Connect with us

Hrvatska

Legionela u Hrvatskoj: Uzrok, simptomi i liječenje bolesti koja se nedavno pojavila u Zagrebu

Objavljeno

-

pexels

Kod nekih se simptomi legionele uopće ne pojavljuju, dok kod drugih može nastupiti najgori ishod.

Legionarska bolest ili legionela je atipična upala pluća, odnosno vrlo težak oblik ove respiratorne bolesti.

Uzrokuje ju istoimena bakterija Legionella pneumophilaa otkrivena je davne 1976. kada se među članovima Američke legije u hotelu u Philadelphiji pojavila epidemija upale pluća.

S vremenom je taj težak oblik bolesti dišnog sustava postao poznat kao legionarska bolest.

Legionela se širi u toploj vodi jer joj pogoduje temperatura od 20 do 45 °C pa do zaraze najčešće dolazi nakon udisanja kontaminiranih kapljica vode.

Epidemije su obično povezane s vodoopskrbnim sustavom u bolnicama, hotelima i javnim kupalištima. Zbog legionele u SAD-u godišnje bude hospitalizirano oko 5000 osoba, a ova bolest se pojavila i u Hrvatskoj.

Naime, U Kliničkom bolničkom centru Rebro se sredinom 2024. legionelom zarazilo petero ljudi, a troje je nažalost preminulo.

Međutim, ravnatelj KBC-a Ante Ćorušić izjavio je da su pacijenti već otprije teško bolesti pa je legionela samo pogoršala njihovo stanje.

Simptomi legionarske bolesti

Ipak, legionarska bolest nekada nema simptome pa je zaraženi pojedinci mogu bez problema preboljeti.

Iako je opasna po život, nisu zabilježeni slučajevi da se prenosi s čovjeka na čovjeka.

Prvi simptomi legionarske bolesti počinju se pojavljivati unutar dva do 14 dana od izloženosti bakteriji, obično nalikuju gripi, a najčešće uključuju:

– povišenu tjelesnu temperaturu iznad 40°C

– kašalj, sa ili bez sluzi

– bolove u mišićima

– bol u prsima

– otežano disanje

– glavobolje

– umor

– mučninu i povraćanje

– proljev

Legionela može izazvati i Pontijačku groznicu – akutnu respiratornu bolest bez upale pluća.

Simptomi su kao gore navedeni te nije opasna po život. No, legionarska bolest može imati i teži klinički oblik koji uključuje upalu pluća, a može zahvatiti i druge organe poput jetre, bubrege, probavni trakt i središnji živčani sustav.

Kako se prenosi legionela?

Legionela može obitavati u mnogim vodoopskrbnim sustavima velikih zgrada, a do zaraze dolazi prskanjem iz tuša, slavine ili hidromasažne kade.

Bakterija se može nalaziti i u:

– spremnicima tople vode i grijačima

– javnim bazenima

– bazenima za porode

– rashladnim tornjevima

– sustavu klimatizacije

– ukrasnim fontanama

Osim udisanjem kapljica vode, infekcija se može prenijeti i na druge načine, uključujući aspiraciju – kada tekućina slučajno uđe u vaša pluća, obično zato što kašljete ili se gušite dok pijete te izloženost friškoj zemlji tijekom rada u vrtu ili korištenjem kontaminiranog tla.

Legionarska bolest: Prevencija i liječenje

Istraživanja pokazuju da nisu svi koji su izloženi legioneli odmah potencijalno oboljeli.

Veći rizik od razvoja legionarske bolesti imaju oni s narušenim imunološkim sustavom, stariji od 50 godina, pacijenti s kroničnom bolešću pluća, karcinomom ili dijabetesom, oni koji puše cigarete te radnici u zatvorenim zgradama.

Legionarska bolest se dijagnosticira krvnog pretragom ili testiranjem urina na prisutnost antigena legionele. Antigeni su tvari koje tijelo prepoznaje kao štetne te proizvodi imunološki odgovor na antigene u borbi protiv infekcije.

Da bi ustvrdio da je riječ o legioneli, liječnik može testirati sluz ili pljuvačku. Osim toga, dijagnoza se postavlja i na temelju rendgenske snimke pluća i mikrobioloških metoda.

Liječenje legionele se provodi specifičnom terapijom antibioticima i to na vrijeme, čim se posumnja na bolest, jer kasnija primjena možda neće polučiti očekivane rezultate.

Kod prevencije zaraze legionelom ključno je provoditi važne mjere sprečavanja zaraze.

To su, primjerice, redovito pražnjenje i čišćenje bazena, dezinfekcija rashladnih sustava, dezinfekcija vode u bazenima i kupalištima klorom te održavanje sustava vode u bolnicama i javnim zgradama na temperaturi većoj od 60 °C, a sustava hladne vode na manje od 20 °C.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

PROGNOZA / Kratko smirivanje vremena: Evo kada slijedi novo pogoršanje

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Nakon burne nedjelje s obilnom kišom, na Jadranu uz puno vjetra i valova, ponedjeljak nam ipak nosi mirnije vremenske prilike.

Utjecaj jučerašnje ciklone slabi pa jutros mjestimične kiše ima uglavnom na Jadranu i krajevima uz Jadran. U Gorskom kotaru, Lici i dijelovima Korduna ponegdje ima i poledice zbog kiše koja se smrzava na tlu. Prijepodne ostaje slično, a poslijepodne se na Jadranu očekuje razvedravanje, najprije na sjevernom i srednjem dijelu, dok u srednjoj i južnoj Dalmaciji pljuskova može biti do večeri. Na kopnu općenito puno oblaka, mjestimice malo kiše, većinom u gorskoj Hrvatskoj gdje prijepodne još postoji opasnost od poledice.

Poslijepodne i na kopnu sve više suhog vremena uz mogućnost za koju zraku sunca. Vjetar u unutrašnjosti slab. Na sjevernom i srednjem Jadranu umjerena bura i sjeverozapadnjak, na jugu još uvijek jako jugo i jugozapadnjak. Najviša temperatura između 3 i 8°C, u Slavoniji ponegdje oko 10, a na Jadranu od 10 do 14 Celzijevih stupnjeva.

Sutra miran i suh dan. Na Jadranu većinom sunčano, a na kopnu će ujutro i prijepodne mjestimice biti magle i niskih oblaka, zatim i nešto sunca. Temperatura se neće bitnije mijenjati u odnosu na današnju, možda u unutrašnjosti danju bude toplije.

Novo pogoršanje vremena s obilnijom kišom i olujnim jugom zahvatit će Jadran već u srijedu od jutra, a kako dan odmiče proširit će se i na unutrašnjost zemlje. U četvrtak će kiša oslabjeti i prestati pa bi prema kraju tjedna trebalo biti više suhog vremena.

Nastavi čitati

Hrvatska

PROGNOZA / Nestabilan vikend: Obilna kiša i jugo, evo kada slijedi smirivanje vremena

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Subota nam donosi puno oblaka, osobito na Jadranu na čijem sjevernom dijelu već od jutra ima kiše. Tijekom dana kiša će biti sve češća i raširenija, najprije duž Jadrana i u krajevima uz Jadran, a poslijepodne i navečer će je mjestimice biti i u nizinama unutrašnjosti.

Vjetar na kopnu slab do umjeren južnih smjerova, a na Jadranu će puhati umjereno, u Dalmaciji i jako jugo. Temperatura zraka u unutrašnjosti od 1 do 7, u Slavoniji ponegdje i viša. Duž obale između 11 i 15 Celzijevih stupnjeva.

Nedjelja će biti još nepovoljnija. Na Jadranu obilna kiša, osobito u Dalmaciji gdje su lokalno mogući izraženiji grmljavinski pljuskovi. Kiše će biti i na kopnu, osobito u drugom dijelu dana. U najvišem gorju može biti susnježice i snijega. Puhat će slab do umjeren vjetar južnih smjerova, na Jadranu umjereno i jako jugo, u Dalmaciji s olujnim udarima. Poslijepodne će jugo oslabjeti i kratkotrajno okrenuti na jugozapadni i sjeverozapadni vjetar. Temperatura na kopnu od 2 do 7, na istoku ponegdje viša, a na Jadranu između 9 i 14 Celzijevih stupnjeva.

ponedjeljak i utorak prolazno smirivanje vremena, a nova ciklona s oborinama nam dolazi u srijedu.

Nastavi čitati

Hrvatska

Nastavnici upozoravaju na totalni gubitak autoriteta u učionicama: “Postali smo životinje za odstrel”

Objavljeno

-

By

Hrvatsko školstvo sve se češće opisuje kao zemlja odlikaša, no iza izvrsnih prosjeka krije se sustav u kojem su ocjene izgubile stvarnu vrijednost, upozoravaju nastavnici, profesori i psiholozi

Sugovornici HRT-a slažu se da je autoritet škole ozbiljno narušen, kriteriji su sniženi, a pritisak roditelja i administracije sve veći. Loša ocjena, koja je nekad bila poticaj za veći trud, danas je, kažu, povod za sukobe s roditeljima i prijave inspekcijama.

Nema više nastavničkog autoriteta

Profesor hrvatskog jezika Žarko Gazzari ističe da je nastavnički autoritet sustavno potkopan. „Nekad je loša ocjena bila signal djetetu da mora više raditi. Danas roditelji idu u otvoreni sukob s nastavnicima i posežu za inspekcijama“, rekao je, dodajući da je sustav postavljen tako da se nezadovoljstvo roditelja mora izbjeći po svaku cijenu, a nastavnik ostaje nezaštićen.

Slična iskustva ima i profesor Danijel Tomašić iz Gornjogradske gimnazije, koji upozorava da učenici dolaze s izvrsnim ocjenama, ali slabijim znanjem i radnim navikama. „Paralelno s rastom prosjeka dolazi do stalnog snižavanja kriterija jer se svaki ozbiljniji zahtjev brzo doživljava kao nepravda“, kaže Tomašić, upozoravajući i na strah od inspekcija koje zbog goleme administracije „uvijek mogu nešto pronaći“.

‘Životinje za odstrel’

Učiteljica razredne nastave Vlatka Baković podsjeća da nekad ni odlični učenici nisu imali samo petice. „Danas se učiteljske odluke redovito preispituju, a djecu se navikava da dobivaju ono što nisu zaslužila“, ističe, upozoravajući na društvenu glorifikaciju izvrsnosti i iluziju uspjeha.

Jedan od najbolnijih opisa stanja dala je profesorica engleskog jezika Ana Majnarić. „Nastavnici su postali životinje za odstrel. Sustav se administrativnim opterećenjima i inspekcijama sustavno okreće protiv njih“, poručila je, dodajući da se svaka ocjena ispod petice doživljava kao povod za pritisak roditelja, a ne kao prilika da se djetetu pomogne.

Psihologinja Nataša Jokić Begić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu upozorava da takav sustav ostavlja ozbiljne posljedice na mentalno zdravlje djece. „Petica više nije ocjena, nego propusnica za daljnje školovanje. U savjetovališta dolaze izvrsni učenici s tjeskobom, perfekcionizmom pa čak i samoozljeđivanjem zbog ‘neuspjeha’ poput četvorke“, navodi.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu