Hrvatska
Kampanja za EU izbore – tko je koliko potrošio? Most zakasnio s izvješćem
Stranke i nezavisni kandidati čije su liste sudjelovale na lipanjskim izborima za Europski parlament ukupno su na promidžbu potrošili 1,4 milijuna eura, pokazuje nadzor Državnog izbornog povjerenstva (DIP) koji u financiranju izborne promidžbe nije našao većih nepravilnosti.
Potrošilo se manje nego prije pet godina, no treba imati na umu da su se 2019. za mjesto u Europskom parlamentu natjecale 33 kandidacijske liste, osam više nego ove godine, kada ih je bilo 25, a izborni su sudionici, preračunato, tada potrošili oko 2, 2 milijuna eura.
Na medijsko oglašavanje 308 tisuća eura
U odnosu na nadzor od prije pet godina, DIP-ov je ovogodišnji nadzor detaljniji, uz ostalo, u njemu se vidi koliko su stranke, odnosno koalicije i nezavisni kandidati, potrošili na medijsko oglašavanje, a koliko na oglašavanje na društvenim mrežama.
Na medijsko, odnosno oglašavanje na radiju, televiziji, portalima i u novinama, 25 listi i 300 kandidata potrošeno je 308 tisuća eura, što je 22 posto ukupnih izbornih troškova.
Kandidati su se najviše predstavljali na radiju (35, 6 posto), pa na portalima (32,7) i televiziji (29 posto), a najmanje u novinama (2, 6 posto) za što je potrošeno niti osam tisuća eura. Za oglašavanje na radiju potrošeno je 110 tisuća eura, za ono na portalima 100 tisuća, a za televizijsko oglašavanje 90 tisuća eura.
Na društvene mreže 218 tisuća eura
Na oglašavanje na društvenim mrežama stranke, koalicije i nezavisni kandidati su potrošili 218 tisuća eura, što čini 15, 6 posto njihovih ukupnih troškova.
DIP-ov nadzor je otkrio niz zanimljivosti, primjerice, da neki izborni sudionici, poput Ričarda nezavisnog i Umirovljenika zajedno, nisu imali ni primitaka, ni troškova za promidžbu.
Hrvatska stranka umirovljenika (HSU) nije pak trošila na oglašavanje na društvenim mrežama, a Republika na medijsko oglašavanje.
Na društvenim mrežama malo se oglašavala i stranka Pravo i pravda (PIP) Mislava Kolakušića, na to je potrošila samo 0,5 posto od 12.500 eura koliko je ukupno potrošila. U strukturi njenih troškova medijskog oglašavanja, najviše je bilo zastupljeno oglašavanje na elektroničkim portalima.
Mjeri li se samo postotcima, na oglašavanje na društvenim mrežama najviše je potrošio Most, 32 posto od ukupno potrošenih 120 tisuća eura. Možemo je na društvene je mreže potrošila gotovo petinu od oko 75 tisuća eura, SDP-ova koalicija 16 posto od 335 tisuća eura, a HDZ-ova 14 posto od 523 tisuće eura, koliko je potrošila za izbore za EP.
DIP je nadzorom utvrdio da su izborni sudionici za promidžbu raspolagali sa ukupno 1,4 milijuna eura, te da su glavninu sredstava činila njihova vlastita sredstva (oko 1, 2 milijuna), a da su manji dio dobili od donatora (203 tisuća eura), mahom fizičkih osoba.
Prije pet godina, 33 izborna sudionika za izbore su imali oko 2 milijuna eura, 286 tisuća eura donacija, ostatak su bila njihova vlastita sredstva.
‘Grešaka’ manje nego prije pet godina
Iako je i na ovim izborima DIP pronašao ‘greške’ u financiranju izborne promidžbe, njih je, u odnosu na prije pet godina, bitno manje.
Nadzorom je tako, utvrdio da mu Most u zakonskom roku nije dostavio cjeloviti Financijski izvještaj o financiranju izborne promidžbe, a da je u dostavljenom kao troškove naveo iznos od 213 eura, iako se oni ne odnose na izbore, a propustio je prikazati trošak od 2,65 eura.
Utvrdio je da mu stranke Odlučnost i pravednost (OIP) i Agrarna stranka– Pokret za Hrvatsku poljoprivredu nisu u zakonskom roku, sedam dana prije izbora, dostavile izvješća o primljenim donacijama, o troškovima te o iznosu cijene i ostvarenog popusta za medijsko oglašavanje, a da su izvan tog roka to učinile stranke Dalmatinska akcija, Javno dobro, Zelena alternativa – ORaH, te lista nezavisnog Ladislava Ilčića.
O utvrđenim povredama zakona, a za koje je propisana prekršajna sankcija, DIP će obavijestiti nadležno državno odvjetništvo.
Hrvatska
PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva
Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.
Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.
Upozorenja za subotu
Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

Upozorenje za nedjelju
Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

Hrvatska
MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka
Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.
Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.
Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.
Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.
Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).
Hrvatska
Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost
Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.
Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.
Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.
“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.
“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.
Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.
-
magazin6 dana prijeVitamini B kompleksa: Koje su prednosti i kako se točno uzimaju?
-
Hrvatska7 dana prijeLiječnici upozoravaju na trend među mladima: Peptidi nisu bezazleni
-
Sport6 dana prijeMladi Zadrani i dvije bivše igračice ŽKK Zadar Plus osvojili PRO 3×3 turnir u Šibeniku
-
magazin6 dana prijeHoroskop za 27. srpnja 2026.




