Connect with us

Hrvatska

Stanovništvo Hrvatske među najstarijima je u Europi. Demograf: “Ostarjeli smo, a nismo se obogatili”

Objavljeno

-

foto: Saša Čuka

Stanovništvo Hrvatske ubrzano stari skupa sa stanovništvom cijele Europe. Medijalna starosna dob stanovništva Europske unije lani je bila 44,5 godina i od 2013. naovamo narasla je za 2,3 godine.

Stanovništvo Hrvatske starije je od prosjeka Europske unije. Medijalna starosna dob Hrvata 2023. je bila 45,4 godine i unatrag deset godina povećala se čak za tri godine. Po tome su Hrvati među najstarijima u Europi, a višu medijalnu starost imaju samo Grčka (46,5 godina), Bugarska (46,8), Portugal (47) i Italija (48,4).

Za razliku od prosječne, medijalna starost znači da je točno polovica stanovništva starija, a druga polovica mlađa od te dobi. Medijan se kao statistički pojam koristi za označavanje sredine u distribuciji neke vrijednosti.

Stari kontinent doslovno je najstariji

Nakon što je u 20. stoljeću Europa pretrpjela ogromne gubitke u oba svjetska rata, poharani kontinent ubrzo se počeo uspješno obnavljati ne samo ekonomski, nego i demografski. Rezultat toga bio je fenomen tzv. baby boom generacije. “Boomeri” je izraz koji se u podjelama na demografske kohorte odnosi na osobe rođene u prvih dvadesetak poslijeratnih godina – između 1946. i 1964. godine.

Te 1964. Europa znana kao Stari kontinent doslovno je bila mlada. Medijalna starost Europe 1964. je bila 29,81 godinu. Današnja medijalna starost u Europi je 15 godina veća, što se najviše može pripisati ekonomskom blagostanju i rastu životnog standarda. Danas je Europa prema dobi svojih stanovnika najstariji kontinent. U prosjeku, Europljani su šest godina stariji od stanovnika sljedećeg najstarijeg kontinenta, Sjeverne Amerike.

Hrvati po starosti 21. u svijetu

Prema podacima UN-a, na ljestvici zemalja s najvišom medijalnom dobi prva je, iz razumljivih razloga, Sveta Stolica s 56,53 godine. Druga je Kneževina Monako (54 godine), a prva velika zemlja na toj listi je Japan na četvrtom mjestu (49,5 godina). Najviše rangirana članica EU-a je već spomenuta Italija. Hrvatska je na 21. mjestu.
Šezdeset godina ranije, medijalna starosna dob u Hrvatskoj bila je 29,5 godina. U tih 60 godina Hrvati su u prosjeku ostarjeli skoro 16 godina.

A kako će biti 2060. godine? Poražavajuće, ako je suditi po UN-ovoj projekciji. Naime, za 36 godina medijalna starosna dob stanovništva Hrvatske bit će čak 50,9 godina. Polovica stanovništva bit će starija od toga, druga polovica mlađa. U gotovo stotinu godina – od 1964. do 2060. medijalna starost u Hrvatskoj narast će za 21,4 godine. Toliko će Hrvati ostarjeti kao nacija.

Dva faktora pridonose starenju

Procjene do 2060. ukazuju na eskalaciju niza problema s kojima se Hrvatska već sada suočava – od pitanja održivosti mirovinskog i zdravstvenog sustava do održivosti same ekonomije i tržišta rada. Demograf Ivan Čipin s Katedre za demografiju Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu napominje da dva faktora pridonose drastičnom rastu medijalne starosti u Hrvatskoj.

“Hrvatska ima jednu od većih medijalnih starosti u Europi, ali ne zato što Hrvati žive duže. Manji broj djece i iseljevanje pridonose tome. Čim se iseljavaju osobe mlađe od medijalne dobi, jasno je da se medijalna starost odmah povećava”, ističe.

“Blizu Japanu, ali ni izbliza tako razvijeni”

U visokorazvijenim i bogatim zemljama, kaže Čipin, viša starosna dob proizlazi iz većeg životnog standarda.

“Za nas se, pak, može reći da smo ostarjeli, a da se nismo obogatili. Na toj ljestvici blizu smo Japanu, ali jasno je da nismo ni blizu tako razvijeni”, dodaje.

Što se tiče posljedica, Čipin napominje da se one već odavno znaju.

“Stanovništvo će biti sve starije i trebat će više novca za njihovo uzdržavanje. Trebat ćemo i više radnika da ne dođe do kolapsa mirovinskog sustava”, kaže.

Stanovništvo BiH najdrastičnije “ostarjelo”

Podaci su još porazniji po susjednu Bosnu i Hercegovinu, odakle Hrvatska i dalje, ali mnogo manje nego ranije, crpi dio novopridošlog stanovništva. Spomenute 1964. medijalna starost u BiH bila je 20,65 godina, sada je 42,51 godinu, a 2060. trebala bi biti 50,44 godine. Ako se ta projekcija obistini, stanovništvo BiH u tih će stotinu godina “ostarjeti” čak 30 godina.

Što se tiče podataka za BiH, Čipin kaže da ih treba uzeti s oprezom budući da ondje popis stanovništva nije proveden još od 2013. godine. A i taj posljednji popis, kaže, bio je diskutabilan, tako da nema posve egzaktnih podataka o tome koliko je građana BiH iselilo u međuvremenu.

Od ostalih Hrvatskoj susjednih zemalja, neznatno nižu medijalnu starost ima Slovenija (44,2 godine), u Srbiji ona iznosi 43,4 godine, u Mađarskoj 42,5 dok je u Crnoj Gori 39 godina.

U Nigeru pola stanovništva mlađe od 14 godina

Najnižu medijalnu starost, odnosno najmlađe stanovništvo od članica EU-a ima Irska (38,6 godina), a od svih europskih država najmlađe stanovništvo ima Kosovo gdje je medijalna starosna dob stanovništva 31,9 godina. S druge strane, na dnu ljestvice čak je 21 zemlja u kojima je medijalna starosna dob ispod 18 godina. Od te 21 zemlje samo dvije nisu iz Afrike – Afganistan i prekomorski francuski departman Mayotte. Na samom kraju ljestvice je Niger gdje je trenutna medijalna starost stanovništva nevjerojatnih 14,5 godina. Drugim riječima, od 26 milijuna stanovnika Nigera, njih 13 milijuna u dobi je od 14 godina ili manje.

“U Africi vlada kombinacija visokog fertiliteta i niskog očekivanog trajanja života. No u prvom redu to je posljedica visoke stope rađanja. U nekim afričkim zemljama je, u prosjeku, šestoro djece po ženi. Iako se stopa smrtnosti u Africi smanjila, tamo i dalje puno ljudi ne preživljava do starije dobi kao u razvijenim zemljama”, objasnio je demograf Čipin.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Iz trgovina se povlači sok od rajčice: Pronađeno više bakterija

Objavljeno

-

By

Pixabay

Sok od rajčice – bio proizvođača Beutelsbacher, od 750 mililitara i s rokom trajanja 01.03.2026 povlači se zbog utvrđenog povećanog broja bakterija mliječne kiseline što posljedično može dovesti do fermentacije i kvarenja proizvoda, izvijestio je u srijedu Državni inspektorat Republike Hrvatske.

Sok se prodaje u trgovinama BioPlanet u Splitu , koja poziva potrošače  da u poslovnicama vrate proizvodi u zamjenu za drugi proizvod ili uz povrat novaca.

Proizvod nije u skladu s Uredbom Komisije o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane, navodi se u priopćenju.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

TOPLINSKI VAL / Zabilježena nova rekordna potrošnja električne energije

Objavljeno

-

By

Pixabay

U utorak, 16. srpnja, u 20. satu zabilježena je nova rekordna potrošnja električne energije od 3341 megavatsata (MWh), objavio je dan poslije Hrvatski operator prijenosnog sustava (HOPS). 

“U već gotovo dva tjedna dugom toplinskom valu zabilježena je još jedna rekordna, maksimalna potrošnja električne energije i novi ljetni maksimalni iznos satne potrošnje od kada ga bilježi HOPS”, navodi se u priopćenju. 

Očekuju se novi maksimalni satni iznosi potrošnje 

– Iako se, prema planiranim vrijednostima, ne očekuje da bi danas trebao biti postignut novi maksimum u potrošnji električne energije, usporedimo li danas postignutu potrošnju električne energije u iznosu od 3259 MWh u 14. satu s jučerašnjom u istom satu (3219 MWh), uočavamo povećanje od 1,2 posto, stoga možemo očekivati da će danas biti dosegnut jučerašnji maksimalni satni iznos potrošnje električne energije, procjenjuju u HOPS-u.

S obzirom na sve intenzivniju turističku sezonu i sve veću klimatizaciju svih turističkih objekata i radnih prostora te objekata za stanovanje, očekuju da će ovoga ljeta maksimalni satni iznos potrošnje električne energije i dalje nadmašivati do sada zabilježene rekordne vrijednosti.

Opskrba strujom bez teškoća

Iz HOPS-a ističu da je raspoloživost prijenosne mreže na visokoj razini te kako ne očekuju probleme u redovitoj opskrbi električnom energijom. 

“Potrebe za električnom energijom hrvatskog elektroenergetskog sustava namiruju se iz domaćih elektrana te uvozom električne energije, od čega gotovo polovinu čini proizvodnja iz hrvatskog dijela Nuklearne elektrane Krško”, zaključuje se u priopćenju koje je HOPS objavio na svojim internetskim stranicama.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

OPREZ! / Zbog opasne bakterije iz prodaje povučen sendvič

Objavljeno

-

By

unsplash

Novi slučaj opoziva proizvoda zbog smrtonosne bakterije: nakon Studenca, prehrambene artikle povlače i Konzum te Mercator.

Mercator je u utorak obavijestio Upravu za sigurnost hrane Slovenije o preventivnom povlačenju sendviča Minute zbog moguće prisutnosti bakterije Listeria monocytogenes u jednom od sastojaka.

Riječ je o proizvodima Minute Mercator sendvič, piletina, 135 g, EAN 3838900909515, rok trajanja 17.07. i 18.07.2024. te Sendvič s pilećom salamom i svježim krastavcima Minute Mercator, 240 g, EAN 3838900838006, rok trajanja 18.07. i 21.07.2024. godine, prenosi Danica.hr.

Baciti sve

Proizvođač je Mercator, a zemlja porijekla Slovenija. U slovenskoj Upravi za sigurnost hrane kao razlog povlačenja navodi se moguća prisutnost bakterije Listeria monocytogenes u jednoj od komponenti sendviča.

“Potrošači ne bi trebali konzumirati hranu, već je baciti ili vratiti na mjesto kupnje“, ističu u Upravi.

Jedan od tih sendviča prodavao je i Konzum, sestrinska tvrtka Mercatora, a riječ je o Sendviču pileća prsa 134 g, Minute, proizvođača Mercator IP d.o.o., Delavska cesta 12, Slovenske Konjice, Slovenija.

Razlog povlačenja proizvoda je također moguća prisutnost bakterije Listerie Monocytogenes u sirovini.

“Sigurnost naših kupaca nam je na prvom mjestu te smo proizvod uklonili iz prodaje. Molimo kupce da provjere jesu li kupili navedeni proizvod te da ga vrate u najbližu Konzum prodavaonicu gdje će im biti vraćen novac.

Isprika kupcima

Ispričavamo se kupcima na neugodnosti, no u interesu nam je da svi proizvodi koje stavljamo na tržište budu usklađeni s najvišim kriterijima kvalitete i zdravstvene ispravnosti”, kažu danas u Konzumu.

Listeria je, inače, opasna jer može izazvati infekciju središnjeg živčanog sustava. Zaraza može dovesti do paralize moždanih živaca i udova, meningitisa, encefalitisa (upale mozga), ali i smrti. Liječi se specifičnim antibioticima.

Infektolozi upozoravaju kako bakterija ima posebnu sklonost invaziji moždanog tkiva te ovojnica mozga. Među infekcijama koje se prenose hranom, listerioza je najopasnija jer često završava sa smrtnim ishodom.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu