Hrvatska
Stanovništvo Hrvatske među najstarijima je u Europi. Demograf: “Ostarjeli smo, a nismo se obogatili”

Stanovništvo Hrvatske ubrzano stari skupa sa stanovništvom cijele Europe. Medijalna starosna dob stanovništva Europske unije lani je bila 44,5 godina i od 2013. naovamo narasla je za 2,3 godine.
Stanovništvo Hrvatske starije je od prosjeka Europske unije. Medijalna starosna dob Hrvata 2023. je bila 45,4 godine i unatrag deset godina povećala se čak za tri godine. Po tome su Hrvati među najstarijima u Europi, a višu medijalnu starost imaju samo Grčka (46,5 godina), Bugarska (46,8), Portugal (47) i Italija (48,4).
Za razliku od prosječne, medijalna starost znači da je točno polovica stanovništva starija, a druga polovica mlađa od te dobi. Medijan se kao statistički pojam koristi za označavanje sredine u distribuciji neke vrijednosti.
Stari kontinent doslovno je najstariji
Nakon što je u 20. stoljeću Europa pretrpjela ogromne gubitke u oba svjetska rata, poharani kontinent ubrzo se počeo uspješno obnavljati ne samo ekonomski, nego i demografski. Rezultat toga bio je fenomen tzv. baby boom generacije. “Boomeri” je izraz koji se u podjelama na demografske kohorte odnosi na osobe rođene u prvih dvadesetak poslijeratnih godina – između 1946. i 1964. godine.
Te 1964. Europa znana kao Stari kontinent doslovno je bila mlada. Medijalna starost Europe 1964. je bila 29,81 godinu. Današnja medijalna starost u Europi je 15 godina veća, što se najviše može pripisati ekonomskom blagostanju i rastu životnog standarda. Danas je Europa prema dobi svojih stanovnika najstariji kontinent. U prosjeku, Europljani su šest godina stariji od stanovnika sljedećeg najstarijeg kontinenta, Sjeverne Amerike.
Hrvati po starosti 21. u svijetu
Prema podacima UN-a, na ljestvici zemalja s najvišom medijalnom dobi prva je, iz razumljivih razloga, Sveta Stolica s 56,53 godine. Druga je Kneževina Monako (54 godine), a prva velika zemlja na toj listi je Japan na četvrtom mjestu (49,5 godina). Najviše rangirana članica EU-a je već spomenuta Italija. Hrvatska je na 21. mjestu.
Šezdeset godina ranije, medijalna starosna dob u Hrvatskoj bila je 29,5 godina. U tih 60 godina Hrvati su u prosjeku ostarjeli skoro 16 godina.
A kako će biti 2060. godine? Poražavajuće, ako je suditi po UN-ovoj projekciji. Naime, za 36 godina medijalna starosna dob stanovništva Hrvatske bit će čak 50,9 godina. Polovica stanovništva bit će starija od toga, druga polovica mlađa. U gotovo stotinu godina – od 1964. do 2060. medijalna starost u Hrvatskoj narast će za 21,4 godine. Toliko će Hrvati ostarjeti kao nacija.
Dva faktora pridonose starenju
Procjene do 2060. ukazuju na eskalaciju niza problema s kojima se Hrvatska već sada suočava – od pitanja održivosti mirovinskog i zdravstvenog sustava do održivosti same ekonomije i tržišta rada. Demograf Ivan Čipin s Katedre za demografiju Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu napominje da dva faktora pridonose drastičnom rastu medijalne starosti u Hrvatskoj.
“Hrvatska ima jednu od većih medijalnih starosti u Europi, ali ne zato što Hrvati žive duže. Manji broj djece i iseljevanje pridonose tome. Čim se iseljavaju osobe mlađe od medijalne dobi, jasno je da se medijalna starost odmah povećava”, ističe.
“Blizu Japanu, ali ni izbliza tako razvijeni”
U visokorazvijenim i bogatim zemljama, kaže Čipin, viša starosna dob proizlazi iz većeg životnog standarda.
“Za nas se, pak, može reći da smo ostarjeli, a da se nismo obogatili. Na toj ljestvici blizu smo Japanu, ali jasno je da nismo ni blizu tako razvijeni”, dodaje.
Što se tiče posljedica, Čipin napominje da se one već odavno znaju.
“Stanovništvo će biti sve starije i trebat će više novca za njihovo uzdržavanje. Trebat ćemo i više radnika da ne dođe do kolapsa mirovinskog sustava”, kaže.
Stanovništvo BiH najdrastičnije “ostarjelo”
Podaci su još porazniji po susjednu Bosnu i Hercegovinu, odakle Hrvatska i dalje, ali mnogo manje nego ranije, crpi dio novopridošlog stanovništva. Spomenute 1964. medijalna starost u BiH bila je 20,65 godina, sada je 42,51 godinu, a 2060. trebala bi biti 50,44 godine. Ako se ta projekcija obistini, stanovništvo BiH u tih će stotinu godina “ostarjeti” čak 30 godina.
Što se tiče podataka za BiH, Čipin kaže da ih treba uzeti s oprezom budući da ondje popis stanovništva nije proveden još od 2013. godine. A i taj posljednji popis, kaže, bio je diskutabilan, tako da nema posve egzaktnih podataka o tome koliko je građana BiH iselilo u međuvremenu.
Od ostalih Hrvatskoj susjednih zemalja, neznatno nižu medijalnu starost ima Slovenija (44,2 godine), u Srbiji ona iznosi 43,4 godine, u Mađarskoj 42,5 dok je u Crnoj Gori 39 godina.
U Nigeru pola stanovništva mlađe od 14 godina
Najnižu medijalnu starost, odnosno najmlađe stanovništvo od članica EU-a ima Irska (38,6 godina), a od svih europskih država najmlađe stanovništvo ima Kosovo gdje je medijalna starosna dob stanovništva 31,9 godina. S druge strane, na dnu ljestvice čak je 21 zemlja u kojima je medijalna starosna dob ispod 18 godina. Od te 21 zemlje samo dvije nisu iz Afrike – Afganistan i prekomorski francuski departman Mayotte. Na samom kraju ljestvice je Niger gdje je trenutna medijalna starost stanovništva nevjerojatnih 14,5 godina. Drugim riječima, od 26 milijuna stanovnika Nigera, njih 13 milijuna u dobi je od 14 godina ili manje.
“U Africi vlada kombinacija visokog fertiliteta i niskog očekivanog trajanja života. No u prvom redu to je posljedica visoke stope rađanja. U nekim afričkim zemljama je, u prosjeku, šestoro djece po ženi. Iako se stopa smrtnosti u Africi smanjila, tamo i dalje puno ljudi ne preživljava do starije dobi kao u razvijenim zemljama”, objasnio je demograf Čipin.
Hrvatska
Stiže ljeto – vidi se i po broju stranih radnika. Ovo su podaci za Zadarsku županiju…

Približavanje ljeta, završnih priprema za turističku sezonu i masovni dolazak stranih turista već je nagovijestio porast broja stranih radnika u Hrvatskoj.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova (MUP) u svibnju je, sukladno Zakonu o strancima, ukupno izdano 83.252 dozvola za boravak i rad državljanima trećih zemalja, najviše u turizmu i ugostiteljstvu – 27.841, graditeljstvu – 25.000, industriji – 10.632, prometu i vezama – 6.124 i u trgovini – 4.279.
Od toga je u svibnju 48.904 dozvola izdano novozaposlenima, 26.894 dozvola je produljeno, dok ih je 7.454 izdano sezonskim radnicima, najviše onima u turizmu i ugostiteljstvu.
Najviše radnika iz Nepala, BiH i Srbije
Više od 90 posto radnih dozvola i dozvola za boravak izdano je državljanima ovih deset država:
Nepal – 17.166
Bosna i Hercegovina – 15.029
Srbija – 11.337
Filipini – 8.242
Indija – 8.000
Sjeverna Makedonija – 5.715
Egipat – 2.767
Kosovo – 2.761
Uzbekistan – 2.588
Bangladeš – 1.658
Gotovo polovina ih je iz pet azijskih zemalja koje postaju bazen radne snage za Hrvatsku: Nepala, Filipina, Indije, Uzbekistana i Bangladeša.
Najviše je stranih radnika u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji (20.196) te u Istri (13.520). Slijede još četiri jadranske županije u kojima počinje ljetna turistička sezona: Splitsko-dalmatinska (8.337 stranih radnika), Primorsko-goranska (8.016), Dubrovačko-neretvanska (6.522) i Zadarska (4.813).
Nakon Zagreba i Zagrebačke županije, u kontinentalnom dijelu Hrvatske najviše stranih radnika u svibnju je bilo u Varaždinskoj županiji (2.557), a najmanje u Požeško-slavonskoj, njih tek 338.
U četiri mjeseca 66.000 dozvola
Intenzivniji priljev stranih radnika s približavanjem turističke sezone, ali i sezone radova u graditeljstvu, vidi se i po tome što je koncem siječnja ukupno bilo izdano 17.168 dozvola za boravak i rad, što znači da se u sljedeća četiri mjeseca, do konca svibnja, broj izdanih radnih i boravišnih dozvola stranim radnicima povećao za više od 66 tisuća.
U siječnju, kada je u turizmu i graditeljstvu mrtva sezona, u te je dvije djelatnosti bilo zaposleno nešto manje od 10 tisuća stranih radnika, a koncem svibnja već ih je bilo više od 52 tisuće.
Odgovor na iseljavanje domaćeg radno aktivnog stanovništva, a time i na veće potrebe u gospodarstvu, pogotovo u ključnim granama poput turizma, graditeljstva i trgovine, bilo je prilagođavanje potrebama tržišta rada i uspostava labavijih uvjeta za uvoz strane radne snage. U tom smislu prekretnički je bio Zakon o strancima usvojen 2020. godine, a stupio je na snagu 2021. godine. Njime su ukinute kvote za zapošljavanje stranih radnika iz trećih zemalja, dok je postupak izdavanja dozvola postao brži i fleksibilniji. Zakon je proljetos izmijenjen i dopunjen, među ostalim i strožim pravilima za poslodavce, što govori o stalnim novim potrebama.
Lani ih je bilo više od 200 tisuća
Broj stranih radnika u Hrvatskoj raste iz godine u godinu. Primjerice, 2022. izdano im je više od 124 tisuće dozvola za rad i boravak. Godinu dana kasnije broj izdanih dovola već se popeo na 172 tisuće, a lani je premašio 200 tisuća.
Posve konkretno, lani je izdano 206.529 dozvola za boravak i rad državljanima trećih zemalja, onih koji nisu državljani država članica Europskog gospodarskog prostora.
Među njima je, već po tradiciji, najviše bilo državljana BiH (38.100) no sustižu ih državljani Nepala kojih je lani na privremenom radu u u Hrvatskoj bilo 35.635.
Hrvatska
Dm zapošljava: Evo koji su uvjeti i koliku plaću nude

Drogerie Markt (dm) jedan je od najpoželjnijih poslodavaca u Hrvatskoj, a sada je objavio oglas u kojem traže četiri nova prodavača u Vodicama, na puno i nepuno radno vrijeme.
Od zaposlenika se očekuje radno iskustvo u prodaji, odgovornost, povjerljivost, ljubaznost, minimalno srednju stručnu spremu (poželjno trgovačkog ili ekonomskog usmjerenja), samoinicijativnost, samostalnost te spremnost za daljnje učenje.
Opis posla uključuje poznavanje i savjetovanje kupaca o asortimanu, rješavanje reklamacija, preuzimanje i slaganje robe, rad na blagajni, poznavanje marketinških aktivnosti unutar trgovine, te praćenje zakonskih regulativa relevantnih za rad u prodavaonici.
Plaća koja se nudi za ovo radno mjesto, na nepuno radno vrijeme (20 sati tjedno) iznosi 10.200 eura godišnje, dok za puno radno vrijeme iznosi 20.400 eura.
Među dodatnim pogodnostima za zaposlenike, dm ističe naknadu za topli obrok, jednokratnu isplatu povodom rođenja ili posvojenja djeteta, dm darovnu karticu za rođendan, slobodan dan za volontiranje te slobodan dan za roditelje prvašića na prvi dan škole.
Hrvatska
Tommy potpisao važan ugovor, na police stižu stotine talijanskih proizvoda

Maloprodajni lanac Tommy je izvijestio u srijedu da je potpisao strateški i ekskluzivni ugovor o suradnji s talijanskom organizacijom Coop Italian Food (CIF), čime osigurava uvoz i prodaju više od 600 proizvoda privatnih robnih marki ovog talijanskog brenda.
“Ovim strateškim partnerstvom, bez posrednika, Tommy dodatno jača svoju poziciju na tržištu, a hrvatskim potrošačima donosi autentične okuse Italije i kvalitetne proizvode za kućanstvo po pristupačnim cijenama”, istaknuto je u priopćenju.
Navodi se i da će direktan uvoz Coop-ovih proizvoda omogućiti Tommyju optimizaciju nabavnog lanca i smanjenje posredničkih troškova, čime se “dodatno povećava dostupnost kvalitetnih i cjenovno prihvatljivih proizvoda za hrvatske kupce”.
Istovremeno, Tommy postaje ekskluzivni partner Coop-ovih robnih marki za Hrvatsku, “donoseći talijansku kvalitetu i raznolikost na domaće tržište”, kažu iz hrvatskog trgovačkog lanca.
Iz Tommyja su izvijestili da su započeli s uvođenjem Coop-ovih proizvoda na svoje police sredinom lipnja, a proces će se postupno širiti tijekom sljedećih mjeseci. U prvoj fazi na police stiže oko 140 novih artikala, a do kraja godine ovaj asortiman obuhvaćat će 600 novih proizvoda, pri čemu će više od 70 posto artikala činiti prehrambeni proizvodi.
“Ovo partnerstvo za nas predstavlja važan strateški pomak u jačanju naše ponude te još većoj konkurentnosti i kvaliteti ponude. Kroz direktnu suradnju s Coop Italian Food našim kupcima osiguravamo visokokvalitetne talijanske proizvode po konkurentnim cijenama, bez nepotrebnih posredničkih troškova,“ rekao je član Uprave Tommyja Zoran Mikulić u izjavi koja se prenosi u priopćenju.
“Kao predvodnici u plasiranju talijanskih proizvoda privatnih robnih marki, prepoznali smo u Tommyju pouzdanog partnera za ostvarivanje naše misije – približavanje talijanske izvrsnosti potrošačima izvan Italije. Hrvatsko tržište ima veliki potencijal i uvjereni smo da će kupci prepoznati vrijednost koju im donosimo zajedno s Tommyjem,“ izjavio je komercijalni direktor Coop Italian Food-a Paolo Bonsignore.
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije
RADNI SASTANAK KOD ŽUPANA BILAVERA / Dogovoreni detalji oko nastavka uređenja uvala Draženica i Maestral
-
Hrvatska3 dana prije
Ovo su nove cijene goriva
-
magazin3 dana prije
BLUE FISH FESTIVAL / U kalima ovog vikenda poznati chefovi spremaju ribu, meso i sushi; nastupaju klapa Rišpet i Alen Vitasović! Evo svih detalja…
-
magazin3 dana prije
ZA SVE UZRASTE / Pag Outdoor Summer 2025. – Doživi avanturu na Mjesečevom otoku!