Hrvatska
Stanovništvo Hrvatske među najstarijima je u Europi. Demograf: “Ostarjeli smo, a nismo se obogatili”
Stanovništvo Hrvatske ubrzano stari skupa sa stanovništvom cijele Europe. Medijalna starosna dob stanovništva Europske unije lani je bila 44,5 godina i od 2013. naovamo narasla je za 2,3 godine.
Stanovništvo Hrvatske starije je od prosjeka Europske unije. Medijalna starosna dob Hrvata 2023. je bila 45,4 godine i unatrag deset godina povećala se čak za tri godine. Po tome su Hrvati među najstarijima u Europi, a višu medijalnu starost imaju samo Grčka (46,5 godina), Bugarska (46,8), Portugal (47) i Italija (48,4).
Za razliku od prosječne, medijalna starost znači da je točno polovica stanovništva starija, a druga polovica mlađa od te dobi. Medijan se kao statistički pojam koristi za označavanje sredine u distribuciji neke vrijednosti.
Stari kontinent doslovno je najstariji
Nakon što je u 20. stoljeću Europa pretrpjela ogromne gubitke u oba svjetska rata, poharani kontinent ubrzo se počeo uspješno obnavljati ne samo ekonomski, nego i demografski. Rezultat toga bio je fenomen tzv. baby boom generacije. “Boomeri” je izraz koji se u podjelama na demografske kohorte odnosi na osobe rođene u prvih dvadesetak poslijeratnih godina – između 1946. i 1964. godine.
Te 1964. Europa znana kao Stari kontinent doslovno je bila mlada. Medijalna starost Europe 1964. je bila 29,81 godinu. Današnja medijalna starost u Europi je 15 godina veća, što se najviše može pripisati ekonomskom blagostanju i rastu životnog standarda. Danas je Europa prema dobi svojih stanovnika najstariji kontinent. U prosjeku, Europljani su šest godina stariji od stanovnika sljedećeg najstarijeg kontinenta, Sjeverne Amerike.
Hrvati po starosti 21. u svijetu
Prema podacima UN-a, na ljestvici zemalja s najvišom medijalnom dobi prva je, iz razumljivih razloga, Sveta Stolica s 56,53 godine. Druga je Kneževina Monako (54 godine), a prva velika zemlja na toj listi je Japan na četvrtom mjestu (49,5 godina). Najviše rangirana članica EU-a je već spomenuta Italija. Hrvatska je na 21. mjestu.
Šezdeset godina ranije, medijalna starosna dob u Hrvatskoj bila je 29,5 godina. U tih 60 godina Hrvati su u prosjeku ostarjeli skoro 16 godina.
A kako će biti 2060. godine? Poražavajuće, ako je suditi po UN-ovoj projekciji. Naime, za 36 godina medijalna starosna dob stanovništva Hrvatske bit će čak 50,9 godina. Polovica stanovništva bit će starija od toga, druga polovica mlađa. U gotovo stotinu godina – od 1964. do 2060. medijalna starost u Hrvatskoj narast će za 21,4 godine. Toliko će Hrvati ostarjeti kao nacija.
Dva faktora pridonose starenju
Procjene do 2060. ukazuju na eskalaciju niza problema s kojima se Hrvatska već sada suočava – od pitanja održivosti mirovinskog i zdravstvenog sustava do održivosti same ekonomije i tržišta rada. Demograf Ivan Čipin s Katedre za demografiju Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu napominje da dva faktora pridonose drastičnom rastu medijalne starosti u Hrvatskoj.
“Hrvatska ima jednu od većih medijalnih starosti u Europi, ali ne zato što Hrvati žive duže. Manji broj djece i iseljevanje pridonose tome. Čim se iseljavaju osobe mlađe od medijalne dobi, jasno je da se medijalna starost odmah povećava”, ističe.
“Blizu Japanu, ali ni izbliza tako razvijeni”
U visokorazvijenim i bogatim zemljama, kaže Čipin, viša starosna dob proizlazi iz većeg životnog standarda.
“Za nas se, pak, može reći da smo ostarjeli, a da se nismo obogatili. Na toj ljestvici blizu smo Japanu, ali jasno je da nismo ni blizu tako razvijeni”, dodaje.
Što se tiče posljedica, Čipin napominje da se one već odavno znaju.
“Stanovništvo će biti sve starije i trebat će više novca za njihovo uzdržavanje. Trebat ćemo i više radnika da ne dođe do kolapsa mirovinskog sustava”, kaže.
Stanovništvo BiH najdrastičnije “ostarjelo”
Podaci su još porazniji po susjednu Bosnu i Hercegovinu, odakle Hrvatska i dalje, ali mnogo manje nego ranije, crpi dio novopridošlog stanovništva. Spomenute 1964. medijalna starost u BiH bila je 20,65 godina, sada je 42,51 godinu, a 2060. trebala bi biti 50,44 godine. Ako se ta projekcija obistini, stanovništvo BiH u tih će stotinu godina “ostarjeti” čak 30 godina.
Što se tiče podataka za BiH, Čipin kaže da ih treba uzeti s oprezom budući da ondje popis stanovništva nije proveden još od 2013. godine. A i taj posljednji popis, kaže, bio je diskutabilan, tako da nema posve egzaktnih podataka o tome koliko je građana BiH iselilo u međuvremenu.
Od ostalih Hrvatskoj susjednih zemalja, neznatno nižu medijalnu starost ima Slovenija (44,2 godine), u Srbiji ona iznosi 43,4 godine, u Mađarskoj 42,5 dok je u Crnoj Gori 39 godina.
U Nigeru pola stanovništva mlađe od 14 godina
Najnižu medijalnu starost, odnosno najmlađe stanovništvo od članica EU-a ima Irska (38,6 godina), a od svih europskih država najmlađe stanovništvo ima Kosovo gdje je medijalna starosna dob stanovništva 31,9 godina. S druge strane, na dnu ljestvice čak je 21 zemlja u kojima je medijalna starosna dob ispod 18 godina. Od te 21 zemlje samo dvije nisu iz Afrike – Afganistan i prekomorski francuski departman Mayotte. Na samom kraju ljestvice je Niger gdje je trenutna medijalna starost stanovništva nevjerojatnih 14,5 godina. Drugim riječima, od 26 milijuna stanovnika Nigera, njih 13 milijuna u dobi je od 14 godina ili manje.
“U Africi vlada kombinacija visokog fertiliteta i niskog očekivanog trajanja života. No u prvom redu to je posljedica visoke stope rađanja. U nekim afričkim zemljama je, u prosjeku, šestoro djece po ženi. Iako se stopa smrtnosti u Africi smanjila, tamo i dalje puno ljudi ne preživljava do starije dobi kao u razvijenim zemljama”, objasnio je demograf Čipin.
Hrvatska
Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja
Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.
U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.
Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.
Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.
Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.
BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.
Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.
BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.
Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.
Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.
Hrvatska
Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca
Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa
Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.
‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.
Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.
Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica
Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.
U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.
Problem nisu samo ginekolozi
Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.
Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.
Natječaji postoje, kandidata nema
Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.
‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.
Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.
Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.
Hrvatska
Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja
Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.
“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.
Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.
“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.
“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”
Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.
“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.
Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.
“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.
“Trošak solemnizacije na najmodavcu”
Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.
“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.
Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.
“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.
“Više prijavljenih ugovora o najmu”
Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.
“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.
Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.
“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.
U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.
“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.




