Europski statistički ured nedavno je objavio podatak da je koncem veljače 4,2 milijuna ljudi, koji su napustili Ukrajinu nakon početka ruske agresije 24. veljače 2022. godine, imalo status osoba s privremenom zaštitom u Europskoj uniji.

Gotovo trećina raseljenih Ukrajinaca u EU, njih 1,28 milijuna, nalazi se u Njemačkoj. U Poljskoj ih je 957 tisuća, a u Češkoj 385 tisuća.

I Hrvatska je, kao članica Europske unije u skladu s odlukom Vijeća Europe o privremenoj zaštiti izbjeglih iz Ukrajine od 4. ožujka 2022. godine te odlukom o produljenju te odluke od 19. listopada prošle godine, omogućila privremenu zaštitu raseljenima zbog rata u Ukrajini.

U Hrvatskoj 24.965 raseljenih Ukrajinaca

U Ministarstvu unutarnjih poslova rekli su nam da je od 24. veljače 2022. do 14. travnja ove godine Hrvatska odobrila privremenu zaštitu za 24.965 raseljenih osoba iz Ukrajine.

Osim njih, kažu u MUP-u, 2.240 državljana Ukrajine ima odobren boravak u Hrvatskoj koji se ne odnosi na privremenu zaštitu. Od toga njih 2.018 ima odobren privremeni, a 222 stalni boravak. Također, 2.050 državljana Ruske Federacije ima odobren boravak u RH, od kojih 1.665 privremeni, a 385 stalni boravak.

Za troškove smještaja – 60 milijuna eura

Hrvatska iz državnog proračuna financira trošak stambenog zbrinjavanja raseljenim osobama koje su to zatražile. U MUP-u nam kažu da je na dan 15. travnja ove godine u kolektivnim smještajima bilo 1.608 raseljenih osoba iz Ukrajine, dok ih je u pojedinačnom smještaju bilo 2.947.

“Za troškove kolektivnog smještaja od 2022. godine utrošeno je 54.913.020,97 eura, dok je za troškove pojedinačnog smještaja utrošeno 6.760.685,79 eura”, rekli su nam u MUP-u.

Prava osoba pod privremenom zaštitom

Osoba pod privremenom zaštitom u Republici Hrvatskoj ima prava na:

• odgovarajući smještaj (kolektivni ili privatni);
• boravak za vrijeme trajanja privremene zaštite;
• iskaznicu stranca pod privremenom zaštitom koja se izdaje na rok od godine dana i može se produžavati, a smatra se dozvolom boravka u RH;
• socijalnu skrb sukladno propisima kojima se uređuje područje socijalne skrbi;
• zdravstvenu zaštitu u istom opsegu kao i osigurana osoba iz obveznog zdravstvenog osiguranja, to pravo odnosni se i na člana obitelji. Troškovi zdravstvene zaštite isplaćuju se iz državnog proračuna;
• osnovno i srednje obrazovanje te prekvalifikaciju i dokvalifikaciju pod istim uvjetima kao hrvatski državljanin;
• informacije o pravima i obvezama na jeziku za koji se opravdano pretpostavlja da ga razumije i na kojemu može komunicirati;
• rad bez dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada. Stranac pod privremenom zaštitom ostvaruje pravo na obrazovanje odraslih vezano uz zaposlenje, stručno usavršavanje i stjecanje praktičnog radnog iskustva;
• spajanje obitelji – zahtjev za spajanje obitelji podnosi stranac pod privremenom zaštitom ili član njegove obitelji koji želi doći u RH. Članu obitelji koji se spaja sa strancem pod privremenom zaštitom odobrava se privremena zaštita. U slučajevima kada članovi obitelji uživaju privremenu zaštitu u različitim državama članicama Europske unije, prilikom spajanja obitelji uzet će se u obzir interesi članova obitelji;
• slobodu vjeroispovijesti;
• slobodu kretanja unutar RH i EU.