Hrvatska
Kampanja za EU izbore – tko je koliko potrošio? Most zakasnio s izvješćem

Stranke i nezavisni kandidati čije su liste sudjelovale na lipanjskim izborima za Europski parlament ukupno su na promidžbu potrošili 1,4 milijuna eura, pokazuje nadzor Državnog izbornog povjerenstva (DIP) koji u financiranju izborne promidžbe nije našao većih nepravilnosti.
Potrošilo se manje nego prije pet godina, no treba imati na umu da su se 2019. za mjesto u Europskom parlamentu natjecale 33 kandidacijske liste, osam više nego ove godine, kada ih je bilo 25, a izborni su sudionici, preračunato, tada potrošili oko 2, 2 milijuna eura.
Na medijsko oglašavanje 308 tisuća eura
U odnosu na nadzor od prije pet godina, DIP-ov je ovogodišnji nadzor detaljniji, uz ostalo, u njemu se vidi koliko su stranke, odnosno koalicije i nezavisni kandidati, potrošili na medijsko oglašavanje, a koliko na oglašavanje na društvenim mrežama.
Na medijsko, odnosno oglašavanje na radiju, televiziji, portalima i u novinama, 25 listi i 300 kandidata potrošeno je 308 tisuća eura, što je 22 posto ukupnih izbornih troškova.
Kandidati su se najviše predstavljali na radiju (35, 6 posto), pa na portalima (32,7) i televiziji (29 posto), a najmanje u novinama (2, 6 posto) za što je potrošeno niti osam tisuća eura. Za oglašavanje na radiju potrošeno je 110 tisuća eura, za ono na portalima 100 tisuća, a za televizijsko oglašavanje 90 tisuća eura.
Na društvene mreže 218 tisuća eura
Na oglašavanje na društvenim mrežama stranke, koalicije i nezavisni kandidati su potrošili 218 tisuća eura, što čini 15, 6 posto njihovih ukupnih troškova.
DIP-ov nadzor je otkrio niz zanimljivosti, primjerice, da neki izborni sudionici, poput Ričarda nezavisnog i Umirovljenika zajedno, nisu imali ni primitaka, ni troškova za promidžbu.
Hrvatska stranka umirovljenika (HSU) nije pak trošila na oglašavanje na društvenim mrežama, a Republika na medijsko oglašavanje.
Na društvenim mrežama malo se oglašavala i stranka Pravo i pravda (PIP) Mislava Kolakušića, na to je potrošila samo 0,5 posto od 12.500 eura koliko je ukupno potrošila. U strukturi njenih troškova medijskog oglašavanja, najviše je bilo zastupljeno oglašavanje na elektroničkim portalima.
Mjeri li se samo postotcima, na oglašavanje na društvenim mrežama najviše je potrošio Most, 32 posto od ukupno potrošenih 120 tisuća eura. Možemo je na društvene je mreže potrošila gotovo petinu od oko 75 tisuća eura, SDP-ova koalicija 16 posto od 335 tisuća eura, a HDZ-ova 14 posto od 523 tisuće eura, koliko je potrošila za izbore za EP.
DIP je nadzorom utvrdio da su izborni sudionici za promidžbu raspolagali sa ukupno 1,4 milijuna eura, te da su glavninu sredstava činila njihova vlastita sredstva (oko 1, 2 milijuna), a da su manji dio dobili od donatora (203 tisuća eura), mahom fizičkih osoba.
Prije pet godina, 33 izborna sudionika za izbore su imali oko 2 milijuna eura, 286 tisuća eura donacija, ostatak su bila njihova vlastita sredstva.
‘Grešaka’ manje nego prije pet godina
Iako je i na ovim izborima DIP pronašao ‘greške’ u financiranju izborne promidžbe, njih je, u odnosu na prije pet godina, bitno manje.
Nadzorom je tako, utvrdio da mu Most u zakonskom roku nije dostavio cjeloviti Financijski izvještaj o financiranju izborne promidžbe, a da je u dostavljenom kao troškove naveo iznos od 213 eura, iako se oni ne odnose na izbore, a propustio je prikazati trošak od 2,65 eura.
Utvrdio je da mu stranke Odlučnost i pravednost (OIP) i Agrarna stranka– Pokret za Hrvatsku poljoprivredu nisu u zakonskom roku, sedam dana prije izbora, dostavile izvješća o primljenim donacijama, o troškovima te o iznosu cijene i ostvarenog popusta za medijsko oglašavanje, a da su izvan tog roka to učinile stranke Dalmatinska akcija, Javno dobro, Zelena alternativa – ORaH, te lista nezavisnog Ladislava Ilčića.
O utvrđenim povredama zakona, a za koje je propisana prekršajna sankcija, DIP će obavijestiti nadležno državno odvjetništvo.
Hrvatska
PROGNOZA / Početak tjedna donosi stabilno vrijeme, a evo kad se opet očekuje osvježenje uz grmljavinu i pljuskove

Za danas prognoziramo sunčano, a povećane naoblake bit će u Istri, na Kvarneru te Gorskom kotaru.
Sezona tropskih oluja uranila je na Pacifiku te se južno od obale Japana zavrtjela tropska oluja nazvana Nari koja će donijeti obilne oborine istočnoj obali Japana.
Nad Europom dominantan je utjecaj dviju ciklona. Ostatak ciklone koja je donijela promjenu vremena u našim krajevima doputovala je nad Njemačku i Baltičko more a putanje joj je bila retrogradna, s Balkana se premjestila se nad Ukrajinu i Crno more te otputovala prema sjeverozapadu.
Drugi ciklonalni vrtlog je nad Atlantikom vrti se ispred istočne obale Velike Britanije i Irske i na svom prednjem kraju premješta topli zrak Afričkog porijekla nad britansko otočje. Manja količina nestabilnog zraka nalazi se i nad Sredozemnim morem premješta se južnije od Alpa i donosi lokalne grmljavinske pljuskove nad sjevernu Italiju, sjeverni Jadran, sjeverozapadne krajeve Hrvatske, Austriju i Sloveniju.
Nad srednjim i južnim Jadranom proteže se greben visokog tlaka obilježen vedrim vremenom uz slabe vjetrove.
Za danas prognoziramo sunčano, a povećane naoblake bit će u Istri, na Kvarneru te Gorskom kotaru, gdje je moguć poslijepodne i kratkotrajan grmljavinski pljusak. Temperature zraka u porastu te će u unutrašnjosti biti oko 30, a na Jadranu do 34C.Na Jadranu će puhati slab jugozapadnjak – lebić i oštro.
Sutra u ponedjeljak sve toplije uz obilje sunca i slab razvoj dnevne naoblake u planinskim krajevima unutrašnjosti. Jutarnje temperature u unutrašnjosti od 15 do 17 a na Jadranu tople noći s temperaturom oko 21 C. Najviše dnevne temperature unutrašnjosti oko 31. a na Jadranu od 33 do 35 C.
Do četvrtka stabilno i sve toplije vrijeme, a u četvrtak i petak očekujemo prolaz hladne fronte sjeverno od Alpa koje će u sjeverozapadne krajeve unutrašnjosti i na sjeverni Jadran donijeti kratkotrajno osvježenje uz grmljavinu i pljuskove te manji pad temperature zraka.
Oprez ultravioletni indeks je visok i vrlo visok, a temperatura mora je od 24 do 26C.
Hrvatska
Evo kolike popuste nude poznate trgovine na ljetnom sezonskom sniženju

Ljetno sezonsko sniženje počelo je prošloga tjedna, s prvim danom srpnja, iako su mnoge trgovine sezonske popuste započele i prije toga, uglavnom u svojim webshopovima.
Prema Pravilniku o uvjetima i načinu provođenja sezonskog sniženja, ljetno sezonsko sniženje započinje 1. srpnja i može trajati najdulje 60 dana.
U tom razdoblju trgovac mora jasno, vidljivo i čitljivo uz sniženu cijenu proizvoda istaknuti i cijenu tog proizvoda tijekom 30 dana prije sniženja. Također, u slučaju kada se cijena postupno i bez prekida smanjuje u okviru istog sezonskog sniženja, trgovac mora istaknuti najnižu cijenu koju je primjenjivao tijekom razdoblja od 30 dana prije provođenja sezonskog sniženja i novu sniženu cijenu.
Ta se pravila jedino ne odnose na oglašavanje usluga i ugovore o pružanju usluga sklopljene izvan poslovnih prostorija i na daljinu.
Na sniženju samo odabrani artikli
Sezonska sniženja često prate nepoštene poslovne prakse i nepravilnosti poput lažnog oglašavanja sniženja ili neisticanja prijašnje cijene proizvoda uz onu sniženu. Uoči li kupac takve nepravilnosti, može ih prijaviti Tržišnoj inspekciji Državnog inspektorata, najbolje putem online obrasca koji se nalazi OVDJE.
Sniženja se ne odnose na sve, nego samo na odabrane artikle. Neki trgovci sniženja provode u više faza pa do konca kolovoza povećavaju popuste. No pritom valja znati da je najveći izbor i dostupnost artikala na početku sezonskog sniženja.
Najčešći popusti do 50 posto
Provjerili smo kolike popuste nude neke od poznatih trgovina domaćih i stranih brendova. Velika većina ih se odlučila na popuste do 50 posto.
BABY CENTER
20% do 50%
BERSHKA
do 50%
BOROVO
20% do 60%
C&A
do 50%
CALZEDONIA
50%
CCC
do 50%
CHIPOTEKA
do 45%
DEICHMANN
do 50%
DOUGLAS
do 30%
EMMEZETA
većinom do 30%
EUROPA 92
do 40%
GALEB
do 50%
GHETALDUS
do 50%
H&M
do 50% (online i do 70%)
HARVEY NORMAN
od 10% do 80% (do 16. srpnja)
HERVIS
do 50%
HGSPOT
do 50%
IKEA
do 50%
INTERSPORT
20% do 50%
JYSK
većina artikala na sniženju od 50% do 60%
LESNINA
do 70%
MASSIMO DUTTI
do 50%
MODIANA
do 50%
NEWYORKER
do 50%
POLLEO SPORT
do 50%
REPLAY
do 50%
S.OLIVER
do 50%
STRADIVARIUS
do 55%
TIMBERLAND
30% do 50%
ZARA
20% do 40%, a prema kraju sezonskog sniženje i do 80%
Nekoliko korisnih savjeta kupcima
Hrvatska udruga za zaštitu potrošača (HUZP) upozorila je u svojoj objavi na moguće zamke sezonskih sniženja te je potrošačima udijelila nekoliko savjeta:
Obavezno uzmite i čuvajte račun.
Pripazite na uvjete povrata kupljene robe.
Kupujte samo putem ovlaštenih i licenciranih web-stranica za trgovinu.
Nikada ne dijelite presliku kartice, broj kartice ili PIN.
Planirajte kupovinu i budžet.
Pouzdanost internetskih trgovina provjerite na stranici iffy.cert.hr.
Hrvatska
U Hrvatskoj radi 100 tisuća stranaca. Evo novih podataka odakle ih je najviše…

Od početka godine pa do konca lipnja u Hrvatskoj je izdano 99.118 dozvola za boravak i rad stranim državljanima iz trećih zemalja – kažu najnoviji podaci MUP-a.
Početkom godine najviše stranih radnika bilo je zaposleno u graditeljstvu da bi u travnju, kada su već zahuktale se pripreme za turističku sezonu, prednost preuzeo sektor turizma.
Prema novim podacima MUP-a, u turizmu i ugostiteljstvu trenutno radi 35.558 stranih radnika, u graditeljstvu ih je 28.352, u industriji 12.416, u sektoru prometa i veza 7.090, a u sektoru trgovine 5.045. U lipnju je u turizmu bilo novozaposlenih 7.717 stranih radnika, skoro tisuću i pol više nego u svibnju.
Čak 96 posto stranih sezonaca na Jadranu
Od trenutnih 99.118 stranih radnika u Hrvatskoj, njih 12.541 su sezonski radnici od kojih 11.574 radi u turizmu i ugostiteljstvu.
Čak 96 posto sezonaca zaposleno je u primorskim županijama. Najviše u Splitsko-dalmatinskoj (2.585), Istarskoj (2.432) i Primorsko-goranskoj (2.048).
U kontinentalnim županijama najviše stranih sezonskih radnika je u Osječko-baranjskoj županiji – 162 te u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji – 132. U svim ostalima broj sezonaca znatno je manji, dvoznamenkast ili čak jednoznamenkast. Najmanje stranih sezonaca trenutno je u Požeško-slavonskoj županiji – četvero, u Brodsko-posavskoj ih je dvoje, a u Koprivničko-križevačkoj samo jedan.
Najviše stranih radnika iz Nepala
Od 99.118 stranih radnika, koliko ih je trenutno u Hrvatskoj, čak 90 posto su iz deset zemalja, od toga šest vaneuropskih:
- Nepal – 19.207
- Bosna i Hercegovina – 18.117
- Srbija – 15.214
- Filipini – 9.286
- Indija – 9.060
- Sjeverna Makedonija – 7.640
- Kosovo – 3.314
- Egipat – 3.112
- Uzbekistan – 2.898
- Bangladeš – 1.865
Kod nas radi 0.0006 posto Indijaca
Od tih deset zemalja iz kojih je u Hrvatsku stiglo najviše radnika, četiri su među 20 najmnogoljudnijih: Indija, Bangladeš, Filipini i Egipat.
I dok od ukupnih 1,4 milijarde stanovnika najmnogoljudnije zemlje svijeta, Indije, u Hrvatskoj radi jedva izračunljivih 0.0006 posto, a od 171,5 milijuna stanovnika Bangladeša u Hrvatskoj živi i radi njih 0,001 posto, dotle iz susjedne Bosne i Hercegovine u Hrvatskoj radi 0,56 posto od ukupnog broja stanovnika te zemlje. U Hrvatskoj radi i 0,41 posto stanovnika Sjeverne Makedonije te 0,22 posto ukupnog broja stanovnika Srbije.
-
ZADAR / ŽUPANIJA20 sati prije
MORATE U SPIZU? / Danas rade ove trgovine u Zadru…
-
magazin3 dana prije
Zadar je domaćin Lollipop ljetnom partiju o kojem svi u Hrvatskoj pričaju!
-
magazin3 dana prije
ZADAR NASTAVLJA SLAVITI DOMAĆI DUH / Drugo po redu Ljeto na Pijaci već ove subote!
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije
FOTO / Otvorene izložbe o zadarskom sportu: Nogomet i rukomet u središtu pažnje