, tvrdi Gheewala. Citrat može spriječiti nastanak kalcijevo-oksalatnih kamenaca, a vitamin C dodatno pruža antioksidativnu zaštitu. Dodavanje limuna vodi olakšava održavanje hidracije, jednog od najvažnijih čimbenika za zdrave bubrege.
Ananas
Ananas je, prema Hernandez, bogat vitaminom C, manganom, vlaknima i antioksidativnim fitokemikalijama koje doprinose zdravlju bubrega. Sadrži i bromelain, enzim s protuupalnim učinkom opisan u studiji objavljenoj u časopisu Foods 2021. godine. Ananas je također prirodno niži u kaliju i prikladan za lagane slatke obroke.
Maline
Maline su jedno od voća s najvišim udjelom vlakana – sadrže oko osam grama vlakana na 120 grama – što je, prema dijetetičarki Alex Evink, važno za regulaciju šećera u krvi i urednu probavu. Stabilna razina glukoze posebno je važna za osobe s dijabetesom, jednim od glavnih rizičnih čimbenika za bubrežne bolesti. Maline dodatno pružaju vitamin C, mangan i antioksidanse koji pomažu u smanjenju upale.
Magazin
Viralni trend otkriva je li veza osuđena na propast prema jednoj reakciji partnera
Viralni “bird test” posljednjih je mjeseci postao popularan način procjene hoće li veza potrajati – barem ako je suditi prema trendovima na društvenim mrežama. Ljudi naglašavaju da je svaka veza jedinstvena i da ne postoji univerzalno pravilo za njezino trajanje. Prema savjetnicima za upoznavanje s platforme Love to Know, veze u ranim dvadesetima često traju između dvije i četiri godine, dok je Washington Post izvijestio da se vjerojatnost prekida znatno smanjuje nakon prve godine.
Međutim, stručnjaci upozoravaju da se ti podaci, kao i sve studije o dugovječnosti veza, trebaju uzeti sa zrnom soli. U tom kontekstu pojavio se “bird test”, koji je dodatno populariziran nakon viralnog videa Roberta Irwina iz “Dancing With the Stars”.
Test funkcionira tako da partneru napomenemo kako smo upravo vidjeli pticu ili neku drugu, naizgled nebitnu sitnicu, a cilj je vidjeti hoće li se uključiti u naš komentar. Tiktokerica Alyssa Caribardi, čiji je video o bird testu prikupio milijune pregleda, tvrdi da se na temelju te reakcije može procijeniti uspješnost odnosa. Ipak, postavlja se pitanje postoji li uopće znanstveno uporište za takav postupak. Prema istraživačici i psihologinji dr. Julie Gottman, bird test je zapravo oblik “bida za povezivanje”, pojma koji opisuje sitne pokušaje da od partnera dobijemo pažnju ili emocionalni odgovor. Terapeuti iz Therapy Group of DC navode da ti “bidovi” mogu uključivati sve – od osmijeha i dodira do uzvika poput “o moj bože!” nakon što pročitamo nešto zanimljivo, piše Unilad.
Dr. John Gottman, američki psiholog, profesor emeritus Sveučilišta Washington i suprug dr. Julie Gottman, podsjeća da su takvi pokušaji povezivanja “temeljna jedinica emocionalne komunikacije”.
No, što ako partner ne reagira, odnosno “padne na testu”? Prema dr. Johnu Gottmanu, dugotrajno ignoriranje bidova za povezivanje može ozbiljno naštetiti vezi. Njihova istraživanja pokazuju da se zbog toga s vremenom nakupljaju zamjeranje i emocionalna udaljenost, što može dovesti do prekida. Caribardi je za Guardian izjavila: “Ako vas ignoriraju, to je jako loš znak.” Ako smo mi ti koji povremeno zanemarujemo partnerove pokušaje povezivanja, dio toga može se popraviti. Prema stručnjacima iz The Therapy Huba, potrebno je priznati propušteni trenutak, preuzeti odgovornost i svjesno se ponovno povezati. John i Julie ističu da su pažnja, namjera, interes i znatiželja ključni za povratak na pravi put. Kako je naglasio John: “Ako vam je stalo, taj trud čini razliku.” Osim toga, ako partner ne “prođe” bird test prvi put, to ne mora biti alarm za uzbunu – možda mu samo treba malo više usmjerenosti i vježbe u prepoznavanju sitnih pokušaja povezivanja.
Magazin
Liječnik otkriva 4 ključne navike za zdravu jetru bez obzira pijete li alkohol ili ne
Bolesti jetre mogu nastati zbog virusa (poput hepatitisa), toksina poput alkohola ili lijekova, genetike ili načina života. Kada jetra postane oštećena i razvije ožiljke, stanje se naziva ciroza, a česti simptomi uključuju umor, slabost, gubitak apetita, mučninu i smanjeni libido. Iako se alkohol smatra jednim od glavnih uzroka oštećenja jetre, stručnjaci naglašavaju da se velik dio problema može spriječiti pravodobnom brigom o zdravlju jetre i usvajanjem zdravih životnih navika.
Gastroenterolog dr. Angad Dhillon za Stylist je istaknuo koliko je jetra važan i opterećen organ, rekavši: “Vjerojatno je to najotporniji organ u tijelu, ali o njemu zaista ne razmišljamo dok nešto ne pođe po zlu.” Dodao je: “Jetra neprestano radi na obradi svega što unosite, proizvodnji ključnih proteina i održavanju metabolizma pod kontrolom.” Kako bi jetra radila optimalno, slijedi nekoliko njegovih ključnih navika koje bismo, prema njegovim riječima, svi trebali prakticirati.
Kretanje svaki dan
Dr. Dhillon naglašava važnost svakodnevne aktivnosti. “Kretanje je neizostavan dio mog dana”, podijelio je, upozoravajući da dugotrajno sjedenje može doprinijeti problemima s jetrom. Zato tijekom dana postavlja podsjetnike da ustane ili kratko prošeće, vozi bicikl kad može i uvijek uključuje neki oblik organizirane tjelovježbe kako bi održao jetru i cijelo tijelo u dobrom stanju.
Početak dana kavom
Prema dostupnim istraživanjima, umjerena konzumacija kave može imati zaštitni učinak na jetru. Dr. Dhillon tvrdi: “Neke studije sugeriraju da umjerena konzumacija kave može biti povezana sa smanjenim rizikom od upale jetre i ciroze.” Objašnjava da bi antioksidansi mogli igrati važnu ulogu te dodaje: “Volim svoju jutarnju šalicu kave, ne samo zbog kofeina, nego i kao dio moje strategije zaštite jetre.”
Izbjegavanje konzumacije alkohola dva dana zaredom
Ako odluči piti alkohol, dr. Dhillon pridržava se jasnog pravila: “Ako odlučim piti alkohol – čak i ako je manje od preporučenog tjednog unosa – nikada to ne činim dva dana zaredom.” Smatra da povremeni izlazak nije problem, ali naglašava da česta pretjerivanja mogu biti rizična i da je jetri potreban odmor između dana konzumacije alkohola.
- Izbjegavanje visoko prerađene hrane
Visoko prerađena hrana povezuje se s povećanim rizikom od pretilosti, dijabetesa tipa 2 i kardiovaskularnih bolesti. Dr. Dhillon stoga preporučuje ograničavanje takvih namirnica i kaže: “Pokušavam izbjegavati visoko prerađenu hranu što je više moguće.”
“Moje zlatno pravilo je fokus na cjelovite namirnice – puno lisnatog povrća, nemasni proteini i namirnice bogate omega-3, poput lososa i oraha”, zaključio je gastroenterolog.
-
magazin17 sati prijeŠPICA!
-
Tech5 dana prijeUništava li stalno držanje mobitela na punjaču bateriju? Evo što kažu iz Applea, Samsunga i Googlea
-
Sport5 dana prijeDjevojčica (12) iz SAD-a dvije godine štedjela da gleda Modrića na SP-u
-
Svijet5 dana prijeAustralija postala prva zemlja u svijetu koja je djeci zabranila društvene mreže







