Connect with us

Svijet

Orban u “mirovnoj misiji” od Kijeva do Pekinga. Oteo se kontroli

Objavljeno

-

Otkako je Budimpešta prošlog tjedna preuzela rotirajuće predsjedanje Europskom unijom, mađarski čelnik Viktor Orbán kruži okolo kao mačka na metamfetaminu, piše Politico.

Od Kijeva i sastanka sa svojim bête noireom Volodimirom Zelenskim, preko Moskve i razgovora s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, do Pekinga i druženja s liderom Xi Jinpingom, mađarski je premijer imao vrtoglavi program globalne diplomacije, kako je rekao, osmišljen da donese mir u Ukrajinu.

Europski čelnici kolutaju očima
Ali Orbanova hiperaktivna turneja natjerala je stvarne europske čelnike da kolutaju očima, a predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i predsjednik Europskog vijeća Charles Michel kritizirali su mađarskog čelnika koji je izazvao buru nezadovoljstva u Bruxellesu.

Galama je započela na društvenim mrežama prošlog utorka, drugog dana šestomjesečnog mađarskog predsjedanja Vijećem EU, hype videom koji Orbana ciljano prikazuje kao čovjeka s misijom.

Velika povorka vozila pod sirenama i bljeskajućim plavim i crvenim svjetlima na putu je “prema miru”. Dramatična glazba, kadrovi u stilu akcijskih filmova i 2100 kilometara kasnije, u glavnom gradu Ukrajine pojavio se čovjek koji tvrdi da može spriječiti svjetski rat.

Glazba je sve snažnija kako ulazi u predsjedničku palaču u Kijevu. Orban je bio na trosatnim pregovorima s ukrajinskim predsjednikom Zelenskim, koji su završili osmjesima s obje strane i konferencijom za medije uz rukovanje.

Nakon Kijeva – Moskva
Samo tri dana kasnije Orban je ponovno bio odsutan – što je izazvalo mnogo veću kontroverzu među EU čelnicima koji inzistiraju na tome da on ne istupa u njihovo ime i da je uloga mađarskog premijera dok vodi Vijeće EU diplomatski nebitna.

Ovaj put je istu ruku u Moskvi pružio Putinu, ruskom krvoločnom vođi koji godinama ratuje protiv Ukrajine i prijeti europskoj sigurnosnoj arhitekturi.

Unatoč negodovanju iz Bruxellesa, Orban je ponosno izjavio da je u Moskvu došao kao izaslanik Europske unije. “Ne možemo postići mir bez dijaloga i diplomatskih kanala”, rekao je Orban u Kremlju: “Shvatio sam da su pozicije daleko jedna od druge, ali u smislu obnove dijaloga danas je učinjen prvi važan korak.”

Orbanov posjet Putinu vratio mu se kao bumerang
Na kraju videa s njegovog putovanja pojavio se logotip mađarskog predsjedavanja EU s trumpovskim sloganom: “Make Europe Great Again”.

Orbanov posjet Putinu, tijekom kojeg mu je, čini se, manjkalo razmetanja kojima se hvali u svom videu iz Kijeva, imao je učinak bumeranga kada su u ponedjeljak ujutro Putinove snage bombardirale dječju bolnicu u Kijevu.

Nepredviđena diplomatska misija ubila je mađarsko predsjedanje EU, prema jednom insajderu iz Bruxellesa.

“Članice su bile iritirane već i motom MEGA, a sastanak s Putinom zauvijek će zasjeniti mađarsko predsjedanje. S takvim sastankom predsjedanje završava prije nego što je stvarno počelo”, rekao je jedan diplomat EU za Politico.

Orbana nije briga, on neumorno glumi vođu Europe
Ali je li Orbana doista briga? Ili dužnost predsjedavajućeg koristi kao sredstvo da se ponaša onako kako ga njegovi pristaše kod kuće zovu: vođa Europe?

Čovjek na misiji pojavio se ponovno u Pekingu u ponedjeljak ujutro.

“Kina je jedina svjetska sila koja je jasno opredijeljena za mir. Ovo je važno za Mađarsku i za cijelu Europsku uniju”, rekao je Orban, spuštajući se pred kineskim predsjednikom Xi Jinpingom kojeg je SAD – saveznik Mađarske u NATO-u – optužio da podržava rusku agresiju u Ukrajini.

Ali pravi razlog za Orbanov burni prvi tjedan predsjedanja EU možda treba tražiti bliže kući.

Orbanova stranka Fidesz upravo je ostvarila najslabiji rezultat u 15 godina na europskim izborima, a pojavio se novi protukandidat. Péter Magyar bio je dugogodišnji Orbanov saveznik, ali u veljači se okrenuo protiv budimpeštanskog establišmenta, inicirao javni pokret koji je postao stranka – i osvojio gotovo 30 posto glasova. Bio je to najbolji rezultat jedne oporbene stranke u Mađarskoj u posljednjih 15 godina.

Nakon teške recesije i praznog proračuna Orban ima malo toga za ponuditi javnosti čime bi mogao pridobiti podršku. Mogao bi se međutim predstaviti kao “mirotvorac”, kao što je to činio u predizbornoj kampanji.

“Namjera je očita”
“Orban tradicionalno konstruira šireći vanjskopolitički narativ praktički od 2014. godine. Očita namjera ovoga je narativ ‘Mirovne misije’, koji za cilj također ima vlastite ekonomske interese. Time se hvalio pred svojim glasačima na posljednjim izborima”, rekao je za Politico Botond Feledy, geopolitički analitičar u Red Snowu.

Ali Orbanova taktika mogla bi se okrenuti protiv njega. Veleposlanici EU raspravljat će o predsjedanju i njegovim nedavnim putovanjima na svom sastanku u srijedu u Bruxellesu, što je prvi znak da bi dužnosnici EU mogli prijeći s javnih osuda na konkretne akcije za obuzdavanje Budimpešte.

Prema drugom diplomatu EU, postoji sve veća zabrinutost oko Orbana: “Trebalo bi biti jasno da on predstavlja samo svoju zemlju, ali umjesto toga namjerno je ostavio puno nejasnoća.”

Napetosti na visini
Diplomat je dodao da su napetosti dosta snažne nakon prvog tjedna predsjedanja i da se očekuje da će dodatno porasti kako se bude približavao sastanak Vijeća za vanjske poslove 20. srpnja, jer Mađarska nastavlja blokirati europsko financiranje oružja za Ukrajinu.

Treći diplomat EU, koji je također želio ostati anoniman, rekao je za Politico: “Sada razgovaramo o tome što ćemo točno učiniti u srijedu. Postoji vrlo jasno političko neodobravanje.”

Malo je vjerojatno da Bruxelles ima apetita odmah kazniti Mađarsku zbog Orbánovog globalnog ugleda, iako analitičari kažu da postoje mehanizmi da se Orbánu oduzme predsjedanje.

Orbanu bi na rasporedu pozavidjela i Taylor Swift
“Ako pokažu odlučnost u traženju odgovarajućeg odgovora na Orbanovu ‘šok i strahopoštovanje’ diplomaciju, usmjerenu na trolanje i ismijavanje EU, mogu se riješiti mađarskog predsjedanja u roku od nekoliko tjedana”, napisao je Dániel Hegedűs, viši suradnik u German Marshall Fundu.

Bila bi potrebna kvalificirana 80-postotna većina u Europskom vijeću da se prepravi raspored rotirajućih predsjedanja i pomakne datum nadolazećeg poljskog predsjedanja za nekoliko mjeseci.

Orban sa svoje strane pokazuje malo znakova da sluša pozive Bruxellesa na suzdržanost i pokušaje da se prekine njegova misija. On nastavlja putovanja prema rasporedu na kojem bi mu pozavidjela i Taylor Swift: već je na putu za Washington na ovotjedni summit NATO-a.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Mercedes pokreće opoziv za tisuće vozila od 1. travnja

Objavljeno

-

By

Mercedes pokreće opoziv za tisuće vozila zbog neispravnih baterijskih ćelija. Vlasnici će se morati strpjeti jer softversko rješenje još nije dostupno. Mercedes u Sjedinjenim Državama opoziva 7.358 vozila električnog SUV-a EQB. Razlog je mogući kratki spoj u baterijskim ćelijama, što može dovesti do požara. Zahvaćeni su modeli proizvedeni između prosinca 2021. i siječnja 2023. godine, prenosi Fenix-magazin.

Opasnost od kratkog spoja
Prema američkoj sigurnosnoj agenciji NHTSA, može doći do kratkog spoja u baterijskim ćelijama. Ako se to dogodi tijekom vožnje, na instrument tabli će se pojaviti upozorenje.

Rješenje je softversko ažuriranje za upravljanje baterijom, ali ono još nije dostupno. Do tada, Mercedes preporuča da se baterija ne puni preko 80 posto. Opoziv će započeti 1. travnja 2025..

Prema priopćenju agencije NHTSA, opoziv u SAD-u obuhvaća sljedeće modele:

EQB 250 – 2.636 vozila

EQB 300 4Matic – 3.311 vozila

EQB 350 4Matic – 1.415 vozila

Mercedes je na upit časopisa “Auto Motor und Sport” potvrdio da bi i u Europi mogla biti pogođena vozila, ali nije naveo točne brojke.

– Vlasnici će biti pravovremeno obaviješteni, poručili su iz Mercedesa.

 
Nastavi čitati

Svijet

Orban: AfD je budućnost Njemačke

Objavljeno

-

Mađarski premijer Viktor Orban pozdravio je čelnicu njemačke krajnje desne stranke Alternative za Njemačku (AfD) kao saveznicu koja bi mogla pridonijeti da se s Mađarske ukloni pritisak Bruxellesa te joj je poželio dobrodošlicu nešto manje od dva tjedna prije održavanja njemačkih izbora.

Alice Weidel, čelnica Alternative za Njemačku je zauzvrat pohvalila Mađarsku, koja uvozi ruski plin. Pohvalila je i “razumnu” energetsku politiku, kao i Orbanovo antiimigracijsko stajalište i njegovo protivljenje naoružavanju Ukrajine. Ovo je razdoblje prijelomno za 11 godina star AfD, po anketama drugu stranku nakon konzervativaca. Svima im 23. veljače predstoje nacionalni izbori. Dosad su europski čelnici izbjegavali stranku, čak su se i kolege iz ekstremno desnih stranaka, poput čelnice francuske krajnje desnice Marine Le Pen držale na opreznoj distanci.

“Bio sam oprezan kada se radilo o AfD-u”, rekao je Orban, pojasnivši da nije želio riskirati i zatrovati vezu s njemačkom vladom. “No sada se to mijenja i sasvim je jasno da je AfD budućnost.”

“Ne treba naoružavati Ukrajinu”
Ta stranka po anketama ima potporu od oko 20 posto birača, no malo je vjerojatno da će nakon sljedećih izbora zavladati s obzirom na to da su sve stranke obećale da neće surađivati ​​sa strankom za koju čak i domaći nadzor sigurnosnih službi smatra da predstavlja potencijalnu ekstremističku prijetnju.

No poziv Alice Weidel, koji je Orbanu stigao nedugo nakon što se njegov drugi ideološki saveznik Donald Trump vratio u Bijelu kuću kao predsjednik, ukazuje na to da stranka više nije bez prijatelja u inozemstvu. Weidel i Orban su se složili da ne treba naoružavati Ukrajinu da bi se branila od ruske invazije u sklopu potpore miru, a Orban je istaknuo kako će AfD jednoga dana pomoći da se Mađarska ‘riješi’ zahtjeva njemačkih vlasti i Bruxellesa da prima migrante.

“Dosad su naša prsa pritiskale dvije čizme: one briselskih progresivaca i američke liberalne administracije, no jedna je nestala”, rekao je Orban.

Dvije razlike u politici
Ipak, između dvoje čelnika postoje i duboke razlike. Weidel je rekla da podupire ekonomsku slobodu u obliku nižih poreza kod manjih država, što je u suprotnosti s Orbanovim više intervencionističkim ekonomskim modelom.

Istodobno je Weidel, koja sa svojom suprugom odgaja dvoje djece, kazala da je obiteljski život osobna stvar u koju se država ne treba miješati, što je u suprotnosti s Orbanovim stajalištem po kojemu je brak veza između muškarca i žene.

 
Nastavi čitati

Svijet

Rastu cijene plina u europskim zemljama? Tri puta je skuplji, nego što je bio prije rata u Ukrajini

Objavljeno

-

By

Europska unija upala je u stupicu propisima o zalihama plina, potaknuvši skok cijena i kalkulacije trgovaca pred ljetnu sezonu punjenja skladišta. Propisi obavezuju članice EU-a da do studenog podignu razinu zaliha u skladištima na 90 posto kapaciteta. EU im je odredila i prijelazne ciljeve za veljaču, svibanj, srpnja i rujan.

Jasno je da skladišta pred zimu treba napuniti, ali propisana razina zaliha dovodi kupce u nepovoljan položaj u odnosu na prodavače jer otkriva njihove pozicije, napominje Reuters.

Ponuda pak na europskom tržištu plina jedva drži korak s potražnjom, s dopola napunjenim skladištima, prema podacima GIE-a. Prije godinu dana skladišni kapaciteti bili su popunjeni 67 posto, a unatrag deset godina u prosjeku 51 posto. Europa je ove zime trošila više plina zbog osjetno nižih temperatura, slabijeg vjetra i obustave isporuka ruskog plina preko Ukrajine.

Skladišta bi se trebala ponovo napuniti u ljetnim mjesecima kada su potražnja i cijene obično relativno niske.

No, situacija je ove godine složenija, a cijene više.

Smanjena opskrba
Zbog ruske invazije na Ukrajinu Europa je od 2022. znatno smanjila uvoz ruskog plina i uvela Moskvi niz paketa sankcija.

Europske zemlje danas nabavljaju plin uglavnom u Norveškoj i u sjevernoj Africi, a specijaliziranim brodovima dopremaju i LNG iz SAD-a, uz žestoko natjecanje s drugim kupcima.

Zbog niskih temperatura i snažne potražnje, uz smanjenu opskrbu, cijena plina na nizozemskoj digitalnoj platformi TTF poskočila od sredine rujna za čak 50 posto i iznosila je u srijedu nešto više od 56 eura po megavat-satu.

To znači da je plin danas otprilike tri puta skuplji no što je bio prije rata u Ukrajini, a njegova cijena značit će i bitno više troškove za punjenje europskih skladišta pred iduću zimu.

Kalkulacije
Na snažnu potražnju za ukapljenim plinom i na poznate obaveze europskih zemalja o punjenju skladišta nadovezale su se i tržišne anomalije, objašnjava Reuters.

Tako su cijene plina s rokom isporuke u ljeto 2025. godine nadmašile one s rokom isporuke u zimskim mjesecima 2026. godine.

To znači da su trgovci lišeni financijskih poticaja da skladište plin do zime, objašnjava Reuters.

Da bi skladištili plin, računajući na zaradu, cijene plina s rokom isporuke tokom zime moraju biti više od onih s rokom isporuke tokom ljeta.

Njemačka inicijativa
Razlika u cijenama još je više porasla nakon što je njemačka kompanija THE krajem siječnja objavila da s ministarstvom gospodarstva pregovara o subvencijama za kupnju plina za skladišta budu li zalihe ispod propisane razine odnosno budu li cijene plina s rokom isporuke tokom ljeta više nego s rokom isporuke tokom zime 2026.

Namjera je bila jasna – njemački regulator nadao se da će dobavljači na vladin plan reagirati punjenjem zaliha u ljetnim mjesecima.

No, čini se da je njemačka inicijativa samo pogoršala stvari budući da je plin s rokom isporuke tokom ljeta u proteklim tjednima još više poskupio u odnosu na onaj s rokom isporuke tokom zime, vjerojatno zato što su špekulanti zaključili da mogu računati na sigurnu zaradu.

Utrka
Europa već nabavlja ogromne količine ukapljenog plina po povišenim cijenama. I EU i Ujedinjeno Kraljevstvo nabavili su u siječnju najviše ukapljenog plina od prosinca 2023. godine, čak 9,8 milijuna tona, a 57 posto stiglo je iz SAD-a, pokazuju podaci specijalizirane tvrtke Kpler. Natjecanje za pošiljke vjerojatno će u budućnosti biti još žešće budući da je tempo povećanja kapaciteta novih izvoznih pogona u SAD-u sporiji no što se očekivalo, a potražnja u Aziji, Egiptu i drugim zemljama i dalje raste.

Zato će europske zemlje možda morati platiti još više da bi dosegnule propisanu razinu zaliha u skladištima.

Koliko?
Ako se zalihe u europskim skladištima do kraja zime spuste na nekih 35 posto, postizanje 90-postotnog cilja popunjenosti stajalo bi, prema važećim cijenama na tržištima, oko 36 milijardi eura, pokazuju Reutersovi izračuni.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu