Izdano je žuto upozorenje za cijelu Škotsku i Sjevernu Irsku, te dijelove sjeverozapadne Engleske i Walesa.

Prva sezonska oluja u zoni sjevernog Atlantika uskoro bi trebala doći do obala Irske i Škotske. Atlantske oluje uobičajene su tijekom kasne jeseni i zime, a pogađaju zapadnu Europu. Jake oluje rjeđe su i moraju se pomno pratiti zbog potencijalnog velikog utjecaja na naseljena i obalna područja. Oluja koja dolazi nosi ime Ashley. Tijekom današnjeg dana krenula se značajnije formirati u središtu sjevernog Atlantika i to ispod impresivne, snažne mlazne struje vjetra koji doseže maksimalne visine. Vjetrovi viših razina dodatno će se pojačati kako se oluja u nedjelju bude približavala Irskoj i Škotskoj, piše Večernji list.

To se događa zbog jakog gradijenta tlaka i temperature između sustava visokog tlaka nad kontinentalnom Europom i dubokog gornjeg dna te brze površinske ciklogeneze koja se formira nad Atlantikom. Razlika u tlaku stvorit će ove jake vjetrove u visini, za koje se predviđa da će premašiti 300 km/h.

S visokim tlakom nad kontinentalnom Europom i dubokim niskim nad Atlantikom, između te dvije strukture javlja se snažna mlazna struja. Zapadnom Europom proširit će se jak jugozapadnjak, u višim predjelima pojačan vjetar. Severe Weather Europe navodi kako je jedna dobra stvar što će letovi koji dolaze iz Sjedinjenih Država u Europu iskoristiti ove jake vjetrove te će biti brži od onih koji idu u suprotnom smjeru. Očekuje se da će razvoj nove oluje biti prilično brz i značajan.

Također, postoji velika mogućnost da bi oluja mogla postići snažan maksimum vjetra poznat kao sting jet. Severe Weather Europe pojašnjava kako bi na nekim područjima vjetrovi mogli biti posebno intenzivni. Druga prijetnja su značajni valovi koji se obično povezuju s najintenzivnijim sjevernoatlantskim olujama. Visoki valovi pogodit će dijelove Irske, Škotske te Hebride. Najviši valovi mogli bi doseći visinu od 10-12 metara i dovesti do obalnih poplava. Oluja će se u nedjelju postupno kretati prema sjeveroistoku, najvjerojatnije putujući preko krajnjeg sjeverozapada Škotske prema Farskim otocima. Uz to, očekuju se i velike količine oborina.

Izdano je žuto upozorenje za cijelu Škotsku i Sjevernu Irsku, te dijelove sjeverozapadne Engleske i Walesa. Vlasti na sjeverozapadu Škotske upozoravaju na opasnost po život od velikih valova i jakog vjetra. Usto, postoji velika mogućnost za nestanak struje u tom području, što bi moglo utjecati na pokrivenost mobilne mreže. Izgledni su prekidi ili otkazivanja cestovnog, željezničkog, zračnog i trajektnog prometa, kao i zatvaranje cesta i mostova.

Mnogi su priznali da nisu znali da takva tehnologija postoji u trgovinama, iako se u pojedinima koristi već pet godina.

Elektronske etikete (ESL) postaju uobičajene na policama mnogih supermarketa u inozemstvu, ali s njihovom popularnošću raste i bojazan od zloupotrebe. Dok lideri u industriji i dalje zagovaraju korisnost elektronskih cijena na policama, vladini službenici i mediji ističu upozorenja o tome kako ova tehnologija može postati štetna, piše Fast Company, a prenosi Poslovni dnevnik.

Elektronska etiketa na polici je digitalna verzija cjenika koji se nalazi u trgovinama. Za kompanije, ove etikete su korisne jer smanjuju potrebu za ručnim ažuriranjem cijena, mogu im pomoći da prate zalihe, a neke trgovine koriste ove etikete i za prikazivanje barkodova sa korisnim informacijama, poput nutritivnih vrijednosti.

Mediji su, ipak, zabrinuti da bi supermarketi mogli početi koristiti ESL za dinamičko određivanje cijena, pri čemu se cijene prilagođavaju ovisno o dobu dana, potražnji ili drugim faktorima. Druga briga je da bi mogle početi koristiti prepoznavanje lica kao dio oglašavanja.

Kupci nisu znali da takva tehnologija postoji

Zastupnica u američkom kongresu Rashida Tlaib je na platformi X objavila pismo upućeno Rodneyu McMullenu, generalnom direktoru kompanije Kroger. U pismu je izrazila zabrinutost zbog Krogerovih elektronskih etiketa na policama (ESL), kao i navodnih planova ove kompanije da koristi tehnologiju prepoznavanja lica na digitalnim ekranima – oba alata, napisala je, mogu biti “zloupotrebljena u cilju ostvarivanja profita.”

Tlaib nije prva američka dužnosnica koja je izrazila bojazan u vezi sa Krogerovom ESL tehnologijom. Još u kolovozu, senatori Elizabeth Warren i Robert Casey su pisali McMullenu, navodeći da se “zabrinuti štite li Kroger i Microsoft adekvatno podatke potrošača”.

Oba pisma su izazvala zabrinutost – i prilično iznenađenje – kod korisnika platforme X, od kojih su mnogi priznali da nisu znali da takva tehnologija postoji u trgovinama, iako se u pojedinima koristi već pet godina.

Sladoled skuplji kad je vreo dan

Prvo pitanje na koje su ukazali političari je da bi trgovine mogle početi koristiti ESL za dinamičko ili promjenjivo određivanje cijena. To podrazumijeva ideju da bi, kako bi ostvarile veći profit, trgovine mogle početi da prilagođavati cijene ovisno o dobu dana, potražnji ili drugim faktorima – poput Uberovog modela cijena.

“Na primjer, trgovine bi mogle koristiti ovu tehnologiju da podignu cijenu puretine u danima pred Dan zahvalnosti, ili cijenu sladoleda tijekom vrućeg dana, što bi zrokovalo neočekivano povećanje cijena s kojim bi se kupci suočili kada dođu u trgovinu i shvate da si ne mogu priuštiti namirnice koje su prvobitno planirali”,  napisali su u svom pismu kompaniji Kroger, Warren i Casey.

Kroger i Walmart tvrde da neće koristiti ESL-ove za dinamičko određivanje cijena, već će ovu tehnologiju koristiti da ponude kupcima veće popuste na artikle poput robe u završnom sniženju.

Druga bojazan odnosi se na korištenje alata za prepoznavanje lica koji, kako je napisala Tlaib u svom pismu kompaniji Kroger, “imaju potencijal narušiti privatnost kupaca i uvesti cjenovnu diskriminaciju.”

Kao glavni dokaz za ideju da Kroger planira da koristi prepoznavanje lica i “koristiti podatke kupaca za izradu personaliziranih profila svakog kupca” naveden je članak Fast Company iz 2019. godine u kom je pisano da je Kroger testirao novu tehnologiju u jednoj od svojih trgovina, nazvanu “Enhanced Display for Grocery Environment” (EDGE).

Te godine, Kroger je priopćio da se udružuje sa Microsoftom kako bi implementirao tehnologiju prepoznavanja lica pokretanu umjetnom inteligencijom na nekim od svojih digitalnih ekrana.

“EDGE polica će omogućiti Krogeru da generira nove prihode prodajom digitalnog reklamnog prostora proizvođačima robe široke potrošnje. Korištenjem video analitike, personalizirane ponude i oglasi mogu biti prikazani na osnovu demografskih podataka kupaca”, objavile su kompanije.

Ideja je, prenosi eKapija, bila da se koriste podaci o spolu i godinama za prikazivanje personaliziranih oglasa ili kupona.

Međutim, prema izjavi glasnogovornika kompanije Kroger, EDGE pilot projekat u jednoj trgovini, opisan u tom izvještaju iz 2019. godine, brzo je obustavljen i Kroger više ne koristi EDGE tehnologiju u svojim trgovinama. Glasnogovornik je dodao da Kroger ne koristi i nikada nije koristio prepoznavanje lica u svojim trgovinama – niti su svjesni bilo kakvih planova da to učine u budućnosti.

Stručnjaci kritiziraju to što se kontroverznim organizacijama omogućava otvaranje bankovnog računa u Njemačkoj. Jedno novinarsko istraživanje pokazuje da pojedine banke ne provjeravaju svoje klijente, piše Deutsche Welle.

Službi za zaštitu ustavnog poretka u Baden-Württembergu, Neil Bin Radhan je sve samo ne nepoznat. Radi se o selefijskom propovjedniku, koji je prije više godina privukao pažnju zbog svojih protuustavnih izjava o oružanom džihadu, kažu iz ove institucije. I u njegovim knjigama se mogu naći sadržaji koji su protuustavni, piše u odgovoru ove sigurnosne službe. U Heidelbergu Bin Radhan vodi džamijsku udrugu strogo konzervativnog usmjerenja, za koje redovno prikuplja donacije. U tu svrhu, udruga, koja nije odgovorila na upit novinara javnog servisa SWR, posjeduje više računa u Volksbank Kurpfalz.

Na pitanje novinara, Volksbank je odgovorila kako „ozbiljno shvaća ovo pitanje”, ali zbog bankarske diskrecije ne može iznijeti nikakve detalje. Ipak, banka potvrđuje odnos s klijentima iz džamijskog udruge u Heidelbergu i da se taj slučaj ispituje od lipnja ove godine. Propovjednik Neil Bin Radhan i njegova selefijski orijentirana udruga godinama se pojavljuju u javnim izvještajima Službe za zaštitu ustava, unutarnje tajne službe Njemačke.

Stručnjak smatra da su banke odgovorne
Upravo ovdje Thomas Seidel vidi osnovni problem. Banke u Njemačkoj čine premalo kako bi ekstremističkim organizacijama spriječile pristup platnom prometu. “U današnje vrijeme želimo mnogo odlučnije reakcije banaka”, kaže ovaj 50-godišnjak. Seidel je ranije radio u Saveznom kriminalističkom uredu i danas volonterski vodi privatnu inicijativu “Anti Financial Crime”, koja se bori protiv financijskog kriminala.

“Najmanje što se može zahtijevati je da banke čitaju izvještaje Službe za zaštitu ustavnog poretka i koriste ih kao osnovu za svoje dužnosti opreza u takvim slučajevima”, kaže Seidel. “A to bi značilo, da raskine suradnju s tim mušterijama.”

Analiza Izvještaja Službe za zaštiti ustava
Ipak, mnoge organizacije koje njemačke agencije smatraju ekstremističkim, posjeduju račune u njemačkim bankama. To pokazuje analiza magazina Report Mainz. Za ovu svrhu, politički magazin javnog servisa je analizirao izvještaje Službe za zaštitu ustavnog poretka za 2023. godinu i nasumično ih usporedio s bankovnim podacima spomenutih organizacija.

Od desničarskih radikala preko islamista do ljevičarskih ekstremista, ima mnogo primjera. Tako stranka “Der III. Weg” (Treći put), koju ova tajna služba vodi kao neonacističku stranku, raspolaže računom za donacije u Sparkasse (državnoj štedionici), kao i “Identitäre Bewegung” (Identitetski pokret) ili turski ekstremisti koje služba za zaštitu ustavnog poretka povezuje sa “Sivim vukovima”, neofašističkom nacionalističkom turskom organizacijom. Udruga povezana sa Scijentolozima je klijent jedne poznate privatne banke. Druge organizacije koje se smatraju ekstremističkima takođe imaju račune u Volks- i Raiffeisenbankama. U svim tim slučajevima, banke nisu željele komentirati svoje klijente, pozivajući se na bankarsku diskreciju.

Štedionice uživaju posebnu pravnu poziciju
Upadljivo je da ekstremisti i neprijatelji ustava često otvaraju račune u poslovnicama Sparkasse. Njemački savez štedionica i žiroračuna (DSGV) to objašnjava u pisanoj izjavi za Report Mainz: “Sparkasse podliježu strožim pravnim obavezama u vezi s vođenjem računa kao javni kreditni institut, za razliku od zadružnih instituta i privatnih banaka koje su u svojim ugovornim odnosima uglavnom slobodne.”

Tu razliku potvrđuje Sebastian Omlor s Philipps sveučilišta u Marburgu, pravni stručnjak specijaliziran za bankarsko i tržišno pravo. Prema njegovim riječima, Sparkassama su ruke više ili manje vezane. “Nemaju slobodu reći mušterijama: ‘S tobom želim poslovati, s tobom ne'”, objašnjava Omlor. “Sparkasse imaju obvezu opskrbljivanja građana bankarskim uslugama, moraju u pravilu otvoriti tekući račun, barem za one koji su rezidenti u njihovom nadležnom području.” S druge strane, privatni instituti kao i Volks- i Raiffeisenbanke imaju tu slobodu. “One mogu reći: ‘Zbog političkog svjetonazora klijenta K, otkazujem vođenje računa klijenta K'”, kaže Omlor.

Peticija protiv računa AfD-a u Volksbank u Leipzigu
Ipak, ovu slobodu ne koriste sve privatne i zadružne banke. Primjer je Leipzig: ovdje inicijativa “Bake protiv desničara” trenutno traži od lokalne Volksbanke da zatvori račun okružne organizacije Alternative za Njemačku za Leipzig. U online peticiji prikupljeno je više od 32.000 potpisa. Pokrajinska organizacija AfD-a u Saskoj kvalificirana je od strane Službe za zaštitu ustava kao utvrđeno ekstremno desničarska organizacija.

“Već postoje upravni odbori koji su se jasno izjasnili za raznolikost i toleranciju i želimo da se Volksbank Leipzig tome pridruži”, zahtijeva Meta Mukasa, koja je supokretač akcije “Bake protiv desničara”. Prošlog tjedna održan je sastanak s upravom Volksbank Leipzig u vezi s tim. Banka je na upit novinara izjavila kako strahuje od podjele društva i da konsekventno odbacuje ekstremizam bilo koje vrste, kao i da je AfD demokratski izabrana stranka. Njihov račun, dakle, očito ne namjeravaju zatvoriti.